Intervju

Pratite nas na Google news

Ulrike Hartman za "Nezavisne": Nije kraj proširenju EU

Ulrike Hartman za "Nezavisne": Nije kraj proširenju EU
Foto: Velibor Tripić | Ulrike Hartman za "Nezavisne": Nije kraj proširenju EU
Dejan Šajinović

Odbijanje početka pregovora za Sjevernu Makedoniju i Albaniju je loš znak za cijeli region, ali ne znači da je to kraj proširenja, kaže u intervjuu za "Nezavisne" Ulrike Hartman, ambasadorka Austrije u BiH.

"Otkad je postala članica EU, Austrija se snažno zalagala i zagovarala nastavak proširenja. Interesantno je da smo u tome uvijek bili konzistentni, potpuno nezavisno od toga koje stranke su bile na vlasti", rekla je Hartmanova.

NN: Francuska je odbila početak pregovora Sjevernoj Makedoniji i Albaniji. Da li to sad definitivno znači da je proširenje zaustavljeno?

HARTMAN: Za mene je odbijanje loš signal za cijeli region, ali nikako ne znači da je to kraj proširenja. Ja sam optimista, jer mislim da se radi samo o privremenom usporavanju. Sada je najvažnije da zemlje kandidati i potencijalni kandidati ne uspore s reformskim koracima. Jer, ako stanu reforme, onda će sigurno stati i proširenje.

NN: Austrija u trenutnom mandatu Komisije drži Odsjek za proširenje. Koliko ste zadovoljni onim što je Vaša zemlja učinila za proces proširenja?

HARTMAN: Otkad je postala članica EU, Austrija se snažno zalagala i zagovarala nastavak proširenja. Interesantno je da smo u tome uvijek bili konzistentni, potpuno nezavisno od toga koje stranke su bile na vlasti. Naša spoljnopolitička pozicija prema proširenju je uvijek bila ista. Za nas je potpuno logično da smo za proširenje. Ovaj region je naslonjen na EU, ima veoma dugačku granicu s EU. Osim toga, blizu je Austriji, što znači da se svi problemi u ovom regionu tiču i nas - kada su u pitanju i bezbjednost i migracije i ekonomija. Mi smo jako povezani s ovim regionom, od naše zajedničke istorije, preko gastarbajtera i izbjeglica koje su tokom balkanskih ratova došli u Austriju, do studenata koji studiraju na našim univerzitetima. Zato želimo da sve ove zemlje budu s nama u EU. U Austriji su trenutno u toku pregovori o sastavu nove vlade, ali bez obzira na to koja vlada bude, ubijeđena sam da se naša politika u ovom smislu neće mijenjati.

NN: Šta će se sada nakon francuskog veta desiti sa svim evropskim projektima koje je EU započela u BiH i našem regionu? Hoće li oni sad stati?

HARTMAN: Naravno da neće! EU je velika mašinerija. Isto kao kad u nekoj zemlji dođe nova vlada - ne počinje se sve ispočetka. Svi projekti koje smo započeli u vašem regionu, od transportnog povezivanja i energetike do onih koji se tiču klimatskih promjena, nastaviće se. Međutim, moguće su promjene u nijansama u vezi s pojedinim pitanjima. Neki projekti će možda ojačati, neki možda oslabiti, ali uopšteno gledano, neće se puno promijeniti.

NN: Koliko nam "pomaže" to što u BiH i dalje nemamo novu vlast?

HARTMAN: Nažalost, ja se samo mogu nadati da će do formiranja nove vlasti doći uskoro, jer sada na sceni imamo v.d. Savjet ministara. Kao što sam naziv kaže, i ova vlast može i mora "vršiti dužnost". Štaviše, njihova je obaveza da rade dok se ne formiraju nove vlasti. Naravno, od v.d. vlasti se ne može očekivati da započne neke velike nove projekte i tu nam treba vlast koja će odražavati izbornu volju.

NN: Entitetske vlade su usvojile paket reformi. Šta se može očekivati? Da li je to neka Reformska agenda II ili samo dopuna postojeće?

