Veliki broj pozitivnih revizorskih izvještaja govori da je bolja finansijska disciplina, da institucije BiH troše u skladu sa zakonom, ali ne i s moralnim normama, tvrdi Milenko Šego, glavni državni revizor.
Pojavu rastrošnosti u bh. institucijama objašnjava narodnom poslovicom: "Fina vakta ko obraza nema", te podsjeća da se mogu izreći disciplinske mjere rastrošnim službenicima.
Primjedbe da su neke institucije zaslužile negativno mišljenje ocjenjuje kao pritisak na revizore. Kaže da efikasnost institucija BiH treba da ocjenjuje Savjet ministara, a ne revizori. Šego tvrdi da se najviše primjedaba revizora odnosi na procedure javnih nabavki, troškove reprezentacije i ugovore o djelu.
NN: Ove godine izvještaji su objavljeni kasnije i bez konferencije za medije. Zašto?
ŠEGO: Ured za reviziju završio je izvješća za svih 68 institucija u 2010. godini. Ukupno izvršenje rashoda bh. institucija bilo je 977 miliona KM, od čega 508 miliona KM za bruto plaće, a 125 miliona KM za naknade troškova zaposlenih. Potrošeno je 18 miliona KM za putne troškove, a 10,7 miliona KM za telefonske i poštanske usluge. Na kapitalne izdatke otišlo je 59 miliona KM, a 4,2 miliona KM za troškove reprezentacije. Ured je i ove godine završio reviziju zaključno s 31. majem tekuće godine, ali postoji zakonski rok od 15 dana u kojem se institucije izjasne, a potom slijedi i tehnička prilagodba izvješća. Možda se stiče dojam da kasnimo, ali nije tako, jer na veb stranici su sva izvješća i dostupna su javnosti. Ove godine ćemo pres-konferenciju napraviti nakon konsolidiranog izvješća jer nam ono svake godine prođe nekako nezapaženo.
Ukupno izvršenje rashoda bh. institucija bilo je 977 miliona KM, od čega 508 miliona KM za bruto plaće, a 125 miliona KM za naknade, rekao Šego
NN: Već možete reći koje se greške ponavljaju, u kojim oblastima i poštuju li se preporuke?
ŠEGO: Od 68 institucija mišljenje s kvalifikacijom, ili s rezervom, imalo je 17 institucija, a na njih otpada oko 600 miliona KM budžeta, što znači da se radi o većim institucijama. Imamo 33 institucije kojima je dato pozitivno mišljenja, ali sa skretanjem pažnje na neke pojave koje mogu eskalirati ako se ne otklone nedostaci. Čisto pozitivno mišljenje dobilo je 17 institucija, to su neke male agencije, ali na njih otpada svega 25 miliona KM iz proračuna. Broj preporuka govori gdje su najčešći propusti, a bilo ih je 52 u oblasti javnih nabavki, dok je za troškove reprezntacije dato 45 preporuka, za upotrebu službenih vozila 35 preporuka, kao i za razne PTT troškove. Posebno ističem ugovore o djelu, jer je primijećeno da neke institucije angažiraju ljude po ovom osnovu, a radna mjesta su sistematizirana. Primjedbe su bile i na stimulacije i putne troškove. Svi nalazi su detaljno opisani i izvješća su nešto šira da bi se javnosti obznanilo kako i na koji način se troše javna sredstva. Tako za 68 institucija ima 1.500 stranica materijala i to se nalazi već u parlamentu BiH gdje će biti predmet rasprave.
NN: Ranije su izvještaji bili vrlo detaljni, svi se sjećaju utroška toalet papira u Predsjedništvu. Zašto je ta praksa ukinuta pa se sad vraća?
ŠEGO: Treba objavljivati i detalje kod trošenja javnih sredstava jer tu je irelevantan prag materijalnosti i sve može biti značajno kod raspolaganja sredstvima poreskih obveznika. Znate za slučaj u Velikoj Britaniji kada je jedna dužnosnica otišla s funkcije jer je na neprimjeren način prikazan utrošak 15-16 funti. Kod nas se takvo što nije nikada desilo, a načinom uspostave glavne knjige trezora sve je manje mogućnosti za neke kardinalne pogreške u institucijama BiH. Način planiranja proračuna ne dozvoljava probijanja na bilo kojoj poziciji. Tražimo način da potrošnja bude transparentna, pa i moralna. Ima institucija koje djeluju sukladno internim pravilima i dobile su pozitivnu ocjenu, ali je na neprimjeren način upotrijebljen sustav neovisnosti.
NN: Govorite o Ustavnom sudu BiH i regresu od 4.000 KM?
ŠEGO: Da. U skladu je sve sa zakonima i propisima, ali je neprimjereno uraditi takvo što. To bi se u narodu reklo: "Fina vakta ko obraza nema".
NN: Toga ima napretek jer su svi troškovi u skladu s nekom odlukom, a svaka institucija ima odluke po svojoj mjeri.
