Platforma je trebalo da bude embrion velikog saveza SNSD-a i SDS-a na izborima 2014, koji bi u političkom smislu dao dodatnu stabilnost RS, ali SDS to, nažalost, nije tako razumio, kaže Nikola Špirić, ministar finansija i trezora BiH i potpredsjednik SNSD-a.
"Ponuda SNSD-a da sa SDS-om ima zajedničku platformu na nivou institucija BiH bila je fantastična, ali je to, nažalost, SDS shvatio kao slabost SNSD-a, a ne kao ozbiljnu ponudu za budućnost RS", rekao je Špirić.
NN: Da li se slegla prašina u vezi s ministrom finansija FBiH Ante Krajine?
ŠPIRIĆ: Zapravo, teško je objasniti kako neko može biti privremeni ministar finansija, iako o gospodinu Krajini mislim sve najbolje, s njim sam imao dobru saradnju i radi se o jednom korektnom čovjeku. Ovdje ništa nije riješeno. Riješen je jedan "problemčić" sa stanovišta pozicije ministra finansija, ali on može svakog dana ponovo da eskalira. Vrlo će mu teško biti raditi dok čeka odluku Ustavnog suda. To nije dobro za Federaciju, a nije dobro ni za BiH u cjelini. To nije dobro ni za RS, iako mi ovdje često kažemo da se to nas ne tiče. Pokazalo se da nas se i te kako tiče.
NN: Mi u RS često kao da s olakšanjem prihvatimo da kriza nije u RS nego u FBiH, iako i nas jednako dotiče...
ŠPIRIĆ: To samozadovoljstvo, koje je ponekad prisutno u RS, bojim se da ne proizvede više štete nego koristi. Mora da nas više interesuje šta se tamo dešava. FBiH je drugi entitet u BiH i od saradnje između entiteta zavisi konačni uspjeh cijele BiH. Zato mislim da bismo trebalo da vodimo računa više o tome šta se dešava u FBiH, iako mi ne možemo uticati na donošenje odluka tamo.
NN: Da li vidite problem u činjenici da je BiH potreban novac sa strane, od MMF-a na primjer, odnosno da nema dovoljno vlastitih prihoda?
ŠPIRIĆ: Kada je u pitanju MMF i makroekonomska stabilnost, bojim se da tu ima više politike, da ne kažem politikanstva, nego činjenica. Peti pregled u okvru stendbaj aranžmana je uspješno završen i sve vlasti su ispunile dogovorene mjere kako bi Bord direktora odobrio šestu tranšu u iznosu od 93 miliona maraka. Mislim da je to dobro. Aranžman sa MMF-om pruža nekoliko pogodnosti u kriznim vremenima, iako je on podložan kritikama, pogotovo u predizborno vrijeme. Recimo, MMF obezbjeđuje sredstva po najpovoljnijim uslovima. Iako se u 2014. očekuje pozitivan rast od dva odsto, to još nije dovoljno da značajnije povuče prihode, ekonomsku aktivnost i zaposlenost u BiH. S obzirom na to da je 2014. izborna godina i da ranije imamo iskustva sa dugim pregovorima u vezi s formiranjem vlasti, Fiskalni savjet je odlučio da zatraži produženje aranžmana do 30. juna 2015. i dodatni pristup povlačenja sredstava u iznosu od 298 miliona KM.
Što se tiče dijela vašeg pitanja o prezaduženosti, moram naglasiti da se u takvim sudovima najčešće radi o politikanstvu, iako nam je, naravno, svaka konstruktivna kritika dobrodošla. Naša struktura javnog duga je relativno povoljna i u smislu ročnosti i kamatnih stopa, jer je novac uglavnom posuđivan od institucionalnih kreditora. U poređenju sa ostalim zemljama jugoistočne Evrope, BiH najbolje stoji, možda je u nešto malo boljoj poziciji Makedonija. U 2013. godini učešće spoljnog duga u BDP-u je na nivou 42,12 odsto, što je znatno povoljnije u odnosu na ostale. Ohrabrujuće je da MMF i Svjetska banka prognoziraju pad zaduženosti jedino u BiH. Ti podaci demantuju demagoge koji od svega prave priču. Podaci nedvosmisleno govore da smo zasad uspjeli sačuvati makroekonomsku stabilnost. Ali zaduženost od 42 odsto jeste upozoravajuća, jer se ne možemo porediti sa zemljama EU koje imaju zaduženost 60 odsto, ali imaju i podršku Evropske centralne banke i veliku štednju stanovništva. Zato zagovaram oprez kad se radi o daljem zaduživanju BiH.
NN: Šta je, prema Vašem mišljenju, "generator" kriza u BiH?
ŠPIRIĆ: BiH je u konstantnoj krizi od Dejtona do danas. Mnogo je generatora krize. Žao mi je što ne postoji jedinstvena vizija budućnosti zemlje i što političke elite nisu usmjerene u tom pravcu. Zapravo, mi ovdje fingiramo višepartijski sistem. Sve dok u BiH bude dominantna državna svojina, nećemo imati višepartijski sistem nego interesne grupe. Tu nema ni tržišne ekonomije ni pluralizma. Ma koliko bismo mi to htjeli, ne bismo ga mogli napraviti. Naše partije, nažalost, iz dana u dan sve više prerastaju u okvir za mržnju. Ja ne podržavam vođenje politike na taj način.
NN: Zanimljiva je ova Vaša teza da su partije interesne grupe koje su okvir za mržnju. Postoji li veza između ove dvije stvari?
ŠPIRIĆ: Naravno da je povezano. Gdje se god interesi susreću, ukoliko nisu svi zadovoljni, jedino što eksponencijalno raste je mržnja. Gdje god se politika hrani mržnjom, ona daje loše rezultate. Vidite kako se ponašaju političke partije. Želi se stvoriti besperspektivnost pa da ljudi kažu "svi su oni isti" ili "ovaj život ne vrijedi".
