Honorari gostujućih profesora u ljetnom semestru neće biti umanjeni, već usklađeni sa ugovorima, pa će svako biti plaćen za posao koji je obavio, prema evidenciji o održanoj nastavi, kaže Stanko Stanić, rektor Univerziteta u Banjaluci.
"Očekujem korektnost od strane svih gostujućih profesora u tom pogledu. Ukoliko neko i otkaže saradnju, naći ćemo zamjenu, jer niko od nas nije nezamjenljiv", ističe on.
Govoreći o naknadama za spoljne saradnike, on je istakao da im se duguje 35 do 40 odsto honorara za novembar, te da su oktobarske i decembarske naknade isplaćene.
"Ne vjerujem da će neko od nastavnika, koji smatraju da su dobili manje nego što zaslužuju, tužiti fakultete ili Univerzitet", dodao je Stanić.
NN: Bilo je riječi da će honorari u ljetnom semestru biti umanjeni. Zbog čega je Univerzitet odlučio da koriguje primanja spoljnih saradnika?
STANIĆ: Činjenica je da ima određenih promjena u ispunjavanju naših ugovorenih obaveza u odnosu na prošlu godinu. U pitanju su nastavnici za koje je lani i nekoliko godina unazad bilo propusta u primjeni ugovora, za šta su odgovorni obračunski radnici u Rektoratu. Ispravke tih propusta rezultovale su smanjenjem naknada nekim gostujućim profesorima u odnosu na ono što piše u ugovoru. Ipak, ugovori nisu prekršeni jer se u jednom članu navodi da će honorari biti isplaćivani u skladu sa izvršenim poslom.
NN: Na pojedinim fakultetima tvrde da bi neki profesori mogli da tuže Univerzitet ili fakultete, jer se na pola školske godine njihove naknade mijenjaju?
STANIĆ: Ugovori se potpisuju za svaki semestar posebno, a ne za cijelu godinu. U ljetnom semestru trebalo bi da bude manje ovih nesporazuma, jer se pripremaju novi ugovori u kojima će posve jasno biti da se naknade isplaćuju samo po osnovu izvršenog posla. Ne vjerujem da će neko od nastavnika posegnuti za tužbama. Čak i ako se odluče za to, ne treba da tuže fakultete, već Univerzitet, jer je on poslodavac.
NN: Ima li Banjalučki univerzitet kadar koji može da zamijeni gostujuće profesore?
STANIĆ: Ni od jednog fakulteta nisam dobio informaciju da će neko od profesora tražiti raskid saradnje. Doduše, većina ih je angažovana ili u ljetnom ili u zimskom semestru, osim na Akademiji umjetnosti gdje većina profesora radi u oba semestra. Vjerujem da neće biti otkazivanja saradnje, koja je do sada bila izuzetno korektna. Ako se neko već odluči na taj potez, volio bih da to ne bude u toku semestra. Očekujem korektnost od strane svih gostujućih profesora u tom pogledu. Ukoliko neko i otkaže saradnju, naći ćemo zamjenu, jer niko od nas nije nezamjenljiv.
NN: Po riječima studenata, ima slučajeva da gostujući profesori, zbog nezadovoljstva isplatom honorara, upozoravaju da će u ljetnom ispitnom roku "dati" samo jedan, umjesto dva termina za ispite!
STANIĆ: Niko nema pravo da pravi probleme te vrste i to nećemo tolerisati. Studenti u jednom ispitnom roku imaju pravo na dva termina. Profesor nikada ne treba da razgovara sa studentima o svojoj naknadi ili problemima koje ima sa dekanom ili rektorom. Studenti ne smiju da trpe, a ako se tako nešto desi, studenti od dekana treba da traže da se ispoštuje ispitni rok sa dva termina.
NN: Uprkos Vašoj ocjeni da se Bolonjska deklaracija dobro primjenjuje, nije mali broj studenata koji ističu problem nedostatka prakse.
STANIĆ: Primjena Bolonjske deklaracije nije ni katastrofalna, kako će neke kolege reći, ali nije ni izuzetno dobra. Ulažemo maksimalne napore da što manje zaostajemo za evropskim univerzitetima. Ako treba da ocijenim sprovođenje deklaracije, onda je to, na skali od jedan do pet - trojka. Istina, najveća zamjerka je nedostatak studentske praske tokom radne sedmice. Uz rad Univerzitetsko-preduzetničkog centra i njihove projekte, to se polako mijenja. U slučajevima gdje su discipline objektivno više praktične nego teoretske, do izražaja mora doći i odgovornost nastavnika. Na njima je da usklade praktična i teorijska znanja koja treba da prenesu na studente kroz izradu seminarskih radova i obradu realnih problema.
NN: Sve više mladih se odlučuje za studije na privatnim fakultetima. Gubi li javni univerzitet bitku s njima?
STANIĆ: To se nikada neće desiti. Dobro je da postoji konkurencija u visokoškolskom obrazovanju. Nije tačno da su javni univerziteti ugroženi. Tradicija i kvalitet su još na našoj strani i tako će, bez dileme, i ostati.
NN: Treba li izjednačiti prava onih koji su završili četvorogodišnje studijske programe i one koji su završili master studije u pogledu zapošljavanja i daljeg studiranja?
STANIĆ: To je veliki problem, jer nije napravljena jasna razlika između trogodišnjeg i četvorogodišnjeg studija. U BiH bi se to moglo riješiti okvirnim zakonom koji bi trebalo da kaže da svi studijski programi u prvom ciklusu traju tri ili četiri godine. Ovako, to je prepušteno visokoškolskim ustanovama, pa na univerzitetima u RS, na dva istorodna fakulteta (poljoprivrednom i mašinskom) imamo trogodišnji, odnosno četvorogodišnji studij. Formalno, u Uredbi o naučnim i stručnim zvanjima uz naziv "diplomirani" stoji i broj ECTS bodova - 180 za trogodišnje i 240 za četvorogodišnje programe. Međutim, u privredi i ustanovama to još ne razlikuju. Onaj ko je završio četvorogodišnji studij realno je sposobniji od onoga ko je završio tri godine studija. Istovremeno, kolege koje su završile četiri godine fakulteta kažu da bi ih onda trebalo izjednačiti s petogodišnjim studijima, ali to nije rješenje.
Master studiji na svim fakultetima
NN: Da li je planirano otvaranje master studija na još nekim fakultetima?
STANIĆ: Svi fakulteti, osim Prirodno-matematičkog, ozbiljno su ušli u priču master studijima. Na javnim univerzitetima problem su finansije. Očigledno je da u našim budžetima nema dovoljno sredstava da bi se u potpunosti organizvoali master studiji na svim studijskim programima. I pored toga, sufinansiranjem i uvođenjem kategorije vanrednih studenata i na drugom ciklusu, taj problem polako savlađujemo. U toku je licenciranje studijskih programa za drugi ciklus na PMF-u i na odsjecima za građevinu i geodeziju Arhitektonsko-građevinskog fakulteta. Naredne školske godine trebalo bi da budu licencirani studijski programi za drugi ciklus na svim fakultetima.