Povratak Srba u Hrvatsku je nacionalni i državni interes Hrvatske, rekao je Stjepan Mesić, predsjednik Republike Hrvatske, u intervjuu za "Nezavisne".
Mesić za "Nezavisne" upozorava da bi stvaranje hrvatskog entiteta u BiH bilo put za razbijanje BiH, te da za težak položaj Hrvata u BiH, pored Slobodana Miloševića, odgovornost snose i hrvatski političari.
NN: Kako vidite BiH danas?
MESIĆ: U BiH je rat završio Dejtonskim sporazumom, koji jeste zaustavio rat, ali nije uspostavio prave mehanizme funkcioniranja te države. Danas imate situaciju da entiteti vladaju kao država u državi, što nije dobro za BiH. BiH sada mora dogovorom svoja tri konstitutivna naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba, nadograditi Dejtonski sporazum da bi centralna država mogla funkcionirati, ili se mora organizirati novi Dejton. Status kvo ne može ostati. Da bismo pomogli, mi iz Hrvatske smo poslali Hrvatima poruku u BiH - vaša domovina je BiH, vaš glavni grad je Sarajevo, svoju politiku kreirajte u Sarajevu. Isto to mi predlažemo vodstvu Srbije. Oni isto tako treba da kažu: Srbi u BiH, vaša domovina je BiH, vaš glavni grad je Sarajevo, svoju politiku kreirajte u Sarajevu. U tom slučaju prestaće ambicije kod bilo koga da se granice još mogu mijenjati. Arhitektura našeg prostora je završila. BiH je nedjeljiva i bez obzira na to da li netko još ima te iluzije, upravo zbog čistoće odnosa sutra u do kraja udruženoj Europi, BiH mora ostati, ali može ostati samo onda ako se umire one snage, a u Hrvatskoj mi smo ih umirili, koje računaju na dijelove BiH. To se mora dogoditi i u Srbiji. Istu stvar moraju poslati kao svoju poruku Srbima u BiH.
NN: Spominjete mogućnost Dejtona dva. Koja bi uloga Srbije i Hrvatske, kao potpisnica Dejtonskog sporazuma, bila ako do toga dođe?
MESIĆ: Da li će doći do Dejtona dva ja to ne znam. Ali po mom mišljenju BiH sada jeste najveći problem u regiji. Kosovo je prebačeno u pravnu sferu, i dobro, neka se tamo i rješava, i ja nemam ništa protiv. Ali ovo je problem, kada Dodik, koji će me odmah napasti kad ovo pročita, kaže da ne smatra Sarajevo glavnim gradom BiH. To je administrativno središte. Ne možeš ti biti u jednoj državi, a da ne priznaš glavni grad te države. Ja smatram da ni Tadićeva poruka nije najbolja za BiH, iako sam ja s njim prijatelj. Nije najbolja poruka ako on ode u Banjaluku, a ne ode u Sarajevo. Neka ode i u Banjaluku i u Sarajevo. To bi onda za mene bila prava poruka. A ne da on ode samo u Banjaluku. Ja sigurno neću otići samo u onaj dio Mostara koji je, da tako kažem, hrvatski.
NN: Je li za Hrvate u BiH rješenje treći entitet?
MESIĆ: Mislim da to ne bi bilo dobro jer bi to onda bio put za razbijanje BiH. Stvaranje Hrvatske Republike Herceg Bosne je razaralo BiH. I ako netko misli da je to bilo učvršćivanje BiH, onda u najmanju ruku moram reći da taj ostaje u velikoj zabludi.
MESIĆ: Koje je onda rješenje za Hrvate u BiH i kako popraviti njihov položaj?
MESIĆ: Hrvati u BiH su tamo konstitutivan narod. Ali mi moramo reći da za njihovu sadašnju situaciju nije kriv samo onaj koji je započeo rat, a to je Slobodan Milošević, koji je mislio da na ruševinama Jugoslavije može stvoriti veliku Srbiju. Ja sam s njim oko toga velike rasprave imao, jer je on rekao da su Srbi svi živjeli u jednoj državi i da zbog toga i dalje imaju pravo živjeti u jednoj državi. Jedna država je bila Jugoslavija, a sada pošto Jugoslavije više nema onda oni i dalje imaju pravo živjeti u jednoj državi, što znači, pripojiti Srbiji teritorije gdje su Srbi većinsko stanovništvo, to jest dijelu BiH i dijelu Hrvatske, da bi on to poslije samo reducirao na BiH. On nije shvaćao da je ustav iz 1974. pozicionirao republike kao države koje se imaju pravo osamostaliti, a ne narodi, jer narodi su dobili svoje države - Slovenci Sloveniju, Hrvati Hrvatsku, Srbi Srbiju, a BiH je stvorena od tri konstitutivna naroda. Međutim, pogrešna politika HDZ-a u BiH također je pridonijela lošoj poziciji Hrvata u BiH. Nekadašnji predsjednik HDZ BiH Mate Boban je prije početka rata rekao da su Hrvati koji ne napuste Sarajevo izdajnici hrvatskog naroda. A prije rata je 300 Hrvata bilo samo na Sveučilištu u Sarajevu, Hrvati su bili direktori najvećih firmi, bilo je Hrvata u Vladi, pet ministara, i tako dalje. Trebalo je braniti BiH, a ne rasparčavati je.
NN: Kako pospješiti povratak Srba u Hrvatsku i Hrvata u BiH?
MESIĆ: Povratak je poseban problem jer, na primjer, u Posavini je bilo 48 odsto Hrvata i Bošnjaka, a danas ih je zanemarivi broj. Isto tako, i Srbi treba da se vrate u Hrvatsku. Mi to uzimamo kao svoj nacionalni i državni interes da se ljudi vrate svojim domovima, da im izgradimo domove i da se u svojoj domovini osjećaju sigurnim jer Hrvatska je etablirana demokracija samo onda ako je svi građani prihvaćaju.
NN: Na šta se odnose problemi u implementaciji zakona kada je u pitanju povratak Srba u Hrvatsku koje ste spomenuli u govoru u Savjetu Evrope?
MESIĆ: Odnose se na sve segmente. Lakši je dio da se uvjeri zastupnika da je jedan zakon europski, da nas on uključuje u europske tokove, i tako dalje. Ali problemi su kada treba zakone primijeniti. Ne smije biti selektivnosti u primjeni zakona. Pred zakonom treba da svi budu jednaki. Tu dolazi onda do poteškoća ali reformama sustava mi postižemo ipak funkcioniranje institucija, a time i homogenizaciju društva.
Srbija ne mora priznati Kosovo
NN: Za vrijeme Vašeg govora u Savjetu Evrope delegacija političke škole iz Srbije je napustila sjednicu dok ste iznosili Vaš stav o nezavisnosti Kosova. Kako to komentarišete?
MESIĆ: Mislim da oni nisu razumjeli što sam ja htio reći. Ja ne kažem da Srbija mora priznati Kosovo. Ona se mora dekosovizirati, ona ne smije čitavo vrijeme otvarati jednu temu koja je stotinama godina iza nas. Jeste li Kosovo s političke prebacili u pravnu sferu? U redu, neka ste, neka sud to sad rješava. Ali mi moramo otvoriti komunikaciju. Ako netko spomene Kosovo, Srbi napuštaju sjednice. Za tim nema potrebe. Mi se moramo naučiti da slušamo tuđa mišljenja. Ja se neću naljutiti i napustiti sjednicu ako netko ne misli kao ja. Na meni je da dam argumente, a ako ga ne uspijem uvjeriti, u redu stvar.