Bosni i Hercegovini je kao državi u nastajanju u početku bila potrebna podrška stranih sudija i tužilaca, ali svaka privremena mjera treba da bude završena, rekao je u intervjuu za "Nezavisne" Konstantin Šuvalov, ambasador Rusije u BiH.
On smatra da o funkcionisanju sudskih institucija ocjenu treba da donose domaći ljudi, a ne strani ambasadori.
NN: Rekli ste da se Rusija zalaže za nezavisnost pravosuđa u BiH. Da li vidite neke segmente u kojima je ta nezavisnost ugrožena?
ŠUVALOV: Suditi o tome puno bolje od mene mogu oni koji rade sa sudovima, koji se obraćaju tim sudovima i koji posmatraju postupke koji se nalaze na razmatranju. Pitanje slobode sudova, slobode suđenja postoji u svim zemljama. Ali, naravno, u mladim zemljama poput BiH to je posebno važno pitanje. Vi znate da je BiH jedina zemlja u Evropi, a možda i u cijelom svijetu, u čijim su sudovima i tužilaštvima zaposleni stranci. Angažovanje stranaca prvo je bilo planirano kao privremena mjera za podršku državi u nastajanju. Ali svaka privremena mjera treba da bude i blagovremeno završena.
NN: Na koji način?
ŠUVALOV: Tu postoje dva pitanja.
Prvo pitanje je - koliko su sami kadrovi BiH spremni da ispune tu funkciju? Po mom mišljenju, vi imate dovoljno vrlo iskusnih sudija pravnika.
A drugo pitanje je - koliko su stranci, angažovani kod vas, spremni da zaista pomažu radu sudova? Koliko ja znam, to su kvalifikovani ljudi, koji se trude da budu od koristi, ali pitanje je jesu li oni dovoljno spremni da budu dio vašeg jedinstvenog nacionalnog sudskog sistema. Koliko ja znam, oni dolaze privremeno, na prilično kratko vrijeme, i djeluju na osnovu znanja koja su stekli na pravosudnim sistemima u svojim zemljama. Ali sudski sistem je bitan dio nacionalne državne tradicije i on treba da stoji na svojim vlastitim nogama.
NN: Da li su, prema Vašem mišljenju, primjedbe na neke odluke ili postupke sudova, koje smo mogli čuti proteklih dana, opravdane?
ŠUVALOV: Nisam ja neko ko može govoriti o funkcionisanju sudskog sistema BiH i smatram da strane ambasade na treba da se bave time. I ne bih da komentarišem sudske odluke.
NN: Da li je bilo takvih ambasada?
ŠUVALOV: Pitanje je samo u tome kako, prema mišljenju samih državljana BiH, funkcioniše sudski sistem. Pa i sami ti ljudi koji rade u sudskom sistemu u BiH kažu da taj sistem zahtijeva učvršćivanje. Učvršćivanje i u smislu detaljnijeg razrađivanja vašeg zakonodavstva, pošto često sudovi ovdje dolaze u tešku situaciju kad ne mogu da pronađu kod zakonodavca pravne osnove za donošenje presude.
NN: Možete li nam najaviti neke nove investicije Rusije u BiH?
ŠUVALOV: Obično se ne govori o ugovorima prije nego što budu sklopljeni. Ali se može govoriti o opštim karakteristikama. U pitanju je kao i uvijek energetika, u širokom smislu, pa tako i uvoz energenata, kao i lokalni kapaciteti za proizvodnju električne energije. Postoji i puno drugih mogućnosti koje nisu toliko velike i koje se još razmatraju.
NN: Ima li interesa privrednika iz BiH za Rusiju?
ŠUVALOV: Mislim da ima, ali ponajprije tu treba da se više angažuju institucije koje su odgovorne za uspostavljanje takvih veza, kao što su spoljnoprivredne komore.
NN: Rusija sada ima veliki uticaj na događaje u BiH putem Savjeta za implementaciju mira (PIC). Kako će se ruski angažman u BiH ostvariti nakon što OHR bude zatvoren i kada mandat PIC-a završi?
ŠUVALOV: Zasad je rano govoriti o onome što se još nije dogodilo. O svim ovim pitanjima odlučivaće se naredne godine, kada treba da bude razgovarano o zatvaranju OHR-a.
Biće doneseno mnogo odluka, uključujući i one koje se tiču završavanja dejtonske epohe, i oblika daljeg prisustva međunarodne zajednice nakon ovog perioda. Ali po mom mišljenju ove dvije faze - dejtonska i postdejtonska - veoma značajno se razlikuju jedna od druge. Tokom formiranja odnosa sa međunarodnom zajednicom u postdejtonskom periodu aktivna uloga treba da pripadne samoj BiH.
NN: Da li je, prema Vašem mišljenju, BiH sada za to spremna?
ŠUVALOV: Da li je to pitanje za ambasadora jedne strane zemlje?