Građanke i građani BiH žele vidjeti svoju zemlju u EU, oni hoće da postanu dijelom prostora gdje vladaju mir, zakonodavstvo i demokratija, što evropski projekat obećava, poručio je u intervjuu za "Nezavisne novine" Tomas Fičen, njemački ambasador u BiH.
NN: Kako ocjenjujete odnose između Njemačke i Republike Srpske? U prošlosti se govorilo o sankcijama i obustavljanju projekata, kako graditi pozitivniji odnos u budućnosti?
FIČEN: Bosna i Hercegovina je važan partner za Njemačku. Ovo se odnosi na cijelu državu, i time na oba entiteta i Brčko distrikt. Dijelimo temeljne vrijednosti, trgovačka razmjena je značajna, njemačke firme ulažu ovdje i pridonose stvaranju radnih mjesta. I mi želimo pružiti podršku ovoj zemlji: Za 2024/25. godinu dogovorili smo sa vladom projekte iz oblasti bilateralne razvojne saradnje u ukupnoj vrijednosti od 157 miliona evra.
Mi vjerujemo u suverenu i cjelovitu Bosnu i Hercegovinu. Pravni osnov za to je Dejtonski sporazum. Budućnost zemlje leži u Evropskoj uniji, a za sigurnost je esencijalno približavanje NATO-u. Spremni smo za dijalog koji je potreban za to. Ali dijalog uvijek zahtijeva spremnost obje strane.
Zaustavljanje četiri infrastrukturna projekta u Republici Srpskoj ne treba pripisivati lošem odnosu između Njemačke i naroda RS, već zbog politike političkog vrha oko predsjednika Milorada Dodika, koja otvoreno dovodi u pitanje osnovu naših odnosa.
Odluka Vlade Republike Srpske da ponovno obilježava 9. januar kao Dan Republike Srpske nas je razočarala. Banjaluka je time ponovo ignorisala odluke Ustavnog suda BiH, kao i odluke visokog predstavnika Kristijana Šmita i postupala protiv reda i zakona.
Naša politika je usmjerena na to da podržava jedinstvo i funkcionalnost ove države: to uključuje i da u potpunosti stojimo iza visokog predstavnika Kristijana Šmita i podupiremo njegove odluke.
NN: Osim službenih projekata, postoje li dobri odnosi u privredi i u drugim područjima života s Republikom Srpskom i s cijelom Bosnom i Hercegovinom?
FIČEN: U ove dvije i po godine provedene u Bosni i Hercegovini mogao sam stalno iznova osjetiti iz prve ruke koliko su bliske ljudske i kulturne veze između Njemačke i BiH. Mnogi ljudi imaju lične veze sa Njemačkom, u gradovima poput Minhena, Štutgarta ili Berlina možete sresti posvuda ljude iz ove zemlje.
Na sreću, i ekonomski odnosi naših zemalja su tradicionalno veoma bliski. Mnoge njemačke kompanije su prisutne ovdje u BiH, takođe i u RS. Jer ova zemlja raspolaže solidnom industrijskom bazom u nizu sektora koji su važni i interesantni za njemačku privredu. Njen strateški povoljan položaj na pragu Evropske unije čini BiH i jako interesantnim dobavljačem proizvoda koje je njemačka privreda dosad nabavljala iz drugih dijelova svijeta. Na taj način je njemačkim kompanijama moguće skratiti svoje lance snabdijevanja i presresti probleme s kojima se njemačka industrija borila posljednjih nekoliko godina.
Ovakav razvoj u kombinaciji sa pregovorima o pristupanju EU pruža ogromnu priliku za sve dijelove ove zemlje, uključujući i Republiku Srpsku. Ono što je ključno za investicije i ekonomski prosperitet su stabilnost, sigurnost i poštovanje zakona i reda.
NN: S obzirom na trenutnu političku situaciju u BiH, koliko ste optimistični da će BiH moći započeti pregovore s EU ove godine?
