Dobijanje posla izgradnje dionice Prnjavor - Doboj na autoputu Banjaluka - Doboj uspjeh je i za građevinarstvo u Republici Srpskoj, a i šire u regiji, kaže Slobodan Stanković, direktor i suvlasnik kompanije "Integral inženjering", u intervjuu za "Nezavisne novine".
On smatra da će kroz ovaj posao biti podignut i bruto nacionalni dohodak, jer će veliki dio sredstava, oko jedne trećine, kroz koncesije i ostale poreze ući u budžet RS.
"Naš interes i želja je da dobijemo i buduće poslove, kao što su izgradnja drugog dijela autoputa od Prnjavora do Banjaluke, dio na koridoru V5, a to je koncesioni dio", kaže Stanković.
NN: Potpisali ste ugovor od 180 miliona evra za prvu dionicu autoputa Banjaluka - Doboj, od Doboja do Prnjavora. Šta to znači za privredu RS i za sam "Integral inženjering" kao kompaniju?
STANKOVIĆ: Opširne pripreme su bile za izradu ponude za jedan takav ogroman posao. "Integral inženjering" već duže vrijeme radi na velikim projektima i kroz njih edukuje mlade inženjere koji dolaze sa fakulteta, ali diže i kapacitete radnika tesara, zidara i svih učesnika u toj građevinskoj oblasti prilikom izrade takvih velikih objekata.
Globalistička šema je da se stavljaju veliki uslovi za dobijanje tako velikih poslova. Naše banke ne mogu odgovoriti na te zahtjeve i moraju praviti konzorcije više banaka da bi se dobila garancija. U tako kompleksnom poslu mi sami nismo mogli ispuniti taj finansijski uslov koji je tražen, a to je da je posljednje tri godine trebalo imati minimalno 125 miliona evra prihoda i morali smo da idemo sa našim partnerom "Granitom" iz Skoplja.
Veliki trud uložen je u pripremu jednog takvog posla, to jest, pripremu za tender, i uspjeli smo da, uz najniže cijene, koje su ipak konkurentne na ovom tržištu, dobijemo taj posao. To je uspjeh i za građevinarstvo u Republici Srpskoj, a i šire u regiji. Tim poslom ćemo zaposliti veliki broj ljudi i povući, prema sadašnjem interesu i prema pripremi, iz Doboja, Bijeljine, Sarajeva, Gacka i Prnjavora, veliki broj zainteresovanih ljudi koji hoće da rade na takvom poslu.
NN: Planirate angažman većeg broja podizvođača...
STANKOVIĆ: Jeste, veliki broj podizvođača će biti angažovan. Oni moraju da prođu procedure, kao što smo i mi prošli. Za veće poslove moraju da daju garancije za dobro izvršenje, a za avansne uplate moraju dati garancije za avans.
Smatram da će kroz ovaj posao biti podignut i bruto nacionalni dohodak, jer će veliki dio sredstava, oko jedne trećine, kroz koncesije i ostale poreze ući u budžet RS. Sa ovim poslom, kroz tri godine, obučićemo veliki dio studenata koji izlaze iz Arhitektonsko-građevinskog fakulteta, a takođe i one koji izlaze kao zanatlije iz škola tercijarnih zanimanja. Ovaj poso možemo završiti čak i prije roka.
Naš interes i želja je da dobijemo i buduće poslove kao što su izgradnja drugog dijela autoputa od Prnjavora do Banjaluke, dio na koridoru V5, a to je koncesioni dio. Izbor izvođača putem tendera će biti u nekih šest mjeseci, a ukupan iznos svih poslova bio bi oko 600 miliona evra. Takav potencijal za RS i njenih 1,2 miliona ljudi znači mnogo.
NN: Dolazak premijera Makedonije u Banjaluku na potpisivanje ugovora pokazuje koliko je to bio važan posao za Makedoniju i vašeg partnera "Granit".
STANKOVIĆ: Međunarodna raspodjela posla na Balkanu je vrlo komplikovana i pruža priliku velikim sistemima, kao što su "Štrabag", "Alpina", "Buiki" i "Por" da dobiju takve poslove. U FBiH većina poslova otišla je vanjskim eminentima, a tako isto i u Srbiji i u Makedoniji. Na primjer, u Makedoniji je za 240 miliona evra grčki "Aktor" dobio posao na koridoru 10. I makedonska politika je bila zainteresovana da "Granit" dobije takav posao. Smatram da su oni veoma korektan partner, pa ćemo zajedno završiti taj posao.
NN: Kakva je podjela posla unutar konzorcija? "Integral inženjering" je nosilac posla.
