Slobodan Nagradić, predsjednik novoosnovanog Srpskog demokratskog foruma, kaže da je RS izraz istorijskih težnji srpskog naroda u BiH, i to ne od juče nego najmanje dva vijeka.
"Srpski narod u načelu nema ništa protiv BiH, ali ima protiv ovakve BiH, pogotovo one koju nameću iz jednog političkog centra, odnosno Sarajeva. Osporavanje državotvornih svojstava i kapaciteta RS istovremeno je ugrožavanje ne samo ustavnog poretka, nego i stabilnosti BiH ", rekao je Nagradić.
On ističe da politička elita u RS mora imati jasniji odgovor šta hoće i kako vidi BiH.
NN: Ima li danas politička elita RS strategiju prema BiH?
NAGRADIĆ: Danas je bolje stanje nego prije pet ili 12 godina. Daleko je veće političko jedinstvo kada je riječ o odnosu RS prema BiH, a posebno prema institucijama BiH, jer nije BiH jednako samo institucije. Institucije BiH su jedan otuđeni centar moći, koji ne radi dobro ni za BiH, a kamoli za RS. Dakle, danas je veći stepen političkog jedinstva nego ranije i to je dobro. Mislim da zapravo mora biti otvoren suštinski dijalog o BiH, a tog suštinskog dijaloga, iako se politički predstavnici često susreću, zapravo nema. Uvijek se razgovora o temama koje nisu suštinske i nisu dugoročne.
NN: Koje su to teme koje bi bile suštinske?
NAGRADIĆ: Na primjer, kakva je BiH moguća. Hoće li svi politički akteri i narodi pristati na ovaj provizorijum koji može da potraje naredne dvije ili tri decenije ili ćemo tragati za rješenjima koja će za nekoga sada biti bolnija, ali će obezbijediti trajniju stabilnost geopolitičkom prostoru koji se zove BiH? To pitanje mora biti uređeno između političkih subjekata u BiH. Ovdje neki očekuju da će im sreću donijeti neko sa strane, pa bio to visoki predstavnik, NATO, zapadna demokratija ili Organizacija islamske konferencije, a to su samo privremena rješenja i rješenja koja iz ovih ili onih razloga odgovaraju onima sa strane, a ne domaćim akterima.
NN: Da li je jedno od tih suštinskih pitanja i rješenja nezavisna RS?
NAGRADIĆ: Jedno od rješenja svakako jeste.
NN: Koliko je međunarodna zajednica spremna da prepusti narodima u BiH da sami odlučuju o svojoj sudbini?
NAGRADIĆ: Nije. Za svoju slobodu i stepen autonomije se mora boriti. Nikome nije stalo da ovdje bude apsolutno sve u redu, jer šta bi onda oni radili i kako bi oni onda bili bitni. Ovdje nas drže na režimu sukoba niskog intenziteta, dakle ovdje može među pojedinim narodima ili grupama, pa čak i između pripadnika istog naroda, da se izazove konflikt za 15 minuta, a da on izgleda da je prirodan i pripreman 15 godina. Važno je da politički akteri u BiH dovoljno čine da ne postanu instrumentalizovani. Bošnjačka politička elita očekuje da će rješenja umjesto njih donijeti visoki predstavnik, PIC, OEBS itd... Svi ovi subjekti imaju problema i nije realno očekivati da se bave samo nama i da leže potrbuške i razmišljaju kako nama život da učine boljim.
NN: Da li politička elita RS treba da preuzme više odgovornosti za funkcionisanje BiH?
NAGRADIĆ: Politička elita RS mora imati jasniji odgovor šta hoće i kako hoće da vidi BiH, kako u kratkoročnom, tako i u dugoročnom smislu. Dakle, mora postojati neka strategija i da iz nje logički slijede neke mjere, a ne da ponedjeljkom hoćemo da bude konstituisan Savjet ministara, a petkom nećemo, da jedan dan imamo jednu politiku prema instituciji koja se zove UIO, a iduće sedmice nešto druge.
NN: Kakav je položaj srpskog naroda u BiH?