NN: Da li je BiH zbog toga u permanentnoj izbornoj kampanji?
ŠPIRIĆ: Apsolutno. Partije bi morale da otvore konkurenciju ideja pa da ljudi kažu mi se ne slažemo s ovim ili onim, mi da radimo rezultat bi bio takav ili ovakav. Umjesto toga imate jednu kakofoniju svega i svačega. Ovdje nema klasičnog višepartijskog sistema, ni u RS ni u FBiH.
NN: Može li na sličan način biti objašnjeno pucanje koalicije SNSD - SDS?
ŠPIRIĆ: Mislim da je ponuda SNSD-a da sa SDS-om ima zajedničku platformu na nivou institucija BiH bila fantastična i da je to, nažalost, SDS shvatio kao slabost SNSD-a, a ne kao ozbiljnu ponudu za budućnost RS. Platforma je trebalo da bude embrion jednog velikog saveza SNSD-a i SDS-a na izborima 2014, koji bi u političkom smislu dao dodatnu stabilnost RS. Nažalost, to SDS nije razumio tako.
BiH je u konstantnoj krizi od Dejtona do danas. Mnogo je generatora krize
NN: Je li to zauvijek izgubljeno?
ŠPIRIĆ: Da li je izgubljeno ili nije - ja to ne mogu da sudim. Ali bih volio da je više odgovornosti, kad je RS u pitanju.
NN: Znači, mogućnost da se to popravi do izbora više ne postoji...?
ŠPIRIĆ: Mogućnost postoji, te mogućnosti nikom nisu zatvorene. Mislim da se varaju oni koji misle da je RS bez izazova koji mogu da joj nanesu nepopravljivu štetu. Moj poziv liderima svih političkih partija, prije svega u RS, ali i BiH, jeste da političke partije pretvore u okvir za saradnju, a ne u okvir za mržnju i da stvaraju pluralizam i da otvore borbu idejama i programima kako popraviti život građanima. Trebalo bi da smo u ovih 20 godina od Dejtona na ovamo svi evoluirali i nešto naučili.
NN: Vidite li Vi trenutno na političkoj sceni partije koje to razumiju?
ŠPIRIĆ: Nažalost, ne vidim. Mislim da će i na izborima 2014. svi igrati na kartu konfrontacije.
NN: Uključujući i Vašu partiju, ili...?
ŠPIRIĆ: Pa gledajte, teško je u konglomeratu takvih odnosa reći mi smo kristalno čisti, idealni. Nismo ni mi bezgrešni. Naravno, SNSD je moćna partija, koja, kao i sve druge partije, pravi greške. Ali da bismo se profilirali u pluralističko društvo moraju i drugi to da prate. Nažalost, toga još nema. Kada bi druge političke partije programski nastupale prema SNSD-u, imale bi programski odgovor, ne bi ni odgovori SNSD-a bili tako žestoki. Ali, nažalost, ovdje se ide na konfrontaciju, nipodoštavanje. I naravno da se onda građani pitaju "vrijedi li ovdje uopšte živjeti". Nije zabranjeno ni sada političkim partijama u RS da sjednu i ponude zajedničku viziju entiteta i države. Ona ne podrazumijeva da će se u svemu složiti, ali je zbog zajedničkog interesa bitno da se mogu svi složiti. Ova kakofonija neće donijeti dobro nikome.
NN: Da li je EU dovoljno privlačna da bi mogla motivisati sve faktore u BiH na saradnju?
ŠPIRIĆ: Mi u vezi s evropskom vizijom imamo zajednički imenitelj, ali, nažalost, imamo različita gledanja na tu viziju. Što više pričamo o tom zajedničkom imenitelju, sve je manje Evrope u BiH. Pravo pitanje je jesu li svi političari dovoljno iskreni kad je u pitanju Evropa. Evropa ne čeka. Ona ima svoje unutrašnje probleme. Bojim se da će se vrlo brzo pojaviti različite alternative. Ali BiH kao mala zemlja mora voditi politiku prilagođavanja, a ne politiku sukoba. Male zemlje koje se ne prilagođavaju nestaju. Politka prilagođavanja realnosti i politika konsenzusa i dogovora je jedini način za BiH. To neće doći izvan BiH i zato mislim da bespotrebno gubimo vrijeme. Potrebno nam je više domaće kompetentnosti za kreiranje vizije o našoj budućnosti.
Nemamo problema sa Predsjedništvom BiH
NN: Postoje li "varnice" na relaciji Predsjedništvo - Ministarstvo finansija u vezi sa budžetom BiH?
ŠPIRIĆ: Nema tu nikakvih nesuglasica, mi imamo izuzetno dobru saradnju. Nacrt budžeta radi Ministarstvo finansija, usvaja ga Savjet ministara, Predsjedništvo ga predlaže. Ono ima pravo da se ne složi sa prijedlogom Savjeta ministara, može da ga promijeni i mi tu nemamo nikakav problem s njima. Parlament donosi budžet. Ali jako sam sretan da je, otkad ja vodim Ministarsvo finansija, prvi put od Dejtona da smo tri budžeta donijeli na vrijeme. Ranije se to nikad nije dešavalo. Oni su imali određene amandmane i na kraju je usvojen budžet koji nije onakav kakav smo mi koncipirali niti su usvojeni svi amandmani Predsjedništva. Nemam nikakav problem u komunikaciji s Predsjedništvom. Možda su neki htjeli da nas uvuku u sukob. Ja to ne želim. Poštujem Predsjedništvo i sve njihove stavove, a parlament je na kraju taj koji donosi definitivnu odluku.