MMF očekuje da svi budžeti budu usvojeni u prvoj dekadi decembra, što je, sa stanovišta parlamentarnih procedura, teško ostvarivo, rekao je Nikola Špirić, ministar finansija i trezora BiH. Upozorio je da odlaganje ili neusvajanje budžeta za BiH nije više samo štetno, nego postaje veoma opasno.
"Državno ministarstvo je uradilo sve što je moglo i mislim da ćemo imati taj budžet u parlamentarnoj proceduri. Ne mogu da vjerujem da će bilo ko u Predsjedništvu na sebe preuzeti takvu destrukciju kad je budžet u pitanju", istakao je Špirić.
Istakao je da podržava uštede na nivou BiH i entiteta, ali je dodao da je o uštedama trebalo govoriti mnogo ranije.
"Sasvim je logično da je početkom godine trebalo da otvorimo raspravu o agencijama, mogućim uštedama entiteta i države, ali kad to radite u vrijeme rasprave o budžetu to ne stvara dobru klimu", istakao je Špirić. Naveo je da tokom aranžmana sa MMF-om neće biti moguće povećanje stope PDV-a, a da o povećanju prihoda Uprave za indirektno oporezivanje treba pričati nakon što budu stvoreni uslovi za ekonomski rast i zapošljavanje.
Upozorio je da BiH očekuje vrijeme latentne krize, bez obzira na ishod u vezi s uspostavljanjem nove parlamentarne većine.
NN: Usvojili ste Nacrt budžeta za 2013. godinu. Koje su njegove osnovne karakteristike? Hoće li biti prostora za uštede?
ŠPIRIĆ: Nacrt budžeta je pripremljen na osnovu globalnog fiskalnog bilansa i politika u BiH za period 2013 - 2015. godina, kojim je utvrđen okvir od 950 milona, s tim da prihodi od indirektnih poreza iznose 750 miliona. Ministarstvo finansija i trezora BiH u skladu sa zakonom je proslijedilo instrukcije svim budžetskim korisnicima za dostavljanje budžetskih zahtjeva na osnovu utvrđenih politika iz oblasti plata i naknada, materijalnih troškova i obaveza iz pisma namjere upućenog MMF-u, koji se odnose na restriktivne politike i zamrzavanje zapošljavanja. Ovaj nacrt je dosta konzervativan i restriktivan. U tom smislu, pokušali smo da idalje nastavimo sa uštedama koje smo radili za budžet iz prethodne godine. Planirana sredstva za plate ostaju na nivou 2012. godine, s tim da će nivo zapošljavanja u 2013. ostati na nivou 2012, jer je tako navedeno i u pismu namjera sa MMF-om.
BiH očekuje vrijeme latentne krize, bez obzira na ishod u vezi s uspostavljanjem nove parlamentarne većine
NN: Vlada RS najavila je rezanje plata, a jedna od primjedaba sindikalnih vođa je da su primanja na nivou BiH znatno veća. Hoće li biti rezanja plata i primanja na nivou BiH?
ŠPIRIĆ: To je sasvim logično. Ja sam na tome insistirao dugi niz godina, ali nisam imao podršku sa strane entitetskih politika. Ako je došlo do evolucije dobro je da možemo i o tome razgovarati. Uvijek postoji prostor za uštede i unifikaciju. Ali dugo su vlade entiteta bježale od unifikacije kada je državni nivo u pitanju. Spremni smo na svaki konstruktivan prijedlog koji podrazumijeva princip ušteda na svim nivoima. Mi smo ove godine smanjivali plate, a entitetske vlade to tada nisu radile. Vlade entiteta su se samo prije nekoliko godina jako protivile tome i raduje me da je tu došlo do evolucije. Oni sad traže unifikaciju kad su u pitanju plate i primanja i imaju moju apsolutnu podršku. Kada bismo analizirali plate, one su tu približno jednake. Ali kada se radi o primanjima na nivou BiH, postoje kategorije ljudi koji imaju troškove za odvojeni život, putne troškove, topli obrok i tako dalje. To su kategorije kojih nema u RS. Gotovo je izvjesno da to može stvoriti samo političku konfuziju. Ja nisam protiv da se o tome razgovara, ali se bojim da kada vlade entiteta uđu u sukob sa socijalnim partnerima onda one pokušavaju dio problema da rasterete tako što kažu da drugi treba isto da rade. Mislim da svi treba da srede svoje dvorište, a ono što nam je zajedničko treba zajedno da dogovaramo. Ovo su stvari o kojima treba razgovarati, ali nakon usvojenog Gobalnog fiskalnog okvira, gotovo je sigurno da svoju valorizaciju neće naći u budžetu za 2013. godinu.