NAGRADIĆ: Mislim da je RS izraz istorijskih težnji srpskog naroda u BiH, i to ne samo od juče, nego najmanje dva vijeka. Ona je rezultat volje tog naroda da bude autonoman, da sam odlučuje o svojoj sudbini. Srpski narod nema u načelu ništa protiv BiH, ali ima protiv BiH koju namaću iz jednog političkog centra u Sarajevu. RS je državotvorni entitet i u vrlo visokom obimu odražava subjektivnost i autonomiju srpskog naroda. Osporavanje državotvornih svojstava i kapaciteta RS istovremeno je ugrožavanje ne samo ustavnog poretka, nego i stabilnosti BiH. RS je skoro država i vrlo malo je klasičnih državnih nadležnosti koje nisu na nivou entiteta, odnosno RS. Kada je riječ o RS i o položaju srpskog naroda u tom entitetu, onda bismo morali konstatovati da ima malo prostora za neku promjenu i poboljšanje. Kada je riječ o položaju srpskog naroda u FBiH, mislimo da smo svi dužni da se, koliko je do nas, taj položaj popravi i da srpski narod u FBiH bude zaista konstitutivan. Danas je srpski narod u FBiH u lošijem statusu nego što je status nacionalne manjine. U tom smislu smatramo da se ta aktivnost mora postaviti na tijela koja koordinišu aktivnosti RS i Srbije u okviru specijalnih i paralelnih veza.
NN: Koliko je Srbija spremna da se aktivnije uključi u rješavanje tog problema?
NAGRADIĆ: Srbija je danas raspolućena. Postoji dio političkih elita koji se sasvim normalno odnosi prema RS i srpskom narodu u BiH zato što je prirodno da pripadnici jednog istog naroda dijele zajedničke vizije i zajedničke interese i ostvaruju zajedničke potrebe. Drugi dio političkih elita u Srbiji, među kojima ima i pripadnika vlasti, smatra da svako treba da se brine o svome, da Srbija treba da rješava svoje probleme, da RS treba da bude bliže Sarajevo nego Beograd. U tom pogledu stanje u Srbiji je u najmanju ruku dvovalentno.
NN: Bošnjaci su isključivi po pitanju budućnosti BiH. Koliko je to prihvatljivo za srpski narod u BiH?
NAGRADIĆ: Problem jeste upravo što su u bošnjačkoj političkoj eliti vrlo slabašni glasovi koji razmišljaju drugačije od neke matrice, koja bi se dala opisati kao, mi hoćemo BiH, hoćemo je cijelu i hoćemo je samo za nas. Ta matrica mora naići na otpor druga dva naroda i ne može donijeti dugoročno rješenje. Mi ne možemo, a da se ne bunimo protiv toga. Nismo protiv svake BiH. Mi smo za to da se dogovorimo o BiH. Mislim da danas bošnjačka politička elita, pa značajnim dijelom i intelektualna, iz nekih razloga nije spremna za ozbiljan dijalog nego se uzda da će na oreolu žrtve živjeti nekoliko decenija i da će otupjeti senzibilitet srpskog naroda u BiH. Rekao bih da su ta nadanja nerealna i da na njima ne mogu biti uspsotavljeni normalni odnosi u BiH.
Prva sesija 25. februara
NN: Kojim pitanjima će se baviti Srpski demokratski forum?
NAGRADIĆ: Bavićemo se političkim pitanjima u užem i širem smislu te riječi. Bavićemo se pitanjima srpskog naroda, položaja RS, kulturnog identiteta, jezika, nasljeđa i stvaralaštva. Jedna od prvih sesija, koja bi trebalo da bude održana 25. februara, biće posvećena temi ili odgovoru na priče da je RS genocidna tvorevina. Otvaraćemo teme koje je mnogo lakše otvoriti nama nego vlasti, kao recimo karakter ratnih sukoba u BiH, odnos prema primjeni međunarodnog prava... Lakše je nevladinoj organizaciji otvoriti pitanje sadržaja i suštine specijalnih i paralelnih odnosa Srbije i RS. Postavićemo i pitanje raspolaganja javnim bogatstvima u RS, kao što su zemljište, vode, šume, energetski potencijal. Dosta onih koji su pristupili Srpskom demokratskom forumu je iz svere obrazovanja, posebno visokog obrazovanja, i mislimo da treba da dođe do redefinisanja uloge univerziteta ili ukupne organizacije visokog obrazovanja.
Turska ima ofanzivnu orijentaciju
NN: Evidentno je da je turska politika sve agresivnija na Balkanu. Gdje je BiH u svemu tome?
NAGRADIĆ: Turska ima jednu ofanzivnu orijentaciju prema BiH. Rekao bih da je na djelu svojevrsni prodor na zapad, jer smo za Tursku zapad, i Turska nastoji, pozivajući se na osmansko nasljeđe, da se infiltrira na područje zapadnog Balkana, naročito u one pokrajine i države gdje žive pripadnici muslimanske vjere. Ona za to ima podršku Amerike, a rekao bih da se tu previše ne bunu ni EU niti Rusija. Turska je regionala sila i mora biti respektovana ma koliko nam bila nesimpatična. Srbi tu imaju bolna sjećanja, a Bošnjaci misle da je Turska njihova druga domovina. Istine su udaljene i teško pomirljive, a to je još jedan od razloga zašto ovaj provizorijum u BiH traje i zašto će još trajati.