Međunarodni tužilac Džud Romano, koji je obustavio istragu u slučaju "Dobrovoljačka ulica", nije adekvatno prišao predmetu i nije u obzir uzeo sve činjenice u vezi s predmetom, kazao je Simo Tuševljak, šef Tima MUP-a RS za istraživanje ratnih zločina.
On tvrdi da su mozgovi operacije u slučaju "Dobrovoljačka" bili Ejup Ganić, član ratnog Predsjedništva BiH, Hasan Efendić, komandant Teritorijalne odbrane, i Jovan Divjak, general Armije RBiH.
NN: Da li očekujete da će glavni tužilac Tužilaštva BiH na osnovu pritužbe MUP-a RS poništiti odluku Džuda Romana?
TUŠEVLJAK: Imamo zakonsku mogućnost i to ćemo ispuniti u cilju da naš prigovor bude ispoštovan. Nećemo prejudicirati kakva će biti odluka glavnog tužioca. Potrudićemo se da sve dokaze koje imamo dostavimo Tužilaštvu BiH, da ukažemo na propuste. U onoj odluci se kaže da su pripadnici JNA bili legitiman ili zakoniti vojni cilj, a poznato je da tog datuma u Republici BiH nije proglašeno ratno stanje. Ono je proglašeno tek 20. juna 1992. godine. To je jedna stvar. Druga stvar, to nije bio konvoj i nisu izlazili u borbenom poretku. Oni nisu krenuli samostalno u proboj. Tu se radilo o međusobnom dogovoru dvije strane. Jedna strana je bila JNA, druga strana je bilo Predsjedništvo BiH, pripadnici TO i MUP BiH, a sve je to garantovala međunarodna zajednica i UN. Onaj ko je pogledao snimke iz Dobrovoljačke ulice, vidjeće da je na čelu te kolone policijsko vozilo MUP-a BiH, da se u toj koloni nalaze i vozila UN-a. Takav konvoj neko ne može proglasiti za legitimnu vojnu metu.
NN: Da li MUP RS ima dokaze da je napad planiran?
TUŠEVLJAK: Hasan Efendić kaže u svojoj knjizi "Ko je branio Bosnu" na strani 268 i 269, citiram:
"Ponuđeno je toj komandi da joj se omogući nesmetano povlačenje prema Lukavici i to je dogovoreno. Ganić i ja smo se dogovorili da iz sale za sastanke rukovodimo akcijom, da ja budem odgovoran za vojni dio akcije, a da on održava vezu sa UNPROFOR-om i međunarodnom zajednicom. U Dobrovoljačkoj ulici postavljene su naše jedinice. Pukovnik Jovo Divjak i nekoliko drugih starješina otišli su na Skenderiju da se nađu pri ruci i pruže potrebnu pomoć. Sa njima je održavana radio-veza. Mi smo donijeli odluku da se kolona mora zaustaviti, ali u momentu kada vozilo sa Alijom Izetbegovićem bude van opasnosti tj. na Skenderiji, kad može da skrene u pravcu Predsjedništva."
Oni su sve vrijeme planirali da tu kolonu napadnu, a u međuvremenu pravili dogovor, što je po međunarodnom pravu i Ženevskim konvencijama, dopunskim protokolima, apsolutno suprotno svakom pravu i to je čin izdaje.
NN: Ko je bio mozak operacije u slučaju "Dobrovoljačka"?
TUŠEVLJAK: Ejup Ganić, Hasan Efendić, Jovan Divjak.
NN: U odluci o obustavljanju istrage piše da je poginulo svega sedam vojnika. Da li je Tužilaštvo BiH, odnosno međunarodni tužilac zanemario 2. maj 1992. godine?
TUŠEVLJAK: Jeste, sve je počelo 2. maja, ali oni su zanemarili i 3. maj. Oni kažu da se radnja obustavlja jer sama po sebi ne predstavlja krivično djelo s obzirom da konvoj JNA predstavlja zakonitu metu. Onda kažu da je pogibija pukovnika, pa nabrajaju, nastupila kada je vatra na žrtve otvorena kada su bile onesposobljene za borbu. Kako su oni bili onesposobljeni za borbu i koji je to trenutak kada njih neko smatra sposobnim za borbu, a kada ih smatra onesposobljenim? Ko to bira? Oni uopšte nisu izašli da se bore. Uopšte nisu izašli i to je ono što oni pokušavaju da nametnu da su sve žrtve ubijene 2. i 3. maja zakonite. Nisu, jer nisu išli da se bore. Oni koji su 2. maja krenuli prema Domu JNA ili koji su bili tamo, nisu išli da se bore. Posebno kolona od 2. maja gdje niti jedan pripadnik JNA nije opalio nijedan metak, a ljudi su pobijeni. Šta se dešavalo 3. maja kada su vojnici organizovano prebačeni u pritvorske jedinice. Oni nisu zarobljeni, oni su pritvoreni. Nisu bili ratni zarobljenici, već lica lišena slobode bez ikakvih zakonskih mogućnosti da se brane.
Tužioci koji se zaklanjaju iza Tužilaštva BiH
NN: Ovo je već drugi put da međunarodni tužioci obustavljaju istrage. Ima li rješenja da se procesuiraju odgovorni za zločine nad Srbima?
TUŠEVLJAK: Uvijek u razgovorima imate tužioca pojedinca bez obzira što se oni često zaklanjaju iza Tužilaštva BiH. U svakom predmetu imate postupajućeg tužioca koji treba da donese određenu odluku. Kada je bila "tuzlanska kolona", obaviješteni smo da je na osnovu odluke Kolegijuma tužilaca donesena odluka o obustavi istrage pa je tu odluku u ime tog kolegijuma potpisao Dejvid Švendimen. U sljedećoj obustavi imamo odluku gdje se sve krije iza čovjeka koji odlazi iz BiH. Tako je i tada bilo, Švendimen je u tri sata potpisao obustavu istrage, a u četiri odletio iz BiH. Sada imamo istu situaciju. Romano završava svoju karijeru u Tužilaštvu BiH i zna da će njegova odluka izazvati reakcije u srpskom narodu i jednostavno odlazi. Oni imaju mogućnost da kažu - to je uradio postupajući tužilac. Naši predstavnici preko Strategije za procesuiranje ratnih zločina treba da konstatno vrše pritisak. Ne pritisak kao pritisak, već potenciranje na pitanjima zločina nad Srbima.