NN: U RS najavljuju ukidanje nekih agencija, izgleda da će i FBiH ići u to. Ima li tu prostora za takve uštede na nivou BiH?
ŠPIRIĆ: Znate, kad su gladne oči, tuđa tepsija se uvijek čini veća i punija. To je znak da je situacija složena i da su svi svjesni ekonomskog trenutka u kojem živimo. Naravno da se preispituje rad agencija koje ne ostvaruju svoje efekte. Znate da sam godinama govorio da državne agencije, koje prevashodno ne ostvaruju zadatke zbog kojih su osnovane, da se može raditi na fuziji i, naravno, one agencije koje predstavljaju neko dupliranje da budu ukidane. Ali, za to je potreban politički konsenzus. Raduje me da će Vlada RS ući u to. Samim tim će poslati dobru poruku i dodatnu energiju da o tome razgovaramo i na nivou BiH.
NN: Hoće li biti nastavka aranžmana sa MMF-om i uplate druge tranše?
ŠPIRIĆ: Tehnička misija MMF-a je u BiH već petnaestak dana, danas (juče) imamo zajedničke razgovore, pa ćemo vidjeti šta kažu šta je uradio državni nivo, šta entitetski nivoi, iz pisma namjera koje smo potpisali. Volio bih da nastupamo sa više kredibilnosti, da ono što smo preuzeli iz pisma namjera i uradimo. Vjerujem da su svi svjesni ekonomskih izazova pred kojim stojimo i da će se taj aranžman nastaviti. Bojim se samo rokova. Vidim da MMF očekuje da svi budžeti budu usvojeni u prvoj dekadi decembra, što, sa stanovišta parlamentarnih procedura, bojim se, da nije ostvarivo. Ali ukoliko bude bilo političke volje mislim da nije nemoguće. Vidjećemo. Ono što ja znam, mislim da je najveći dio obaveza iz pisma urađen i sa stanovišta vlada entiteta i državnih institucija.
NN: Spomenuli ste rokove u vezi s budžetom. Svake godine imamo probleme sa usvajanjem budžeta, postoje preglasavanja u Predsjedništvu...
ŠPIRIĆ: Logično je da rasprave u vezi s budžetom nose povišenu političku temperaturu. Ali mi smo prvi put usvojili budžet u roku i vjerujem da će Predsjedništvo veoma brzo da razmatra taj budžet i proslijediti ga u parlamentarnu proceduru. Znam da su budžeti entiteta takođe u nacrtu i da će vrlo brzo biti proslijeđeni entitetskim parlamentima. Bojim se da se zbog pregrijane socijalne situacije sada počne prebacivati loptica. Sasvim je logično da je početkom godine trebalo da otvorimo raspravu o agencijama, mogućim uštedama entiteta i države, ali kad to radite u vrijeme rasprave o budžetu to ne stvara dobru klimu. Ali, ja sam optimista. Državno ministarstvo je uradilo sve što je moglo i mislim da ćemo imati taj budžet u parlamentarnoj proceduri. Ne mogu da vjerujem da će bilo ko u Predsjedništvu na sebe preuzeti takvu destrukciju kad je budžet u pitanju. Odlaganje ili neusvajanje budžeta za BiH nije više samo štetno, nego postaje veoma opasno.