HARTMAN: Dosad smo pričali samo negativne stvari, a ovo je nešto pozitivno. Jedna od važnih reformi tiče se depolitizacije u javnim preduzećima. Opet se vraćam na ono što sam maloprije rekla - ne treba čekati, već treba nastaviti s konkretnim reformama. I Austrija je kao i BiH decentralizovana zemlja i to znači da vlade regiona mogu donositi odluke a da ne čekaju stav savezne vlade. Svi u Austriji imaju dužnost da za građane rade ono što je njihova obaveza. BiH ima drugačiju strukturu, ali je takođe decentralizovana i važno je šta entiteti rade. Ali, kad su u pitanju evropske obaveze moramo imati zajedničku poziciju. Mehanizam koordinacije koji postoji je jako komplikovan, ali je rezultat zajedničke političke volje i treba da funkcioniše.

NN: Jedan od problema je manjak povjerenja u institucije pravosuđa. Imamo i nekoliko protesta građana zbog nerazjašnjenih ubistava. Kako nam EU može pomoći da taj problem riješimo?

HARTMAN: Nažalost, očigledno je da je povjerenje građana u pravosuđe jako nisko. To povjerenje mora biti vraćeno. Sudije i tužioci moraju svoj posao raditi nezavisno i bez ikakvih pritisaka. Postavljenja na te pozicije ne smiju biti vezana s politikom. Važno je da postoji kontrola. Tu vi mediji igrate veoma važnu ulogu kao kontrolni faktor. Kontrolnu funkciju mora imati i parlament, koji bi trebalo da zasjeda. Ako postoje propusti, mora postojati i odgovornost. Možete uzeti i primjer iz Austrije. Poznat vam je skandal s čelnicima jedne austrijske partije. Snimljen je video koji je javnost vidjela i došlo je do političkih posljedica.

NN: Zato što je došlo do javnog negodovanja. Ali u BiH to javno negodovanje često nedostaje...

HARTMAN: Nažalost. Javnost u BiH mora odlučnije reagovati da se na demokratski način stvari mijenjaju nabolje. Mislim da postoje načini na koje ljudi mogu reagovati - i preko medija i preko društvenih mreža i na druge načine. Moramo promijeniti situaciju u kojoj ljudi kažu da će radije otići nego nastaviti živjeti ovdje.

NN: Postoji nepovjerenje i u izborni sistem. Kako to vidite?

HARTMAN: Postoje odluke sudova, postoji i odluka Evropskog suda za ljudska prava koja je indirektno povezana s pitanjem izbora. Do kakvih god promjena da dođe, one moraju biti usklađene s međunarodnim standardima i moraju poštovati osnovna ljudska prava. Svi moraju imati ista prava. Naravno, moraju se uzeti u obzir i narodi i građani koji su u nekom regionu malobrojni. Sve to mora biti uzeto u obzir. Shvatam da je dejtonsko uređenje komplikovano, ali rješenje se može i mora naći. Takođe, loše je za demokratiju kada građani nemaju povjerenje u izborni rezultat. Ako ostane sadašnji zakon na snazi, uvijek će ostati sumnja u izborni rezultat. Postoje međunarodne preporuke kako se ovo pitanje može riješiti. Sve je poznato, treba samo pronaći rješenja uz kompromis i pronalaženje zajedničkog nazivnika.

Nobelovac Handke

NN: Vi ste poslali čestitku Peteru Handkeu za dobijanje Nobelove nagrade. Bilo je mnogo negativnih reakcija. Kakav je Vaš komentar?

HARTMAN: Čestitku sam mu uputila kao austrijska ambasadorka jer je nagradu dobio kao austrijski pisac, čija djela su priznata i poznata širom svijeta. Mi kao Austrijanci ponosni smo na to što je nagrada pripala našem sugrađaninu. Međutim, potpuno razumijem reakcije koje su najviše došle iz ovog regiona zbog njegovih političkih stavova u vezi sa dešavanjima u prošlosti.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije