Dosta toga je urađeno kada je u pitanju zaštita životne sredine, ali su to tek prvi koraci, kazala je Srebrenka Golić, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.
Kao najveći problem ističe to što u Ministarstvu u sektoru ekologije radi samo osam izvršilaca, dok je istovremeno u FBiH 40 ljudi u tom sektoru, u Hrvatskoj i Srbiji po 600, a u Sloveniji čak 1.500.
Golićeva ističe da Ministarstvo na čijem je čelu još nema dovoljno obučene stručnjake za povlačenje sredstava iz IPA i EU fondova.
"Nastojaću da u saradnji sa kolegama iz Srbije i Hrvatske obučim naše ljude za ovaj posao. Hrvatska je u jednom trenutku poslala veliki broj mladih ljudi u Brisel na obuku upravo za kreiranje projekata i apliciranje za IPA fondove", kaže Golićeva.
Ona ističe da u ekonomskoj situaciji u kakvoj se trenutno nalazi naša zemlja očuvanje životne sredine može biti i izvor prihoda za mnoge porodice, od proizvodnje organske hrane, mini-proizvodnih pogona za reciklažu do čitavog niza drugih aktivnosti.
U sektoru ekologije radi samo osam izvršilaca, dok je istovremeno u FBiH 40 ljudi u tom sektoru, u Hrvatskoj i Srbiji po 600, a u Sloveniji čak 1.500, navela Golićeva
NN: Kakva je saradnja u BiH i sa zemljama iz regiona kada je u pitanju zaštita životne sredine?
GOLIĆ: Imamo dogovorene smjernice za izradu propisa i korektnu saradnju sa Federalnim ministarstvom okoliša i turizma i dosta dobro sarađujemo. Ta saradnja je korektna jer sam od samog početka bila izričina i jasna da može saradnja, ali bez prenosa nadležnosti, jer po Ustavu, zaštita životne sredine je isključivo u nadležnosti entiteta i Brčko distrikta. Posebno sam protiv formiranja agencija na nivou zajedničkih institucija jer je praksa pokazala da su u većini slučajeva te agencije neefikasne, neracionalne i nepotrebne. Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, prema Zakonu o ministarstvima i drugim organima uprave BiH, je nadležno za koordiniranje aktivnosti iz oblasti zaštite životne sredine i usklađivanje planova entiteta na međunarodnom planu i to poštujemo, ali moram reći da se dešavalo da se pozivi za važne međunarodne konferencije i skupove drže u nečijim ladicima u tom ministarstvu i da prema entitetskim ministarstvima budu poslati dan ili dva pred početak konferencije, kada je gotovo nemoguće i aplicirati za učešće. Ukoliko želimo da oblast zaštite životne sredine uredimo po evropskim standardima, to se ne smije dešavati i zato sam reagovala i pisanim putem tražila od međunarodnih institucija da takva obavještenja i pozive istovremeno šalju i entitetskim ministarstvima i Brčko distrikt.
NN: Koliko je RS i uopšte BiH angažovana po pitanju povlačenja sredstava od međunarodnih institucija? Imamo li uopšte potreban kadar za tako nešto s obzirom na to da se radi o poprilično složenim i komplikovanim procedurama?
GOLIĆ: Uključili smo se u proces odobravanja sredstava iz pretpristupnih fondova IPA i do sada su odobrena sredstva za zbrinjavanje i upravljanjem otpadom. Srbija i Hrvatska su daleko ispred nas u procesu približavanja i njima su mnogi fondovi dostupni, a nama nisu. Ojačali smo sektor za projekte i trenutno nastojimo da realizujemo što više projekata iz IPA 2011 - 2013. godine. Još nemamo dovoljno obučene stručnjake za ove aktivnosti i nastojaću da u saradnji sa kolegama iz Srbije i Hrvatske obučim naše ljude za ovaj posao. Hrvatska je u jednom trenutku poslala veliki broj mladih ljudi u Brisel na obuku upravo za kreiranje projekata i apliciranje za IPA fondove. U svim razgovorima sa predstavnicima međunarodnih institucija insistiram da ukoliko već žele da nam pomognu nekim grant sredstvima to učine na taj način što će finansirati takvu vrstu edukacije koja će nam i te kako koristiti, a ne za finansiranje raznih studija koje će kasnije sakupljati prašinu po ormarima.
Uključili smo se u proces odobravanja sredstava iz pretpristupnih fondova IPA
NN: Kakva je situacija u RS po pitanju zaštite životne sredine?
GOLIĆ: Statistički gledano, dosta je urađeno, međutim, to su tek prvi koraci u ovoj kompleksnoj oblasti, prije svega, zato što su nam zakoni djelimično usklađeni sa evropskim standardima i direktivama. Većina naših zakona, osim ovih koji su deneseni u prošloj godini, su iz 2002. godine i predstoji nam žestok tempo na usklađivanju naših propisa sa evropskim, a pri tom moramo voditi računa o ekonomskoj situaciji u zemlji i ne možemo direktno, u stopostotnom obimu implementirati sve evropske direktive da ne bismo dodatno opteretili privredu. Moj osnovni problem kao ministra je to što u sektoru ekologije, radi samo osam izvršilaca, dok je istovremeno u Federaciji 40 ljudi u tom sektoru, u Hrvatskoj oko 600, toliko i u Srbiji, a u Sloveniji čak 1.500.
Slovaci zainteresovani za projekte u BiH
NN: Putujete u posjetu Slovačkoj. Sa kim će te se sastati i koji je cilj posjete?
GOLIĆ: Želim da učim od zemalja koje su prošle cijeli proces pridruživanja. Ono što je značajno za ovu posjetu jeste što idem zajedno sa nadležnim ministarstvom iz FBiH i ovaj gest je pohvalila i pozdravila Evropska komisija. Sastaćemo se sa ministrom za ekologiju i sa predstavnicima Agencije za međunarodni razvoj i saradnju, koja se nalazi pri Ministarstvu vanjskih poslova. Znači sastajemo se sa ljudima koji odlučuju, a ne sa nekim referentima i to je jako značajno. Slovaci su iskazali interes da podrže neke projekte u BiH i ono što je značajno jeste da je Slovačka članica Višegradske grupe u kojoj se nalaze još i Poljska, Mađarska i Češka. Očekujem da posjeta bude jako uspješna.
Korak u finansiranju
NN: Koliko RS izdvaja sredstava za zaštitu životne sredine?
GOLIĆ: Zaštita životne sredine zahtijeva puno sredstava koja moraju biti uložena da bi bila sanirana šteta koja je nastajala degradacijom dosadašnjim industrijskim aktivnostima i djelovano preventivno. Još nije urađena stvarna finansijska procjena, ali je snimljeno stanje tokom izdavanja ekoloških dozvola i naložene su mjere i dati rokovi za sanaciju degradiranih prostora. Time je učinjen veliki korak, a vlasnici postrojenja koja proizvode razne vrste zagađenja su u obavezi da izvrše sanaciju. Donošenjem Zakona o fondu i finansiranju životne sredine, svi zagađivači životne sredine moraće da uplaćuju određenu vrstu naknada koje će biti usmjerene upravo da budu finansirani određeni projekti za zaštitu životne sredine i zaista bih željela da ta sredstva sve više budu usmjeravana na prevenciju, a ne sanaciju posljedica od zagađenja.