Intervju

Ševal Kovačević za 'Nezavisne': Pelješki most bolesno izlobiran u EU

Ševal Kovačević za 'Nezavisne': Pelješki most bolesno izlobiran u EU
Foto: Ilustracija | Ševal Kovačević za 'Nezavisne': Pelješki most bolesno izlobiran u EU

BANJALUKA - Evropska komisija nikako nije smjela zloupotrijebiti sredstva poreskih obveznika i Hrvatskoj odobriti 357 miliona eura bez pravnog osnova za gradnju pelješkog mosta, kaže u intervjuu za "Nezavisne" Ševal Kovačević, v.d. predsjednika Pomorskog društva (PD) BiH.

"Gradeći most u Akvatorijumu Neum Hrvatska prelazi preko tuđeg plovnog puta i međunarodnih voda", tvrdi Kovačević, koji je i dugogodišnji stalni sudski vještak saobraćajne struke.

NN: Gradnja pelješkog mosta postala je prvorazredno političko pitanje u BiH, ali i nešto što će uveliko odrediti buduće odnose BiH i Hrvatske. Vjerujte li Vi da će ovaj most prije ili kasnije biti izgrađen, budući da je Hrvatska za te namjene dobila značajna sredstva Evropske komisije?

KOVAČEVIĆ: Da, gradnja pelješkog mosta nije nikakvo tehničko pitanje, ovo je čisto i krupno, prvorazredno političko pitanje zato što Hrvatska godinama izbjegava razgraničenje u Akvatorijumu Neum. Nije to samo sa BiH, Hrvatska je izbjegavala razgraničenje i sa Slovenijom, nekako pristala na arbitražu pa izgubila, a sa Crnom Gorom ima privremeni sporazum o Prevlaci, ali je morala ukloniti ravne polazne linije i zakrenuti ih za 90 stepeni da bi brodovi mogli uplovljavati u Bokokotorski zaljev.

NN: A zašto, kako kažete, Hrvatska izbjegava razgraničenje?

KOVAČEVIĆ: Da bi prisvojila unutarnje vode i teritorijalno more bivše Jugoslavije, povukla je ravne polazne linije i prisvojila ih na osnovu Pomorskog zakonika iz 1994. godine, nakon čega je došlo do spora sa svim okolnim državama.

NN: Ko u BiH ima ključne ingerencije da pregovara o pelješkom mostu, odnosno da li su ranijih godina bilo kakvi sporazumi potpisivani po ovom pitanju?

KOVAČEVIĆ: Nisu nikakvi sporazumi potpisivani. Što se tiče nadležnosti, u prvom redu je ima Predsjedništvo BiH, potom Vijeće ministara, pa ministar vanjskih poslova. To su operativni organi, a dokumenti se, naravno, usvajaju u parlamentu. A od parlamenta nema ništa.

NN: To Vas pitam jer u BiH i dalje ne postoji jedinstveni stav po ovom pitanju, iznose se pojedinačni stavovi, pri čemu hrvatski politički predstavnici zastupaju interese susjedne zemlje, Hrvatske. Šta sada?

KOVAČEVIĆ: Da, istina je da ne postoji bilo kakvo koordinirano djelovanje ovih organa. Pri tome hrvatski predstavnici u BiH ne rade u interesu BiH, i ta blokada je očita. Međutim, činjenica je i da EK nikako nije smjela zloupotrijebiti sredstva poreskih obveznika i odobriti 357 miliona eura bez pravnog osnova. Jer, gradeći most u Akvatorijumu Neum Hrvatska prelazi preko tuđeg plovnog puta i međunarodnih voda. Ponavljam, Hrvatska je bespravno usvojila ravne polazne linije u vanjskom dijelu, na početku teritorijalnih voda, na potezu Rta Proizd prema otoku Vodnjak. A to nikako nije smjela uraditi prema Konvenciji o pravu mora, koja kaže: "Ukoliko su dvije obale dviju država sučeljene jedna drugoj, a istovremeno jedna od njih ima doboko usječenu obalu (kakvu ima BiH), razgraničenje se vrši sredinom ekvidistance, zaljeva, a država koja ima usječenu obalu ima pravo na međunarodni plovni put do otvorenog mora." Dakle, BiH iz Neumskog zaljeva, kroz Neumski i Korčulanski kanal, u dužini od 122 kilometra, ima pravo na nesmetan međunarodni plovni put i izlaz na otvoreno more.