NN: Kakva je situacija sa prikupljanjem indirektnih poreza i hoće li biti, možda, povećanje stope PDV-a?
ŠPIRIĆ: Ono na šta smo se u pismu namjera sa MMF-om obavezali ne podrazumijeva povećanje stopa PDV-a. Dakle, do toga neće doći dok smo u aranžmanu sa MMF-om. Mislim da UIO ostvaruje svoju ustavnu i zakonsku nadležnost i prikuplja prihode. Ne treba očekivati značajan rast prihoda po osnovu PDV-a. Mi moramo postaviti osnovno pitanje - kako do novog rasta i zapošljavanja jer će to obezbijediti povećano ubiranje prihoda. Sve dok to ne uradimo mi ćemo zapravo igrati u nekom ograničenom finansijskom prostoru koji neće biti dovoljan za razvoj i socijalne potrebe.
Zbog aranžmana sa MMF-om nema povećanja stope PDV-a
NN: Spominjete povišenu temperaturu. Da li bi iko mogao dovesti u pitanje isplatu spoljnog duga, za koji ove godine izdvajamo više sredstava nego ranije?
ŠPIRIĆ: Bez obzira što dug ove godine raste, siguran sam da isplata neće doći u pitanje. Tačno je da kada je došlo do izbora ovog saziva Savjeta ministara BiH nije izvršavala svoje obaveze prema ino-dugu, ali to je više bio nesporazum, da ne kažem, politički hir. Predložili smo izmjene Zakona o finansiranju institucija BiH. Podsjećam da nismo izvršavali obaveze prema spoljnom dugu ne zato što nismo imali sredstava, nego zato što nije bilo političke volje. U izmjenama zakona moramo spriječiti mogućnost da nepostojanje političke volje može ugroziti spoljni dug i to radimo zajedno sa agencijama za ocjenu kreditnog rejtinga BiH i sa MMF-om i vjerujem da ćemo do kraja godine imati usvojene amandmane na Zakon o finansiranju.
NN: Kako se ove stalne turbulencije u vezi s izbacivanjem stranaka, ko je većina, ko nije, itd, odražavaju na rad i Ministarstva i Savjeta ministara u cjelini?
ŠPIRIĆ: Ne da nemamo stabilnu, nego nemamo nikakvu parlamentarnu većinu. A kad toga nema nema ni jasnog dogovora o izazovima koji stoje pred nama. Nikome to ne ide u prilog. Zato bi bilo dobro da iz ovoga što prije izađemo, jer kako god da izađemo, mislim da će vrijeme ispred nas biti vrijeme latentne krize.
Nije problem retorika nego visoki predstavnik
NN: Ako se ne varam, visoki predstavnik je ove godine Vas prvi put spomenuo u kontekstu negativne retorike i rušenja institucije BiH. Kakav je Vaš komentar?
ŠPIRIĆ: Najradije ne bih komentarisao izvještaj visokog predstavnika, ali ako me već pitate moram reći da BiH nema problem sa retorikom već sa visokim predstavnikom i njegovom kancelarijom. O tome sam više puta u ime institucija BiH govorio pred Savjetom bezbjednosti UN-a i ni tada se o ključnim ocjenama nas dvojica nismo slagali. Meni je, na sreću, istekao mandat i nemam mogućnost da u Savjetu bezbjednosti polemišem sa visokim predstavnikom. Da bi BiH konačno uspjela nameće se logično pitanje - kada će isteći mandat visokom predstavniku. U protivnom ne vidim retoriku koja joj može pomoći, osim ukoliko visoki predstavnik kao vidovita Džemila ne ponudi neku lijepu priču do narednog izvještaja kao zamjenu za ono što bi se moglo nazvati uspjeh BiH.