ŠEGO: Osnovna je uloga revizora da izjasni svoje mišljenje na način financijskog poslovanja. Često je sve u skladu sa zakonom, ali nije s moralnim normama, a to već nije naš posao. Javnost s pravom traži objašnjenja za troškove i efekte rada institucija, mada je u pitanju i nerazumijevanje jer mi ne radimo sada reviziju učinkovitosti. Ta vrsta revizije daće odgovore na ta pitanja kojom se ne bavi financijska revizija. Revizija učinkovitosti uskoro će biti objavljena, a ovog puta radili smo na temu zakupa prostorija i povratka izbjeglih i raseljenih osoba, odnosno efekata rada tih institucija. Nije zadaća revizora da rade pojedinačno po institucijama kakva im je učinkovitost već Vijeća ministara ili bh. parlamenta. Imate primjera kada se po 30 izvješća o radu usvoji na sjednici Vijeća ministara. Ne znam da li ih je iko čitao, u bilo kom sazivu. Parlament ima značajne iskorake u razmatranju revizorskih izvješća, a bilo je i smanjenja proračuna za institucije koje ponavljaju greške i rastrošne su.
NN: Zašto u izvještajima ne navedete tačne pozicije državnih službenika koji su kršili pravila ako već ne navodite njihova imena?
ŠEGO: Nije praksa da se navode imena. U kolegiju institucija znaju ko je to i oni treba da pokrenu pitanje odgovornosti. Nije mi poznat slučaj da je ikada pokrenuta disciplinska odgovornost, a morali bi to učiniti. Ni Vijeće ministara nije pokrenulo pitanje javne odgovornosti, kao ni parlament gdje prizivaju Tužiteljstvo, koje već pred sobom ima izvješća. Bojim se da je priča visokih dužnosnika o tome i to potenciranje zašto nema negativnih revizorskih izvješća pritisak na revizore.
Često je sve u skladu sa zakonom, ali nije s moralnim normama, a to već nije naš posao
NN: Da li ste pod pritiskom Dušanke Majkić, predsjednice Komisije za budžet i finansije, koja postavlja ta pitanja i kaže da revizorski izvještaji ne pokazuju pravo stanje?
ŠEGO: Mišljenje revizora je jedna vrsta dijagnoze i, medicinskim rječnikom rečeno, ako smo dijagnosticirali upalu pluća ne može netko ko nije liječnik reći da to nije tako. Treba vjerovati revizorima, a mi smo spremni na kritike. To je profesionalna prosudba, koja proistječe iz standarda, i priča o tome što nema negativnih mišljenja je nepotrbna vrsta pritiska. Umjesto toga treba da pozivaju na odgovornost one koji su se nemoralno ponašali trošeći javna sredstva. Onaj ko hoće da nauči o reviziji i od dužnosnika i medija možemo mu organizirati jednu tematsku konferenciju.
NN: Ovo nije pritisak, ali zašto nema nijedno negativno mišljenje?
ŠEGO: Jednostavno rečeno, negativno mišljenje revizora bi se dalo kod probijanja budžeta. Znači, da je isplaćena neka suma novca, a nema valjane dokumentacije, a takvih situacija nema zbog glavne knjige trezora i naših aktivnosti.
NN: Bilo je informacija da revizorski izvještaji kasne jer su revizori imali problema u institucijama da dobiju potrebnu dokumentaciju.
ŠEGO: Imamo etički kodeks i naši se revizori sukladno tomu ponašaju. Nikome nije ugodno kada ga kontroliraju pa je tako i u ovom poslu. Nije bilo nekih pritisaka u institucijama jer nam je sve dostupno, ali bilo je problema u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, nisu baš glatko ustupili podatke. Za mene je pritisak i to što je Ured za reviziju svrstan kao samostalna organizacija sukladno Zakonu o ministarstvima i drugim organima uprave. Ako bismo to slijepo slijedili, mi bismo izvješća o radu podnosli Vijeću ministara, a to po Zakonu o reviziji nije tako. Pritisak je i Zakon o plaćama, kojima su nas obuhvatili, i javnost zna da smo najvljivali tužbu, ali su ministarstva financija i pravde promijenila zakone. Međutim, u parlamentu nije bilo entitetske većine, pa se sudbina još ne zna. Ovdje nisu u pitanju visine naših plaća nego derogiranje Zakona o reviziji i neovisnost, pa nas jednostavno rečeno kontrolira Vijeće ministara umjesto mi njih. Pritisak je i nepovjerenje ovih visokih dužnosnika što se brinu što nema negativnih izvješća i slično.
Vozni park od 1.752 vozila
NN: Kako će se odraziti Odluka o privremenom finansiranju na poslovanje u ovoj godini?
ŠEGO: Ne mogu se institucije posvetiti programima rada, a Vijeće ministara je sugeriralo da se smanje troškovi. Ova godina zbog privremenog finansiranja i neformiranja vlasti mogla bi biti problematična. Primijećena je već određena rastrošnost u institucijama, a mi u reviziju krećemo u listopadu. Znamo da ne postoje jedinstvena pravila, a Vijeće ministara je na potezu sa donošenjem jedinstvenih podzakonskih akata, za šta je bio rok od 60 dana od donošenja Zakona o plaćama. Troškovi prijevoza i goriva su 13 miliona KM, a vozni park broji 1.752 vozila. Imate situacija da direktor minorne agencije vozi bolji auto nego član Predsjedništva BiH, ali i državni revizor, kojeg ste prozivali u medijima. I dalje imamo tri pasata i jedan golf na 50 uposlenih.