Intervju

Slavica Marković: Stvoriti mrežu zaštite osoba s invaliditetom

Slavica Marković:  Stvoriti mrežu zaštite osoba s invaliditetom
Foto: N.N. | Slavica Marković: Stvoriti mrežu zaštite osoba s invaliditetom

Novi Sad je osnovao Odbor za brigu o osobama s invaliditetom 2005. godine, kao savetodavno telo gradonačelnika.

Zadatak Odbora je bio da mapira potrebe osoba s invaliditetom iz svih oblasti života, da konstatuje postojeće stanje i predloži nove oblike zaštite, imajući u vidu potrebe i postojeće zakonske propise. Ovo je pozitivan primer koji mogu da slede i drugi gradovi, kaže Slavica Marković, direktorica Škole za osnovno i srednje obrazovanje "Milan Petrović" iz Novog Sada.

U intervjuu za "Nezavisne" Markovićeva je objasnila kakav sistem socijalne zaštite su razvili u Novom Sadu, kako se ovaj sistem finansira, te šta to druge zemlje i gradovi u odnosu prema osobama s poteškoćama u razvoju mogu da nauče od Novog Sada.

NN: Koje sve usluge pružate osobama s poteškoćama u razvoju i njihovim porodicama?

MARKOVIĆ: Škola za osnovno i srednje obrazovanje "Milan Petrović" sa domom učenika iz Novog Sada obavlja delatnost obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite. U nadležnosti je Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja kao i Ministarstva zdravlja Srbije. Implementaciju propisa, čije je donošenje u nadležnosti Republike Srbije, sprovodi lokalna samouprava, odnosno grad Novi Sad, posredstvom Gradske uprave za socijalnu i dečju zaštitu.

NN: Na koji način ste postigli tako visok nivo socijalne zaštite osoba s poteškoćama u razvoju?

MARKOVIĆ: Definisanjem ciljne grupe, a to su pre svega deca i mladi sa smetnjama u razvoju, te odrasli i stari s teškoćama. Zatim smo radili mapiranje potreba za podrškom, kao i mapiranje postojećih resursa i iniciranje stvaranja novih na osnovu uočenih potreba. Radili smo i na iniciranju stvaranja mreže zaštite s inkluzivnim pristupom na nivou grada, vladinim, nevladinim i privatnim sektorom, gde je porodica korisnika neizostavna karika u izgradnji odnosa. Izuzetno je bitno i povećanje kompetencija stručnjaka putem stručnog usavršavanja u zemlji i svetu, studijskih poseta, sagledavanje primera dobre prakse iz drugih zemalja. Na osnovu onoga što smo uočili inicirali smo unapređenje postojećih programa kod nas i predlagali smo inovativne projekte. Aktivno radimo i na izmenama zakonskih i podzakonskih akata na republičkom i gradskom nivou.

NN: Kako su organizovani sistem zaštite i inkluzija ovih osoba na nivou grada Novog Sada?

MARKOVIĆ: Grad Novi Sad je za organizovanje sistema zaštite osoba s invaliditetom, kao primer dobre prakse, dobio niz priznanja. To smo postigli mapiranjem, umrežavanjem, planiranjem, implementacijom i monitoringom, imajući u vidu inkluzivni pristup. Grad je uključio veliki broj svojih sugrađana u sistem podrške u svim sferama, počev od dečje zaštite, preko obrazovanja - osnovnoškolskog, srednjoškolskog, obrazovanja odraslih, univerzitetskog, socijalne zaštite, zdravstvene zaštite, zapošljavanja, uključivanja u kulturne i sportske aktivnosti, imajući uvek na umu socijalnu inkluziju. Programe sprovode ustanove, udruženja građana, privatni sektor, težeći da se svake godine donese novi program i zadovolje, kvantitativno i kvalitativno, uočene potrebe, poštujući principe univerzalnog dizajna.

NN: Možete li objasniti kako je finansijski uređen taj sistem?

MARKOVIĆ: Grad, putem gradskih uprava, planira, finansira i prati realizaciju usluga, programa i projekata. Gradska uprava za socijalnu i dečju zaštitu zadužena je za implementaciju propisa iz domena socijalne zaštite. Pružaoci usluga mogu biti ustanove, nevladina udruženja i privatni sektor, pod uslovom da poseduju licencu propisanu Pravilnikom o licenciranju stručnih radnika, a korisnik usluga se postaje uputom Centra za socijalni rad. Grad, putem Centra za socijalni rad, finansira materijalna davanja, predviđena Zakonom o socijalnoj zaštiti. Usluge, programi i projekti definisani ovim zakonom mogu biti iz različitih grupa, kao što su usluge procene i planiranja, dnevne usluge u zajednici, usluge podrške za samostalan život, savetodavno-terapijske i socijalno-edukativne usluge. Drugi način finansiranja programskih aktivnosti ustanova je na osnovu Programa unapređenja socijalne zaštite grada Novog Sada, koji donosi Gradsko veće. Projektno finansiranje se sprovodi putem konkursa, koji raspisuje Gradska uprava za socijalnu i dečju zaštitu, namenjenog nevladinom sektoru.

NN: Koje biste savjete dali lokalnim zajednicama u Republici Srpskoj, da slijede vaš primjer?

MARKOVIĆ: Novi Sad je osnovao Odbor za brigu o osobama s invaliditetom 2005. godine, kao savetodavno telo gradonačelnika Novog Sada. Zadatak Odbora je bio da mapira potrebe osoba s invaliditetom iz svih oblasti života, da konstatuje postojeće stanje i predloži nove oblike zaštite, imajući u vidu potrebe i postojeće zakonske propise. Sve ovo je zahtevalo organizovanje fokus grupa iz raznih oblasti, a samim tim i umrežavanje različitih lokalnih partnera. Ovi koraci omogućili su dobro planiranje budžeta, a samim tim i razvijanje usluga, programa i projekata, kojima su zadovoljene potrebe korisnika od rođenja do poznih godina starosti. Ovo je pozitivan primer koji može da posluži da i druge zemlje planski donesu strateški važne dokumente na lokalnom nivou i akcioni plan za implementaciju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije