Intervju

Šatorović: Za 1. maj nekad se nagrađivalo, a sad se priča o problemima

Šatorović: Za 1. maj nekad se nagrađivalo, a sad se priča o problemima
Foto: N.N. | Šatorović: Za 1. maj nekad se nagrađivalo, a sad se priča o problemima
Dragan Sladojević

Nekad su radnička prava bila poštovana, a svijet rada uređen po mjeri radnika, podsjeća Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

U ranija vremena, prema njegovim riječima, obilježavanje Praznika rada je bilo najčešće svečarsko i bilo je prilika da se radnici i članovi njihovih porodica okupe uz tradicionalni grah i roštilj, da se dodijele priznanja i nagrade onima koji su se tokom prethodne godine posebno istakli u dobrom ispunjavanju radnih obaveza, te evociraju uspomene na tekovine radničke borbe.

"Nažalost, danas je situacija sa položajem radnika u društvu mnogo nezahvalnija i nepovoljnija pa se Međunarodni praznik rada sve češće koristi kao prilika da radnici i sindikati istaknu svoje zahtjeve, probleme s kojima se suočavaju i da ukažu na negativne pojave u našem društvu", napominje Šatorović u intervjuu za "Nezavisne novine".

NN: Kako će radnici u BiH ove godine obilježiti Praznik rada, 1. maj?

ŠATOROVIĆ: Kada je riječ o Savezu samostalnih sindikata BiH, centralni skup povodom Međunarodnog praznika rada ove godine održat će se u Gradačcu. Tom prilikom ćemo ponovo istaknuti naše zahtjeve u vezi sa najnižom platom, mjerama koje tražimo da se usvoje s ciljem ublažavanja teške ekonomske situacije i poboljšanja života radnika u našoj zemlji. Ako govorimo o radnicima općenito, vjerovatno je da će većina onih koji taj dan budu mogli koristiti kao neradni dan Praznik rada provesti u krugu porodica, bez nekog posebnog obilježavanja, a sve zbog izuzetno teške finansijske situacije u kojoj se mnogi, nažalost, nalaze. Izostat će organizovana obilježavanja u većini gradova.

NN: Po čemu se Praznik rada danas razlikuje od onog koji se nekad praznovao?

ŠATOROVIĆ: S obzirom na to da su nekada radnička prava bila poštovana, a svijet rada uređen po mjeri radnika, obilježavanje Praznika rada je bilo najčešće svečarsko i bilo je prilika da se radnici i članovi njihovih porodica okupe uz tradicionalni grah i roštilj, da se dodijele priznanja i nagrade onima koji su se tokom prethodne godine posebno istakli u dobrom ispunjavanju radnih obaveza, te evociraju uspomene na tekovine radničke borbe. Nažalost, danas je situacija sa položajem radnika u društvu mnogo nezahvalnija i nepovoljnija pa se Međunarodni praznik rada sve češće koristi kao prilika da radnici i sindikati istaknu svoje zahtjeve, probleme s kojima se suočavaju i da ukažu na negativne pojave u našem društvu. Sve je manje razloga za slavlje, a sve više za protestna okupljanja, šetnje i slično.

NN: U kojoj mjeri je inflacija, koja se bilježi na gotovo dnevnom nivou, ugrozila prava radničke populacije u BiH?

ŠATOROVIĆ: Radnici u našoj zemlji već duži period, nažalost, preživljavaju. Naime, i prije početka pandemije je ekonomski status velikog broja radnika bio težak, ali je on dodatno pogoršan u posljednje dvije godine. Dok je s jedne strane veliki broj radnika ostao bez radnog mjesta, s druge strane su oni, koji su imali sreću da ostanu zaposleni, počeli primati umanjenu platu ili je njena isplata postala neredovna, ili i jedno i drugo. Uz sve to svakodnevno svjedočimo konstantnim poskupljenjima, posebno osnovnih životnih namirnica i higijenskih potrepština, a u posljednje vrijeme sve češće i energenata i komunalnih usluga. Činjenica da prosječna plata ne pokriva ni polovinu potrošačke korpe, dakle minimalnih troškova života, dovoljno govori o tome kakav je nesrazmjer između onoga što radnici zarađuju i onoga što im je neophodno za život. Pri tome se mora istaći da najveći broj radnika prima platu koja je znatno niža od prosječne pa je samim tim taj odnos dodatno negativan. Ukoliko se hitno ne usvoje neke mjere koje će zaustaviti ovakav negativan trend, bojimo se da će jedini spas za većinu radnika biti odlazak iz naše zemlje.

NN: Koliko se u BiH poštuje zakonodavstvo koje definiše prava zaposlenih?

ŠATOROVIĆ: Zabrinjavajuće malo. S obzirom na to da su kazne za nepoštivanje prava zaposlenih niske i u velikoj mjeri stimulativne za poslodavce, veliki broj njih se odlučuje da nastavi kršiti prava radnika i plaćati minimalne kazne. Ono što im radnici svojim radom zarade i osiguraju kao profit je mnogostruko većeg iznosa od eventualnih kazni, tako da im se takav način poslovanja, prostim rječnikom rečeno, isplati. Nažalost, naši inspekcijski organi nemaju dovoljno inspektora da bi se poštivanje radnog zakonodavstva moglo redovnije kontrolisati, a uz to su im umanjene i ovlasti. Problem predstavlja i nepostojanje radnih sudova koji bi se isključivo bavili sporovima iz radnog zakonodavstva pa i slučajevi koji dođu do suda ne bivaju riješeni godinama, preskupi su za radnike koji su prijavili kršenje prava i mnogi, nažalost, ne dočekaju njihovo rješavanje, odnosno donošenje presude. S druge strane, postoji i problem konstantnih pokušaja da se radno zakonodavstvo uredi na način da ide u prilog poslodavcima, a da se prava radnika što je moguće više umanje.

NN: Ako pitate poslovnu zajednicu, reći će da konstantno rade na povećanju plata za svoje radnike. Imaju li takve tvrdnje uporište u stvarnosti?

ŠATOROVIĆ: Poslodavci koji su posljednjih godinu dana povećali plate svojim radnicima su na nivou statističke greške. Nažalost, najveći broj njih i dalje radnike posmatra kao trošak i rade sve kako bi ih što manje platili, a zauzvrat na osnovu njihovog rada ostvarili što veći profit. Činjenica da postoje kompanije koje ostvaruju desetine i stotine miliona KM čistog profita, a da istovremeno radnici u njima zarađuju 600  700 KM, dovoljno govori o njihovoj spremnosti da dio kolača podijele s onima koji, u stvari, taj kolač i osiguravaju. Uz to, godinama se suočavamo sa masovnim odlaskom radnika iz naše zemlje i postoje neke oblasti u kojima već sada imamo izražen nedostatak kvalifikovane radne snage. Ne možete očekivati od radnika da ostaju da rade za platu koja pokriva četvrtinu ili trećinu potrošačke korpe kad na istom radnom mjestu u nekoj od zemalja EU mogu zaraditi tri ili četiri puta više.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije