Mediji u BiH su u proteklim godinama ostvarili veliki napredak ali su u opasnosti da potpadnu pod uticaje ekonomskih i komercijalnih interesa, rekla je u intervjuu za "Nezavisne" Seda Pumpianskaja, direktor Direktorata za komunikacije Savjeta Evrope.
"BiH se poprilično uspješno izborila s političkom cenzurom. Danas su novinari u BiH vjerovatno manje pod direktnim pritiskom od strane vlasti", smatra ona.
NN: Kakvo je Vaše mišljenje o medijskoj slici u BiH?
PUMPIANSKAJA: Jako dobro poznajem situaciju u bh. medijima još iz vremena kada sam između 1999. i 2001. godine radila u Misiji UN. Veliko mi je zadovoljstvo kada vidim pozitivne promjene koje su se desile u vašoj zemlji u proteklih nekoliko godina. Susrela sam se s mnogim novinarima u BiH, a mnogi od njih su i moji prijatelji. Uloga medija je zaista velika i posebno važna u zemlji koja je u tranziciji, naravno, uz razvoj i drugih demokratskih institucija.
Ali što se konkretno tiče medijske situacije u BiH, vašu zemlju napuštam pomiješanih osjećanja. S jedne strane vidim veliki napredak u korištenju novih tehnologija, sve veću raznolikost na medijskoj sceni i tako dalje. Međutim, s druge strane postoje stvari koje me brinu, a koje se posebno odnose na slobodu novinarskog izražavanja i konkurentnost medijskog okruženja. Recimo, saznala sam da Regulatorna agencija ima ozbiljne probleme s političarima koji žele staviti medije pod svoju kontrolu. Imate medije, poput "Oslobođenja" i FTV-a, koji su predmet političkog i ekonomskog pritiska. Još više nas brine da neki novinari FTV-a imaju policijsku pratnju zbog prijetnje njihovim životima.
NN: U kojoj mjeri je komercijalizacija prijetnja slobodi medija u BiH?
PUMPIANSKAJA: BiH se poprilično uspješno izborila s političkom cenzurom. Danas su novinari u BiH vjerovatno manje pod direktnim pritiskom od strane vlasti.
Ali u isto vrijeme postoje trendovi sve sofisticiranijih pritisaka na novinare, koji se prvenstveno odnose na ekonomski i komercijalni sektor. Novinari često namjerno izbjegavaju da prate priču koja je novinarski interesantna ili te priče, ako ih prate, izvlače iz ugla koji je prihvatljiviji interesima različitih grupa i pojedinaca. Takva vrsta pritisaka jeste zaista veliki izazov slobodi medija. Od suštinskog je značaja da to prevaziđemo ako želimo da uspostavimo konkurentno medijsko okruženje.
Na kraju, dozvolite mi da nešto kažem o naporima Savjeta Evrope po ovom pitanju. U proteklim godinama puno je urađeno od strane različitih tijela Savjeta Evrope kako bismo podržali nezavisnost medija. Mi u Savjetu Evrope smatramo da su raznolikost, različita mišljenja i nepristrasno izvještavanje temelj bilo kojeg demokratskog društva. Uspostavljanje jakog javnog servisa je jedan od načina postizanja tog cilja. Postoje mnogi primjeri uspješnih javnih emitera u Evropi koji mogu da budu inspirativni primjer za BiH.
NN: Zbog čega građani BiH nisu dovoljno informisani o opštim vrijednostima poput slobode govora i ljudskih prava? Jesu li zaista samo novinari krivi zbog toga ili i evropske organizacije ne čine dovoljno da prenesu te informacije?
PUMPIANSKAJA: Novinari nisu krivi za to. Mislim da je to zadatak vlasti i različitih grupa i organizacija koje se bave tim pitanjima da informacije o tome pravovremeno prenesu medijima.
Što se tiče Savjeta Evrope, želimo raditi na fokusiranju pažnje javnosti ka onome što mi radimo. U proteklom periodu smo razvili evropsku novinarsku mrežu koja veoma detaljno prati aktivnosti Savjeta Evrope. Naše javne kampanje ciljaju na pojačanje pažnje javnosti ka najvećim izazovima našeg društva, kao što su nasilje u porodici, trgovina ljudima, diskriminacija, tjelesno kažnjavanje djece, smrtna kazna. Te aktivnosti su značajno doprinijele pojačanju vidljivosti naše organizacije.
NN: Čini se da bh. građani nisu dovoljno informisani koje su razlike između Savjeta Evrope i EU. Slažete li se s tim?
PUMPIANSKAJA: Slažem se da je to tako. Temeljne vrijednosti Savjeta Evrope, demokratija, ljudska prava, su i temeljne vrijednosti EU i njenih 27 članica. Takođe je tačno da je rad Savjeta Evrope često zasjenjen EU.
Ljudi bi zaista trebalo da budu informisani o specifičnim ulogama te dvije institucije. Tijela EU se bave životnim standardom u različitim oblastima poput poljoprivrede pa do zajedničkog odbrambenog sistema. Što se tiče Savjeta Evrope, koji je i najstarija evropska institucija, mi se bavimo pitanjima zaštite kvaliteta ljudskog života kroz paket demokratskih standarda i mehanizama. Naša jedinstvena uloga sastoji se u tome da, na primjer, omogućavamo svakom građaninu evropskog kontinenta, osim Bjelorusije koja nije članica Savjeta Eveope, da se obrati Evropskom sudu za ljudska prava. To je fundamentalna razlike između nas i drugih međunarodnih institucija.
NN: Mnogi evropski funkcioneri kažu da im je žao što bh. građani ne mogu da putuju slobodno u Evropu. Kakav je Vaš stav o pitanju viza?
PUMPIANSKAJA: To je ozbiljno političko pitanje. Kroz etabliranje zajedničkog šengenskog prostora su zemlje članice ujedinile svoje napore u borbi protiv trgovine ljudima i organizovanog kriminala. U većini slučajeva te kriminalne mreže idu iza granica jedne zemlje i trebamo ujedinjenu akciju svih učesnika, uključujući domaće, međunarodne i nevladine organizacije.
NN: Postoje li stvari u BiH koje su još tabu?
PUMPIANSKAJA: Ne mislim da postoje posebno izraženi tabui u BiH ni u regionu. Sve kampanje koje smo mi pokrenuli u BiH imale su dobar odziv medija i javnosti. Takođe, te aktivnosti bile su snažno podržane i od strane vlasti. To opet znači da javno mnjenje u BiH ima svijest o diskriminaciji, a nasilje prema manjinama i dalje ostaje veliki problem u ovoj zemlji. Da bismo to pobijedili, trebamo konkretnije akcije.