Hrvatska, dakle, mora ukloniti ravne polazne linije da bi BiH dobila slobodan međunarodni plovni put, na kojem se ne smiju podizati nikakva ostrva, nikakve građevine i ne smije biti bilo kakvih smetnji do otvorenog mora.

NN: Navodno su i neki bh. parlamentarci pripremili pismo EK u kojem planove Hrvatske da gradi mosta nazivaju nelegalnim. Da li je to pravi put, odnosno ide li sve ovo ka međunarodnoj arbitraži?

KOVAČEVIĆ: Ona je u svakom slučaju moguća. Dakle, pelješki most je bolesno izlobiran u EU, kod Evropske komisije, a sredstva su odobrena bez pravnog osnova. Jer u ovom slučaju, najprije, uopšte se ne zna preko čijih voda bi on prelazio?! Nije izvršeno ni razgraničenje dvije države, a to je bila obaveza prema Konvenciji o sukcesiji od 23. avgusta 1978. godine. Hrvatska je dobila državu na međunarodnoj konferenciji 12. januara 1992. godine i tada je doneseno glavih šest odluka. A dvije od tih šest odluka tiču se obaveze razgraničenja četiri države na moru i obaveza sukcesije. Mora se znati šta je čije, jer ne možete preuzeti samo prava, morate preuzeti i obaveze.

NN: Šta su rješenja, da li je uopće moguće doći do jednog takvog koje bi zadovoljilo obje države i sve politike?

KOVAČEVIĆ: Prvo rješenje je vratiti se Sporazumu Tuđman - Izetbegović iz 1999. godine i pretresti ga. On se odnosio na korištenje Luke Ploče, po povoljnim uslovima, na period od 99 godina, budući da je BiH u Ploče uložila milijarde. Drugo, to je pitanje potvrđivanje morske granice, a u okviru toga definirati međunarodni plovni put, sa vrha Kleka do otvorenog mora. Jer nema plovidbe brodova između tuđih otoka kako ko hoće! Na trianglu otvoreno more - Ploče - Neum tačno se mora kodirati kud plove brodovi i ko kome odgovara. U ovoj situaciji Hrvatska sve brodove skreće u Ploče, tamo vrši pretres, vraćaju brodove i ne daju da pristupe Akvatorijumu Neum.

To se mora definirati, da BiH prodiše kao pomorska država. I treće, vrlo bitno je omogućiti Hrvatskoj da svoj teritorij spoji. A da li će to biti neki most, ali svjetskih standarda - a moja malenkost je radila jednu studiju i ponudila Hrvatskoj 20 mostova iz svijeta da izabere koji će raditi, ili nešto drugo, to je do njih. Mi Hrvatsku, kao dobri susjedi, ne trebamo sprečavati da spoji svoj teritorij, međutim postoje alternative mostu, od kojih je najočitija i najjeftinija uronjeni tunel, tzv. šupljih kocki, koji se na kopnu sklapa, šinama navlači brodom i sukcesivno spaja u dnu mora. Na tom dijelu ne bi trebalo ni kopati, jer Neretva milionima godina nanosi mulj i to morsko dno je izrazito nestabilno. Dakle, alternativa je peterostruko jeftiniji uronjeni tunel, a postoji ih još nekoliko. Ne pristane li Hrvatska na ovo, BiH treba jednostrano da proglasi svoje interese u Akvatorijumu Neum.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije