Nacrt zakona o prostornom uređenju i građenju nikoga ne favorizuje niti bilo koga eliminiše sa tržišta i tu nema monopola, rekla je Srebrenka Golić, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS u intervjuu za "Nezavisne".
Ona je istakla da je cilj da bude zaštićeno svako radno mjesto i da nikome, a Ministarstvu najmanje, nije u interesu da se zatvaraju postojeća preduzeća u oblastima za koje su nadležni, te da će učiniti sve da se radna mjesta zadrže i otvore mogućnosti za nova zapošljavanja.
NN: Da li smatrate da je sistem licenciranja, uveden po nacrtu novog zakona, monopolski i da onemogućava opstanak i rad ogromnog broja manjih pravnih lica?
GOLIĆ: Nacrtom ovog zakona nije uveden nikakav novi sistem licenciranja, već je zadržan kontinuitet koncepta iz 1996. godine, a kao i svaki put do sada, vrše se određene izmjene i dopune radi prilagođavanja potrebama tržišta. Licenciranje je opravdano uvedeno da bi se eliminisali brojni posrednici sa fiktivnim firmama, koji rade za "debelu" proviziju, a koji su ranije bili prisutni u ovoj oblasti i koji nikada ne miruju. To smo prepoznali i sada, jer takvima ne odgovara uređen sistem i smeta im mogućnost koju predviđa ovaj nacrt da se fizičkom licu može oduzeti lična licenca na određeno vrijeme ili trajno ako se utvrdi da ovlašteno lice poslove obavlja nestručno, nekvalitetno, suprotno etičkom kodeksu i odredbama zakona. Predviđeno je oduzimanje licenci pravnim licima na određeno vrijeme iz sličnih razloga i ako ne ispunjavaju uslove u pogledu broja zaposlenih licenciranih inženjera ili kvalifikovanih radnika. Licence stimulišu zapošljavanje i eliminišu rad na crno.
NN: Pa, da li će onda biti doveden u pitanje rad ogromnog broja manjih pravnih lica?
GOLIĆ: Kada je riječ o odredbi člana 107. stav 6. nacrta zakona, koji je bio glavna tema obraćanja dijela narodnih poslanika na skupštinskoj raspravi i u kojima su iznošene pretpostavke da će njena primjena zatvoriti mala preduzeća, moram, zbog javnosti, objasniti šta je bio osnovni cilj ove odredbe. Ona, u suštini, propisuje da izradu tehničke dokumentacije za jedan objekat mogu raditi najviše dva pravna lica koja zajedno moraju imati licence za sve faze koje obuhvata tehnička dokumentacija za takav objekat. To i dalje znači da projektovati može ravnopravno i ono pravno lice koje ima licence za sve faze kao i ono koje ima licencu za samo jednu fazu, a ko će od njih biti angažovan, odlučuje investitor koji to sve plaća. Znači, to je čista tržišna utakmica, tu nema nikakvog monopola. Sadašnje stanje da tehničku dokumentaciju za jedan najobičniji objekat može raditi šest ili više pravnih lica je, sasvim sigurno, neodrživo. Ovaj nacrt, to odgovorno tvrdim, nikoga ne favorizuje niti bilo koga eliminiše sa tržišta. Tu nema monopola, a naš cilj je da zaštitimo svako radno mjesto i nikome, a ovom ministarstvu najmanje, nije u interesu da se zatvaraju postojeća preduzeća u oblastima za koje smo nadležni i učinićemo sve da se svako radno mjesto zadrži i otvore mogućnosti za nova zapošljavanja.
NN: Zašto je baš Ministarstvo osnivač Inženjerske komore, te da li će svi članovi morati imati licencu Ministarstva i ko će zastupati interese onih koji je nemaju?
GOLIĆ: Posebnom glavom uređeno je osnivanje i rad Inženjerske komore RS i odredbama nije predviđen prenos niti jedne sadašnje nadležnosti ovog ministarstva na Komoru, kako se pokušavalo plasirati. Polaganje stručnih ispita i izdavanje svih vrsta licenci ostaje u isključivoj nadležnosti Ministarstva. Članovi postaju inženjeri, automatski dobijanjem licence, aktivan rad i članstvo je na dobrovoljnoj osnovi, a interese onih koji još nemaju uslove za licencu zastupaće organi Komore, u skladu sa nadležnostima određenim Statutom.
NN: Kako komentarišete ocjene u javnosti da bi se donošenjem ovog zakona izgubila efikasnost, te situacija dalje komplikovala?
GOLIĆ: U Nacrt su ugrađene odredbe koje treba da reformišu i unaprijede ovu oblast i on ima podršku Saveza opšina i gradova, Privredne komore i Ekonomsko-socijalnog savjeta RS, tako da nije jasno koja je to onda javnost koja ocjenjuje da bi se njegovim donošenjem izgubila efikasnost i situacija dalje komplikovala. To mogu biti samo paušalne i proizvoljne ocjene pojedinaca bez stvarnog osnova i argumenata koji u predviđenim odredbama ne vide svoje pojedinačne interese. Svjesni smo da pojedina rješenja mogu izazvati negativne reakcije i intervencije pojedinih lobija te da će uvjek biti potrebe da se nešto promjeni ili doradi i da će biti i onih koji su spremni da nešto kritikuju, a nisu spremni da ponude bolja rješenja.
