Krajnje je vrijeme da političke elite u BiH preuzmu više odgovornosti za svoju zemlju, a prisutnost OHR-a ne smije biti kamuflaža za ovdašnje političare kako bi se odbacila odgovornost i izbjegavali neugodni kompromisi, rekla je Urlika Marija Knoc, ambasador Njemačke u BiH.
Govoreći o Dejtonskom sporazumu, rekla je da on nije ugradio mehanizme modernog građanskog društva.
Istakla je da Njemačka želi da BiH jednog dana postane članica EU, i to je vodeći motiv bilateralnih odnosa.
Knoc je kazala da je trenutno prioritet broj jedan u BiH formiranje vlasti na državnom nivou s parlamentarnom većinom.
"Zaista je krajnje vrijeme da stranke nađu rješenje po tom pitanju", naglasila je ona.
NN: Nedavno smo obilježili godišnjicu potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Gdje smo danas kada je u pitaju taj sporazum?
KNOC: Dejtonski sporazum je zaustavio strašan rat, ali BiH, nažalost, nije dao ustav koji joj omogućava efikasan politički proces. Vjerovatno 1995. godine nije bilo alternative dejtonskom sistemu. Kao rezultat toga institucionalizacija etničke pripadnosti, kao politički kriterijum, dovela je do situacije da je politički reljef u velikoj mjeri etnički strukturiran, što je suprotno shvatanju modernog građanskog društva. Politički proces može funkcionisati samo onda kada postoji određena mjera obostranog povjerenja, kao i spremnosti za pragmatizam, dijalog i kompromis. Cijenim da je upravo to ono što ovdje nedostaje. Smatram da su svi učesnici u posljednjih nekoliko godina postali svjesni manjkavosti ovog ustava. Bilo je raznih reformskih pokušaja koji, nažalost, do sada nisu bili uspješni. Ne radi se samo o tome da se implementira presuda "Sejdić i Finci", nego o tome da se poboljša efikasnost državnih institucija. BiH je izabrala put evroatlantskih integracija. Ovaj put zahtijeva teške i duboke reforme u mnogim oblastima - vladavine prava, trgovine, zaštite okoline, energije, obrazovanja, kao i drugim oblastima. One se mogu riješiti samo uz funkcionalne državne strukture.
NN: Njemački ambasador je u svom govoru pred Savjetom bezbjednosti UN-a u Njujorku u vezi s godišnjim izvještajem visokog predstavnika rekao da je vrijeme da se OHR izmjesti iz BiH i da u BiH bude prisutno samo evropsko partnerstvo. Da li je zaista došlo vrijeme za ukidanje OHR-a? Koliko je realno da dođe do toga?
KNOC: Već se odavno diskutuje o budućnosti OHR-a. U februaru 2008. godine Savjet za implementaciju mira se složio s tim da se OHR može zatvoriti onda kada se postignu određeni ciljevi i ispune uslovi. Smatramo da je krajnje vrijeme da političke elite u BiH preuzmu više odgovornosti za svoju zemlju. Prisutnost OHR-a ne smije biti kamuflaža za ovdašnje političare kako bi se odbacila odgovornost i izbjegavali neugodni kompromisi. Reforme koje su potrebne na putu ka EU neće doprinijeti samo poboljšanju životnih uslova, već i poboljšanju u procesu donošenja odluka. Međutim, ove reforme se ne mogu nametnuti izvana. BiH mora sama ići tim putem - naravno uz snažnu i punu podršku iz EU.
NN: Njemačka se angažovala u tzv. berlinskom procesu, u kojem su politički lideri BiH u razgovorima sa saveznom kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu pokušali naći rješenje za Savjet ministara. Da li je ovaj proces još aktivan?
KNOC: Razgovori koji su vođeni u Berlinu pod okriljem Savezne kancelarije nisu služili u svrhu formiranja vlasti u BiH, već mnogo više u svrhu pitanja koja treba riješiti u vezi s ustavnom reformom na putu ka EU. Želimo da BiH jednog dana postane članica EU, i to je vodeći motiv naših bilateralnih odnosa. Da bi bile sprovedene potrebne reforme na putu ka EU potrebna je, kao što sam to već rekla, funkcionalna država. Trenutno je prioritet broj jedan formiranje vlasti na državnom nivou s parlamentarnom većinom. Zaista je krajnje vrijeme da stranke nađu rješenje po tom pitanju. Napori u vezi s formiranjem vlasti i ustavnih reformi se i dalje prate s velikom pažnjom u Berlinu.
NN: Koji interes ima Njemačka u BiH? Da li se radi samo o tome da ne bude nikad više rata u BiH ili ipak postoje i drugi interesi?
KNOC: Mi BiH vidimo kao buduću članicu NATO-a i EU. Već sredinom 2013. godine, nakon prijema Hrvatske u EU, BiH će biti naš direktan susjed. Dakle, razumljivo je samo po sebi da smo zainteresovani za stabilnost i dobrobit naših susjeda i da je to i u našem interesu. Njemačka pruža BiH podršku u svim oblastima, na primjer u jačanju BiH kao mjesta za poslovanje ili u oblasti energetike i vodosnabdijevanja. Evo, krajem novembra u Sarajevu je potpisan novi Sporazum o ekonomskoj saradnji, koji predviđa pomoć u iznosu od 79,5 miliona evra. U vezi s NATO integracijama pružamo BiH podršku kroz slanje vojnih savjetnika u Ministarstvo odbrane ili putem misija edukacije i usavršavanja. Više godina prisutni smo i u oblasti deminiranja, a da i ne pominjem privredne aspekte. To je samo mali broj onih primjera za njemački angažman u vašoj zemlji. Ima mnogo potencijala u našim bilateralnim odnosima. Sada su već veoma intenzivni i prijateljski. Ono što mi ovdje uvijek iznova pada u oči, i što me posebno raduje, jeste solidna veza među ljudima na kojoj se zasnivaju ovi odnosi. Za vrijeme rata više od 300.000 izbjeglica iz BiH je primljeno u Njemačkoj, ti ljudi danas predstavljaju živi most između naše dvije zemlje i igraju bitnu ulogu u privrednoj saradnji. U BiH ima otprilike 125.000 ljudi koji uče - a još više onih koji odlično govore njemački jezik. Imamo bezbroj živih primjera pobratimljenih gradova i u oblasti kulturne razmjene nemamo se čega postidjeti. Njemački umjetnici učestvuju na domaćim festivalima, muzičari iz BiH nastupaju u Njemačkoj, a da i ne pominjem veliki broj sportskih kontakata. Nisam još naišla na zemlju u kojoj ima toliko fanova njemačke Bundes lige kao što je to slučaj u BiH!
Bezbroj propisa brine ulagače
NN: Kakva je poslovna klima u BiH za njemačke ulagače?
KNOC: Ovdje je već zastupljen veliki broj njemačkih kompanija kao što su "Volkswagen", "Mann und Hummel", DHL ili "Meggle". Moglo bi ih biti i više kada bi se stvorili bolji uslovi za ulaganje. Mnoge firme se žale na nedostatak volje za donošenjem odluka ili zbog nelogičnih poteza institucija. Dodatan problem predstavlja bezbroj najrazličitijih propisa - kao na primjer u oblasti poreza ili zakona o radu. Oni na kojima je politička odgovornost u BiH su svjesni tih problema i što ih prije riješe, to će biti bolje za širenje naših bilateralnih ekonomskih odnosa.