Maloljetni delinkventi od 14 godina svjesni su krivičnih djela koja su počinili i moraju strože biti suočeni sa zakonom, smatra Samir Silajdžić, premijer Kantona Sarajevo.
Ističe da su neophodne izmjene Krivičnog zakona FBiH, te da nije zadovoljan tempom kojim Vlada FBiH pokušava da uspostavi ustanovu u koju bi maloljetni delinkventi bili upućivani.
"Mjere nad maloljetnicima provode socijalni radnici. To nije dobro, jer centri za socijalni rad takve prestupnike ne mogu resocijalizirati. Potrebna nam je ustanova za njihov smještaj."
Ocijenio je kako inspektori ne pokazuju dovoljno profesionalizma i najavio da će u pokušaju rješavanja problema s njihovim radom biti formirana jedinstvena inspekcija.
NN: Kako ocjenjujete dosadašnju borbu protiv maloljetničke delinkvencije u KS?
SILAJDŽIĆ: Skupština KS usvojila je Akcioni plan koji se sastoji od 51 aktivnosti. Najveći broj aktivnosti, njih 31, odnosi se na primarnu prevenciju. I to je najznačajniji segment. Bit će formirana i jedinstvena registracija svih potencijalnih maloljetnih prestupnika. Zaposlili smo 25 socijalnih radnika i pedagoga. Sačinjen je jedinstveni program u oblasti primarne prevencije. Ono što nije dobro je što mjere izrečene maloljetnim delinkventima izriču socijalni radnici, koji takve prestupnike ne mogu socijalizirati. Potrebna nam je ustanova za njihov smještaj. Na Vladi FBiH je da oformi takvu ustanovu. Potrebne su nam i izmjene Krivičnog zakona FBiH kada su u pitanju maloljetni prestupnici. Oni sa 14 godina zaista znaju šta rade. Svjesni su svojih postupaka i moraju odgovarati za njih.
NN: Da li ste zadovoljni rezultatima Akcionog plana?
SILAJDŽIĆ: Nisam zadovoljan tempom rada Vlade FBiH. Kad je ovaj problem bio aktuelan, i njihov rad je bio intenzivniji. Provedba Akcionog plana u KS je u redu. Međutim, pitanje maloljetničke delinkvencije ne može biti riješeno Akcionim planom. Svi moraju biti uključeni od porodice, škola, socijalnih radnika do vlasti. Akcioni plan može dovesti do smanjenja broja krivičnih djela.
NN: Nelegalna prodaja postala je svakodnevica u Sarajevu a čelnici inspekcija tvrde kako nemaju dovoljno ljudi za suzbijanje ove prodaje. Kako problem može biti riješen?
SILAJDŽIĆ: Pitanje inspekcijske službe konačno smo riješili Zakonom o nadležnosti upravnih organizacija. Sada će postojati jedinstvena inspekcija. Imat ćemo direktora koji će koordinirati svim inspekcijama. Sigurno će to poboljšati rad inspekcije. Problem njihovog rada nije od jučer. Stalno se pozivaju na nedovoljan broj ljudi, a još nismo dobili konkretnu ponudu da damo saglasnost za prijem novih inspektora.
NN: Da li inspektori mogu biti smijenjeni?
SILAJDŽIĆ: Inspektori su državni službenici i štiti ih Zakon o državnim službenicima, tako da ih je teško smijeniti. Procedure su užasne. Svjesni su toga i maksimalno to koriste. Inspektorima fali profesionalizam.
NN: Koliko KS može doprinijeti procesu povrata imovine vjerskim zajednicama i crkvama u BiH?
SILAJDŽIĆ: Rješavanje ovog problema je u nadležnosti općinskih službi. Mimo Zakona o restituciji, tamo gdje je to moguće, mogu vratiti imovinu. I to je opravdano.
NN: Već dugo se čeka na osposobljavanje prečistača u Butilama, koji će pomoći da rijeka Bosna više ne bude toliko zagađena?
SILAJDŽIĆ: U ovoj godini očekujemo završetak idejnog projekta koji će dati predmjer i predračun troškova rekonstrukcije postojećeg ili izgradnje novog prečistača u Butilama. U idućoj godini trebalo bi da počne i njegova rekonstrukcija. Tako da će biti osposobljen za fizičko prečišćavanje. Prečistač bi riješio problem rijeke Bosne. Ranije smo od Japana imali ponudu u visini od oko 70 miliona KM, ali je nismo prihvatili jer je bila skupa. Procjena je da bi rekonstrukcija po novom projektu trebalo da košta oko 30 miliona KM. Prečistač u Butilama neće biti rješenje za Miljacku. To će biti riješeno kad u cijelom kantonu postavimo novu separatnu kanalizacionu mrežu.
Milioni za rješavanje imovinskih odnosa
NN: U Sarajevskom kantonu je u idućoj godini planirana izgradnja nekoliko bitnih saobraćajnica. Hoće li rješavanje imovinsko-pravnih odnosa usporiti njihovu gradnju i koliko će za to biti potrebno novca?
SILAJDŽIĆ: Imovinsko-pravni odnosi su nam veliki problem. Nemamo nijedne čiste trase. Njihovo rješavanje ide sporo i to nam je najveća kočnica. Za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa trebat će nam milionska sredstva. Samo za prvu transferzalu biće potrebno oko 20 miliona KM. S imovinsko-pravnim odnosima bit će problema i na južnoj longitudinali. To će morati riješiti općina Novo Sarajevo koja je i najviše zainteresovana za njenu gradnju. Bez toga nećemo ni početi realizaciju ovog projekta. Problem će biti i s kućom namještaja "Dalas", koja se nalazi tačno na trasi 12. transferzale na Stupu.