FIČEN: Ja znam da je Bosna i Hercegovina sposobna da krene evropskim putem. Zemlja ima ljude, kapacitet i potencijal za to.
Građanke i građani žele vidjeti svoju zemlju u EU, oni hoće da postanu dijelom prostora gdje vladaju mir, zakonodavstvo i demokratija, što evropski projekat obećava.
Vrata ka članstvu u Evropskoj uniji su širom otvorena. Ali kroz njih morate proći sami. Da bi se ušlo - to se odnosi na sve zemlje kandidate - potrebna je sveobuhvatna transformacija pravnog i administrativnog sistema.
Ovdje je lopta u polju politike ove zemlje. Sada je na političkim nosiocima odluka da se fokusiraju na konkretan rad umjesto na blokade.
NN: Koje su, prema Vašem mišljenju, najveće prepreke na našem putu u EU?
FIČEN: Ova zemlja može savladati prepreke koje stoje na putu ka članstvu u EU. Ali za to je potrebno zalaganje političkih lidera i parlamenata u ovoj zemlji. Toga, nažalost, još previše nedostaje. Ako je za svaki pojedinačni zakon, svaki sporazum potrebno da prođu mjeseci i godina do njihovog donošenja, onda će to potrajati još jako dugo. Da upotrijebim sliku iz fudbala: Na političarima ove zemlje je da prestanu sad sa vječnim poprečnim dodavanjima i da umjesto toga hrabro idu prema golu.
NN: Kancelar Šolc je često govorio o tome da će biti teško uvesti zemlje Balkana u EU ako ne bude reformi u EU, posebno u području sigurnosti i vanjske politike. U pravu je, može li nam to biti problem?
FIČEN: Zajednička vanjska i sigurnosna politika Evropske unije (ZVSP) služi očuvanju mira, jačanju međunarodne sigurnosti i razvoju i konsolidaciji demokratije i vladavine prava.
Ovo je upravo sada izuzetno važno. Efikasniji procesi donošenja odluka će biti od koristi svim državama članicama EU, kao i kandidatskim zemljama.
Paralelno sa procesom proširenja, u Evropskoj uniji je u toku interni proces reformi. U vezi s tim su se složili savezni kancelar i ostalih 26 šefova država i vlada i usvojili prošlog juna reformsku mapu puta. Jer EU treba iz svog proširenja da izađe jača i učinkovitija!
Njemačka se, zajedno sa drugim evropskim partnerima, zauzima za to da se poveća efikasnost i brzina donošenja odluka u vanjskoj politici EU. U tom pogledu predlažemo da se odluke o vanjskoj i sigurnosnoj politici ne moraju više, kao dosad, donositi jednoglasno, već kvalifikovanom većinom.
NN: Njemačka i druge zemlje EU moraju potrošiti puno više na odbranu i upravljanje migracijama. Hoće li program EU za zapadni Balkan uticati na ideju da će nam biti sve manje sredstava za pomoć u reformama?
FIČEN: Novca ne manjka. Evropska unija je 2024. godine usvojila instrument za reforme i rast za zapadni Balkan, tzv. Plan rasta, za period od 2024. do 2027. godine predviđeno je ukupno šest milijardi evra. Ono što nedostaje Bosni i Hercegovini jeste da dostavi reformsku agendu. Ovakvi procesi u BiH još traju predugo. Ostalih pet država zapadnog Balkana je već davno isporučilo svoj dio.
Geopolitička pitanja poput odbrane, EU proširenja i politike susjedstva nisu kategorije koje se mogu posmatrati odvojeno jedna od druge. Sporazum između BiH i Frontexa o pružanju podrške Graničnoj policiji BiH od strane Frontexovih službenika je samo jedan primjer koliko je važna bliska saradnja s EU institucijama u različitim oblastima javnog života još i prije početka pregovora o pristupanju EU i ovdje još čekamo na potpisivanje.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.