Članstvo BiH u EU bi otvorilo brojne mogućnosti za razvoj kompanija i građanima BiH, kaže u intervjuu za "Nezavisne novine" Osman Topčagić, bivši ambasador BiH u Briselu pri evropskim institucijama.
"To nije dobro ni za EU, jer ta razlika u razvijenosti na granici EU onda može da dovede do drugih problema", rekao je Topčagić.
On ističe da je u vrijeme dok je on bio aktivan ostvaren veliki napredak, poput dobijanja bezviznog režima i postavljanja temelja za evropski put.
"Ja zaista počinjem biti zabrinut kako Hrvatska brzo napreduje i kako se razlika između nas samo povećava umjesto da se smanjuje. Zato moramo naći način da ispunjavamo uslove i da napredujemo na evropskom putu", rekao je Topčagić.
NN: Kako Vi vidite EU danas, kako je doživljavate?
TOPČAGIĆ: Mislim prije svega da je EU projekat mira na evropskom kontinentu i da je to jedna od vrijednosti koja BiH treba. Inače, EU je projekat koji svojim članicama i državama i kompanijama, ali i građanima, daje nadu i mogućnosti, otvara nešto što niko pojedinačno ne može da osigura. To je projekat osmišljen tako da se države udružuju na nečemu što je zajednički interes, tamo gdje ne mogu pojedinačno nešto da naprave. Tako zajedno mogu ostvariti svoje interese. U praktičnoj provedbi, kada postajete član otvaraju se različite mogućnosti kroz fondove koji se nude onima koji još nisu postigli barem prosjek onoga što je već u EU. BiH posebno to treba da ima u vidu, tim više što se takve mogućnosti otvaraju sad za susjednu Hrvatsku. Inače je Hrvatska razvijenija od BiH, a s ogromnim fondovima koji su joj sada dostupni ta razlika će se samo povećavati. Mislim da to za BiH nikako nije dobro. To nije dobro ni za EU, jer ta razlika u razvijenosti na granici EU onda može da dovede do drugih problema. BiH se svim svojim dokumentima opredijelila za put integracije u EU. Postigli smo određene početne uspjehe, potpisali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, dakle postali pridružena članica EU.
NN: Kako Vam se evropski put činio onda kad ste bili ambasador tamo, u odnosu na danas?
TOPČAGIĆ: Bilo je različitih perioda. Dok sam radio u Direkciji za evropske integracije bilo je puno entuzijazma i želje da se ispune uslovi. Radilo se da dobijemo studiju izvodljivosti, da ona bude pozitivna, da otvorimo pregovore o sporazumu i da sve uspješno ispregovaramo. I mislim da smo to dobro uradili. Mislim da su u EU bili pozitivno iznenađeni kako smo bili pripremljeni za pregovore i kako smo sproveli taj proces pregovaranja. Ispunjavali smo različite uslove. Tada je usvojeno preko 40 evropskih reformskih zakona i osnovane institucije za njihovo provođenje. Iza toga je došao određeni zastoj na evropskom putu, posebno kad je u pitanju stupanja SSP-a na snagu, ali smo dobili mogućnost dobijanja bezviznog režima za putovanje u EU i to je opet stvorilo jedan entuzijazam. Ispunjeno je 174 uslova da se dobije bezvizni režim. I to smo uradili. To su velike stvari i pomaci. To se često zaboravlja. Možemo mi mnogo uraditi, ali naravno bilo je i zastoja. I danas vidim da ta tematika jednostavno nije dovoljno prisutna u javnosti pa i u predizbornoj kampanji.
NN: Da li rat u Ukrajini može ponovo povećati interes EU za BiH i zapadni Balkan?
TOPČAGIĆ: Otvorile su se nove mogućnosti davanjem kandidatskog statusa Ukrajini, jer je to otvorilo pitanje kada će BiH dobiti taj status i zašto zemlje u regionu ne napreduju brže na tom procesu. Čujemo dosta glasova iz Brisela da proces integracije nije završen dok zapadni Balkan ne bude integrisan, a sad se još spominju i zemlje istočne Evrope. Mislim da je to dobro jer to je proces širenja zone mira na evropskom kontinentu i to je nešto što mi u Panevropskoj uniji BiH, čiji sam predsjednik, zagovaramo od samog osnivanja. To znači čitava Evropa kao zona mira, saradnje i prosperiteta i država i građana pojedinaca, kao i firmi.
NN: Šta prosječan građanin BiH konkretno može očekivati od pristupanja EU?
TOPČAGIĆ: Naši građani to mogu vidjeti kad vide šta na raspolaganju imaju građani Hrvatske. Jedan dio građana BiH ima državljanstvo Republike Hrvatske i na osnovu toga mogu ostvariti neke stvari koje ostali državljani BiH ne mogu. To su mogućnosti putovanja, zaposlenja, školovanja u EU. U EU ih tretiraju kao vlastite državljane. Na osnovu tog poređenja, postoji direktan uvid zašto je dobro biti u EU.
NN: Spominju se IPA sredstva, Investicioni okvir za zapadni Balkan... Šta od toga može iskoristiti BiH, a što možda ne bi mogla sama uraditi?
TOPČAGIĆ: Mislim da je taj sam Investicioni okvir s investicijama u komunikacionu infrastrukturu na čitavom zapadnom Balkanu, a time konkretno i u BiH, od posebnog značaja. To se posebno poklapa s komunikacionom agendom u okviru Berlinskog procesa. Zaista je potrebno da na toj karti željezničkih i cestovnih komunikacija mi ne budemo neka siva zona. Vrlo je uočljivo da je ta mreža u čitavoj regiji mnogo rjeđa nego u državama EU. Moramo nastojati da dobijemo dio evropskog prometa i kroz BiH jer tranzitne zemlje su bogate i napreduju na različite načine. Međutim, članstvo u EU nije samo o mogućnosti odlaska i ostvarivanja nekih prava u EU, nego značajni projekti u samoj zemlji. Možete u Hrvatskoj vidjeti koliko gradovi i lokalne zajednice tamo napreduju i koliko se kvalitet života popravlja kad su u pitanju pravosuđe, promet, okolina, zdravstvo i brojne druge oblasti. Zaista počinjem biti zabrinut kako Hrvatska brzo napreduje i kako se razlika između nas samo povećava umjesto da se smanjuje. Zato moramo naći načina da ispunjavamo uslove i da napredujemo na evropskom putu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.