STANKOVIĆ: "Integral inženjering" je nosilac posla 60 odsto, a 40 odsto je "Granit". To je bio uslov makedonske firme da ide s nama u zajednički ugovor zato što je nama falilo nekih 40 miliona evra ukupnog prihoda koz tri godine i mi smo zbog toga i morali da uzmemo vanjskog partnera.
NN: Koje su banke dale garancije za posao?
STANKOVIĆ: Izrazito su nam izašli u susret Nova banka, Folks banka i Rajfajzen banka. Zahvaljujući njima, mi smo uspjeli da dobijemo garancije u skladu sa zakonom i pravilnikom u Agenciji za bankarstvo. "Integral inženjering" je dao određene kolaterale, odnosno zaloge, i sve je bilo u sklopu standarda koji se traže za takvu vrstu posla.
NN: Koji je sljedeći korak? Kada počinju konkretni poslovi na izgradnji?
STANKOVIĆ: "Integral inženjering" je kroz tender preuzeo obavezu izrade projekta i izrade nove geologije koja je bila preduslov za projektovanje. Mi smo već na terenu sa geodetskim snimkom i sa bušenjem i ispitivanjem zemlje da bismo dobili pravo stanje stvari na terenu i očekujemo za nedjelju dana da ćemo izaći na teren i početi s radovima.
NN: Prilikom potpisivanja ugovora pomenuli ste investicije koje se realizujun u Republici Srpskoj od dvije milijarde KM. Na šta ste konkretno mislili?
STANKOVIĆ: Mi smo već otišli duboko sa pregovorima sa kineskom firmom koja radi sa EFT na termoelektrani u Stanarima, da im budemo kooperanti u izgradnji. Znači, to je investicija do 600 miliona. Takođe, gospodin Rašid Serdarov, koji radi u Ugljeviku na drugoj fazi termoelektrane, po procjenama investicija, 700 miliona. To je već sa naših 600 milona u infrastrukturi, a to je negdje oko dvije milijarde.
Već se ušlo u pregovore sa Hrvatskom za jednu od najboljih potencijalnih elektrana, to je "Dubrovnik 2" od 300 megavata, koja će vjerovatno iznositi 300 miliona evra. Smatram da će i to brzo doći do zajedničkog ugovora i tendera. A imamo pripreme koje su već otpočele i "Integral" radi na njima, a to je hidroelektrana "Dabar" od 160 megavata. To je blizu realizacije.
NN: Kakva je trenutno atmosfera za poslovanje u Republici Srpskoj?
STANKOVIĆ: Atmosfera je vrlo teška zato što imamo težak pristup obrtnom kapitalu. Mi smo svi firme koje nemaju obrtni kapital i, uzimajući kredite, sebe smo doveli u tešku situaciju, kao i "Integral inženjering", koji je prošle godine platio četiri miliona KM kamata za obrtna sredstva.
Upravo taj bankarski sektor uz Vladine mjere morali bismo da dovedemo na nivo gdje bi i privrednici mogli uz manje kamate da dođu do kapitala za sigurne projekte.
Mnogo je u javnosti negativne diskusije oko IRB-a i 600 miliona evra koji su plasirani od "Telekoma Srbije". Taj novac je za ove protekle godine pomogao malim i srednjim preduzećima, plasirano je oko milijardu KM preko komercijalnih banaka, gdje su osigurani kolaterali, gdje država ne može izgubiti u tome. Čudi me ta negativnost određenih ljudi i političkih stranaka prema tom plasmanu. Taj plasman omogućio je život privrednika za četiri ili pet godina koje su prošle.
NN: "Integral" je preduzeće sa najvećim brojem radnika u RS. Kako se borite sa likvidnošćuu?
STANKOVIĆ: Specifičnost u građevinarstvu je da su naplate situacija od dva do tri mjeseca, nekada i mi kasnimo dva do tri mjeseca sa platama, ali imamo razumijevanje radnika, jer se radi o preduzeću koje ima kontinuitet u poslu više od dvadeset godina.
NN: Gdje "Integral inženjering" sve posluje?
STANKOVIĆ: "Integral" je praktično jedini regionalni igrač na ovim prostorima. Imamo u Crnoj Gori završene velike projekte, a među njima 60 kilometara snabdijevanja Crnogorskog primorja sa vodom. Uradili smo nekoliko mostova u Crnoj Gori i veliku deponiju od milion kubika u Baru. Te poslove smo sve završili u roku i na vrijeme i naplatili devizni priliv i za RS. Sada smo trenutno otvorili firmu u Makedoniji i smatramo da ćemo sa Grcima dobiti određeni dio posla na koridoru 10. U Srbiji, takođe, imamo u ponudama oko 300 miliona evra, obilaznica Pirot i neke druge poslove oko pravca Beograd - Valjevo - Užice. To su uglavnom poslovi u zajedničkoj saradnji sa srbijanskim firmama.
