Obilježavanje 30. avgusta, Međunarodnog dana nestalih lica, prilika je da se podsjeti na pozitivne rezultate u traženju nestalih, ali i na činjenicu da se u BiH traga za još 10.418 lica, kazao je Serž Marmi, šef delegacije Međunarodnog komiteta Crvenog krsta (MKCK) u BiH.
MKCK jedan je od organizatora današnjeg obilježavanja Dana nestalih i otvoriće izložbu koja govori o sudbinama porodica nestalih i njihovih srodnika. Neće učestvovati u protestnoj šetnji, ali kaže da porodice na taj način traže od vlasti da se aktivnije uključe u rješavanje njihovih problema.
NN: Međunarodni dan nestalih lica prilika je da bude progovoreno o tom problemu, ali tokom godine aktivnosti nisu tako intenzivne. Čija je to krivica?
MARMI: Po međunarodnom humanitarnom pravu i zakonima BiH vlasti imaju odgovornost prema žrtvama oružanih sukoba i obavezu da porodicama pruže odgovore o sudbini njihovih najbližih. U BiH, prema evidenciji MKCK, 10.418 lica se još vodi kao nestalo, a na prostoru bivše Jugoslavije 14.650. Činjenica je da je sudbina riješena za više od polovine prijavljenih nestalih lica u bivšoj Jugoslaviji. Kada se upoređuje s nekim drugim područjima svijeta, to je pozitivan rezultat. Jasno je i da ovaj rezultat nije dovoljan i ostaje još puno toga da bude urađeno. Mnogo povezanih faktora utiče na rješavanje jednog slučaja. Identifikacija posmrtnih ostataka može da bude izvršena samo ukoliko postoje posmrtni ostaci, što podrazumijeva postojanje prethodne informacije o grobnicama. Pored Instituta za nestala lica BiH važnu ulogu u procesu traženja imaju pravosudni i istražni organi, koji bi trebalo da rade na prikupljanju takvih informacija, ali obaveza pružanja informacija o nestalim licima prema Zakonu o nestalim licima BiH važi za sve institucije i pojedince koji imaju takve informacije. Dakle, vlade moraju da urade više na pribavljanju i razmjeni informacija - posebno o novim lokacijama potencijalnih grobnica, da ubrzaju proces identifikacije, da obezbijede adekvatno učešće tužilaštava i da podrže rad Instituta.
NN: MKCK ove godine učestvuje u obilježavanju Dana nestalih, pa i u protestnoj šetnji. Protiv koga je protest i kome će biti upućene poruke sa protesta?
MARMI: MKCK po tradiciji učestvuje u obilježavanju Dana nestalih, ali nikada ne učestvuje u protestima. Dan nestalih je prilika da se skrene pažnja odgovornih i javnosti na problematiku nestalih lica i na potrebu ubrzanja i unapređenja procesa traženja. Tu priliku predstavnici porodica nestalih u Savjetodavnom odboru Instituta za nestala lica koriste kroz organizaciju protestne šetnje. MKCK, uz pomoć Instituta i Međunarodne komisije za nestale (ICMP), priređuje izložbu na otvorenom pod nazivom "Nestali životi", koja dokumentuje 15 priča o nestalim licima i njihovim porodicama iz BiH i regiona.
NN: U BiH ima više udruženja nestalih čija saradnja nije na zavidnom nivou, a ima i optužbi, posebno iz RS, na rad Instituta za nestala lica BiH. Kakav je Vaš stav u vezi s tim?
MARMI: Podrška predstavnika udruženja porodica je dovela do usvajanja Zakona o nestalim licima BiH i do uspostave Instituta koji je osnovan kroz dogovor svih relevantnih faktora, uključujući i sva udruženja porodica, što mu daje posebnu vjerodostojnost. MKCK smatra da je Institut dugoročno najbolje rješenje za rješavanje problematike nestalih lica, ali samo uz puni doprinos vlasti i porodica, te uz podršku međunarodnih organizacija. Institut mora da radi na način koji će da pridobije i zadrži povjerenje i saradnju svih relevantnih učesnika u procesu traženja u BiH. Naravno, svačiji rad može da bude podvrgnut kritici, ali samo ukoliko je kritika konstruktivna i pristup rješenju problema pozitivan, situacija može biti poboljšana. Vjerujem da porodice nestalih širom BiH očekuju od onih koji se bave pitanjem nestalih lica da kroz dijalog traže rješenja za sve postojeće probleme i time spriječe štetnu politizaciju pitanja nestalih.
NN: MKCK ustupila je podatke o nestalim Institutu, ali baza podataka još nije operativna. Da li je i to jedan od problema za porodice nestalih?
MARMI: Upravo uspostavljanje centralne evidencije nestalih BiH (CEN) treba da predstavlja prelomni trenutak za depolitizaciju procesa traženja nestalih lica. MKCK je ustupio svoje podatke Institutu za nestala lica u skladu sa Zakonom o nestalim licima. Na CEN gledamo kao na ispunjavanje jedne od glavnih odredbi Zakona o nestalim licima i svojevrsnu kičmu procesa traženja. Zato od Instituta očekujemo da ubrza proces verifikacije kako bi se konačno došlo do jedinstvene liste nestalih, u skladu s očekivanjima porodica.
NN: Koliko porodice svojim angažmanom u nevladinom sektoru i kroz rad Savjetodavnog odbora Instituta mogu unaprijediti njihov status?
MARMI: Porodice, organizovane kroz svoja udruženja, su odmah poslije rata odlučile da ne budu samo žrtve, već da postanu značajna pokretačka snaga procesa traženja. Bilo pojedinačna ili uvezana, udruženja porodica su postala dio nevladinog sektora i ostvarila su značajan, a ponekad i presudan, uticaj na odluke koje se tiču procesa traženja u BiH, kao na primjer, prilikom donošenja Zakona o nestalim licima BiH. Kroz Savjetodavni odbor, porodice ostvaruju uvid u funkcionisanje Instituta i daju svoje preporuke upravnim tijelima Instituta. Takođe, saradnja različitih udruženja porodica iz BiH nema samo konkretnu već i simboličku vrijednost, jer kroz ostvarivanje zajedničkih ciljeva pomaže zacjeljivanje rana i prevazilaženje dubokih podjela u društvu.
Regionalna saradnja
NN: Koliko je važna regionalna saradnja za rješavanje problema u vezi sa traženjem nestalih i kako ocjenjujete tu saradnju u zemljama bivše SFRJ?
MARMI: Regionalna saradnja po pitanju nestalih postoji i ona je često jedini mogući način da budu riješeni slučajevi nestalih lica. Naravno, ona bi mogla da se unaprijedi, posebno kroz zaključivanje bilateralnih sporazuma o saradnji na pitanju nestalih lica. Bosna i Hercegovina, uprkos početnom napretku u pregovorima o tome, nema potpisan sporazum ni sa Hrvatskom ni sa Srbijom. MKCK će nastaviti da zajedno sa Međunarodnom komisijom za nestale (ICMP) organizuje sastanke o regionalnoj saradnji.