NN: Koji su onda Vaši argumenti?
GOLIĆ: Novim zakonskim rješenjima želimo maksimalno istaći značaj i ulogu lica koja vrše nadzor nad građenjem. Nacrt nudi niz unapređenja kojima se želi spriječiti nezakonit rad i samovolja investitora i izvođača. Nadzorni organ je odgovoran za kvalitet i dužan je da obezbijedi da ono što je projektovano i ugovoreno bude tako i izvedeno. Sada smo u situaciji da se mnogobrojne promjene i odstupanja od tehničke dokumentacije i građevinskih dozvola dešavaju uz nezainteresovano ponašanje nadzora. Takvim odnosom omogućeno je neosnovano sticanje imovinske koristi pojedinaca, a ovakvim postupanjem može se značajnije ugroziti kvalitet i stabilnost objekata. Tome se mora stati u kraj, Nacrt za to nudi dobra i konkretna rješenja, a naravno, oni čiji su nezakoniti interesi ugroženi sigurno će pokušati plasirati neistine o nekakvoj navodnoj neefikasnosti.
NN: Najavljen je veliki broj primjedaba i amandmana na nacrt. Da li će Ministarstvo sa puno ozbiljnosti izvršiti analizu tih primjedaba?
GOLIĆ: Ovo ministarstvo sve svoje zakone radi potpuno otvoreno i transparentno, što je slučaj i sa ovim. Sve prijedloge, primjedbe i sugestije koje dobijemo analiziraćemo sa dužnom pažnjom i nastojati da prepoznamo svaku dobru ideju i da je ugradimo u tekst prijedloga zakona. Nama je interes da dođemo do što boljeg zakona koji će biti realan, provodljiv i efikasan. Do sada pristigle primjedbe su uglavnom na pojedine odredbe u cilju poboljšanja i preciziranja teksta, dakle, kozmetičke, a ne suštinske i do sada nismo dobili niti jednu suštinsku primjedbu zbog koje bi se trebalo da se zamislimo. Znači, od velikog broja primjedaba i amandmana koje su pojedini poslanici najavljivali u svojim diskusijama zasad nema ništa.
NN: Da li smatrate da bi se usvajanjem parcijalnih primjedaba suštinski izmijenio karakter nacrta ovog zakona te da bismo imali još jedan nefunkcionalan zakon, kakav je sadašnji?
GOLIĆ: Ministarstvo ima dobar radni tim koji je sposoban da prepozna dobre ideje koje će unaprijediti ponuđena zakonska rješenja. Uvjerena sam da smo sposobni da se suprotstavimo lobiranjima i pokušajima da nam se nametnu rješenja koja predstavljaju interese pojedinaca ili interesnih grupa, a na račun opšteg interesa. Parcijalne primjedbe i usvajanje nekih od njih teško da suštinski mogu promijeniti koncept i karakter ovog zakona, a nastojali smo da se suštinska zakonska rješenja zaštite sa više odredaba. Sigurno bi bilo nedopustivo da ponovo bude donesen nefunkcionalan zakon, zbog čega moramo biti odlučni u odbrani zakona kad se nađe na dnevnom redu Narodne skupštine. Zakon koji je sada na snazi ne sadrži sve oblasti koje su morale biti obrađene pa je nekompletan i nepodoban za primjenu.
Funkcionalnost
NN: Sadašnji zakon je analiziran pet godina, donesen je i nakon dvije godine zaključeno je da je nefunkcionalan. Mnogi smatraju da se novi zakon donosi po istoj proceduri, što upućuje da i on neće biti funkcionalan?
GOLIĆ: Zakon o uređenju prostora i građenju stupio je na snagu 22. juna 2010. godine, nakon perioda izrade i donošenja koji je trajao oko pet godina. Tokom 2011. godine, vršena je detaljna analiza njegove primjene, nakon čega je objektivno sagledan nivo i obim potrebnih izmjena i dopuna. Dolaskom za ministra učinila sam da je rad Ministarstva potpuno otvoren i transparentan za građane i javnost te na svaku predstavku ili upit blagovremeno dostavljamo stručne odgovore. Na isti način je pristupljeno i izradi ovog nacrta zakona, što, koliko sam upoznata, nije bio slučaj kad je rađen zakon koji je sada na snazi. Mi nemamo komplekse i nismo sujetni, spremni smo da prihvatimo kritike, ali i realne i dobronamjerne ideje i prijedloge. Procedure i postupci donošenja zakona propisani su drugim propisima koji se u međuvremenu nisu mijenjali.