NN: Kakav je ambijent za poslovanja u regiji?
STANKOVIĆ: Globalizacija je donijela prestrojavanje određenih kapaciteta i svi vidimo kroz medije da je slovenačka građevinska operativa rasturena i da je više nema. Velike firme kao što su CMP i STC su nestale. Veliki problem je sa Hrvatskom operativom i oni su skoro pred kolapsom, kao i srbijanska. U Makedoniji, osim "Granita", niko i nije radio van granica i nedavno su završili veliki posao od 80 kilometara autoputa u Ukrajini. Dvije do tri velike građevinske firme u regionu su ostale aktivne i one mogu nešto da naprave, a među njima je i "Integral inženjering".
NN: Šta je uzrok kolapsa tih velikih građevinskih sistema u regiji?
STANKOVIĆ: Uglavnom visoki kriterijumi za dobijanje posla od određenih subjekata koji upravljaju tim poslovima.
NN: Mislite da menadžment ne snosi odgovornost jer na vrijeme nije pripremio preduzeće za nove uslove poslovanja?
STANKOVIĆ: Vjerovatno ima i toga da su se menadžeri u tim zemljama u kojima je bila zatvorena politika gdje je bilo dosta izgradnje autoputeva, kao u Sloveniji i Hrvatskoj, uglavnom bazirali na to i sad im je nestalo posla. Nisu dovoljno pristupali istraživanju stranih tržišta, mada preduzećima sa ovih prostora nije išla na ruku ni situacija u arapskim zemljama, gdje su zbog rušenja režima izgubili mnogo poslova.
Istrage protiv "Integrala" su politička priča
Smatram da je istraga o izgradnji zgrade Vlade RS politička priča, jer da ju bilo išta negativno u "Integral inženjeringu", zakonske konsekvence prema kompaniji i meni bile bi već posegnute.
Kada smo dobili tu predistražnu radnju, bilo je veoma teško i morali smo da odustanemo od svojih planova da smanjimo kapacitet sa 3.000 na 1.000 zaposlenih. Tada smo u tom kapacitetu u budžet RS uplaćivali 60 miliona KM, a poslije petnaestak miliona.
Veliku štetu je ta predistražna radnja prouzrokovala "Integralu", a ona je na kraju u tužilaštvima dobila epilog, onakav kakav je dobila. Pretrpjeli smo velike gubitke i da nije bilo toga, "Integral" bi bio mnogo veća kompanija, zapošljavao bi mnogo više ljudi i davao bi u budžet mnogo više sredstava.
Potreban politički konsenzus partija iz RS
Ove godine su ponovo izbori, kod nas su često izbori, i smatram da bi morali biti na šest-sedam godina. Nijedna ekipa politički izabrana ne može da napravi koncepciju ako su izbori svake dvije godine. Nekada je ta koncepcija bila na petogodišnjem planu da se nešto prati i izvršava, a ovako svake dvije godine imamo neka pomjeranja i neke izbore.
U sljedeće dvije godine, do 2014, morao bi da se stvori zajednički plan velikih stranaka, mislim na SNSD i SDS, da odrede jedan minimum nacionalnog interesa po pitanju privrede i politike da bi se od 2014. godine zajednički sa nivoa BiH branila pozicija RS. To znači da bi SNSD i SDS morali naći zajedničku politiku da bi održali ovo sada što imamo u okviru Dejtonskog sporazuma.
To bi mogla biti neka izlazna strategija za ovu sadašnju političku situaciju u kojoj postoji zajednički stav za nivo BiH, a potrebno je formiranje i zajedničke platforme unutar RS, čiji će se temelji zasnivati na zajedničkim ciljevima. Ti ciljevi su dalji razvoj RS i njeno približavanje evropskim, privrednim, političkim i opštim životnim standardima.
"Integral" do kraja iduće godine izlazi na berzu
"Integral inženjering" je akcionarsko društvo sa trenutno tri vlasnika po 33 odsto i ja, Božić Dragan i Dubravac Nikola, mi smo već danas potpuno pripremili "Integral" za izlazak na berzu i čekamo povoljno vrijeme da iznesemo dionice na tržište da bi i ostali građani, ako prepoznaju u "Integralu" šansu za zaradu, mogli da kupe akcije, a samim tim obezbijede kapital "Integralu" da može ići i dalje u razvoj kompanije. Izlazak na berzu je planiran do kraja iduće godine.