Intervju

Uroš Makić: U Bosanskom Grahovu živimo bez apoteke i banke

Uroš Makić: U Bosanskom Grahovu živimo bez apoteke i banke
Uroš Makić: U Bosanskom Grahovu živimo bez apoteke i banke
Nikola Salapura

Najveći problemi sa kojima se suočava opština Bosansko Grahovo, pored nedostatka nove putne infrastrukture, stambenih objekata i dalekovodnih mreža, su i nepostojanje apoteke, banke, te dječjeg vrtića i igrališta, kazao je Uroš Makić, načelnik Bosanskog Grahova, koje spada u red izrazito nerazvijenih bh. opština.

On je, ipak, optimista da bi neki od tih problema mogli biti riješeni i pojašnjava da bi potencijalnim interesentima za otvaranje apoteke ili banke opština besplatno ustupila prostor, te čak i sufinansirala njihov rad, jer stanovnici po ove usluge idu u susjednu opštinu Drvar.

Takođe, prvi čovjek ove opštine, koja po procjenama ima oko 3.700 stanovnika, kaže da trenutno postoji mnogo ljudi koji žele da se vrate iz izjeglištva u Bosansko Grahovo i da je zaprimljeno više od 1.000 zahtjeva za rekonstrukciju individualnih objekata.

NN: Koliki je budžet opštine Bosansko Grahovo i kako on utiče na funkcionisanje opštinske administracije?

MAKIĆ: Budžet opštine je 1,37 miliona KM i manji je za deset odsto u odnosu na prošlu godinu. Mi smo lokalna zajednica koja, bez obzira na naslijeđene dugove, pokušava i donekle uspijeva servisirati sve obaveze, isplaćivati plate i doprinose. Nemamo velikih dugovanja prema dobavljačima, s tim da bi bilo mnogo lakše i jednostavnije da se taj budžet konstantno puni, odnosno da ono što nas pripada od korištenja šuma bude redovnije i prema pravom stanju kako šumu ovdje sijeku. Inače, mi se finansiramo od PDV-a i poreza koje naplaćujemo ovdje.

NN: Da li opština dobija pomoć od Vlade FBiH ili Livanjskog kantona i koliko ste zadovoljni tom podrškom?

MAKIĆ: U prethodnom periodu smo apsolutno nezadovoljni načinom na koji nas tretira Vlada FBiH. Vlada kantona nam je ove godine izdvojila određena sredstva za dovršetak vodovoda prema naselju Resanovci. Ta pomoć bi mogla biti veća i izdašnija, jer ljudi znaju u kakvom se položaju nalazimo i očekujem da će se neko malo uozbiljiti i odazvati se na naš poziv, posjetiti nas i uvjeriti se da je stanje ovakvo kako vam pričam.

NN: Čime se danas bave žitelji Bosanskog Grahova i koje su to prednosti i nedostaci opštine?

MAKIĆ: Naši osnovni resursi su poljoprivreda i stočarstvo i to je osnovno zanimanje ljudi koji žive u opštini Bosansko Grahovo. Naše prednosti su ovo što nam je Bog dao, a to je prostranstvo i mogućnosti koje se pružaju u proizvodnji organske hrane, stočarstvo, kao i proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, prije svega mislim na vjetroparkove, solarnu energiju, kao i na potencijal izvorišta koje imamo na ovom području, odnosno zdrave i pitke vode. Sve su to komparativne prednosti koje nema niko u širem regionu. Međutim, potrebno je promijeniti određene zakone da bi lokalna zajednica time upravljala.

NN: Koji su najveći problemi s kojima se susreće opština i na koji način ih je moguće riješiti?

MAKIĆ: Najveći problemi su upravo procenat porušenih objekata i infrastrukture, jer je, prema procjenama međunarodnih organizacija, procenat oštećenja stambenih jedinica bio 98 odsto, a infrastrukture, prije svega puteva i dalekovodnih mreža, oko 95 odsto, što nam predstavlja dalju smetnju u procesu povratka. Inače, ljudi su veoma zainteresovani da se vrate u Bosansko Grahovo, kako iz RS tako i iz Srbije. Do sada je ostvareno oko 33 odsto povrataka od ukupnog broja stanovnika koji su prije rata živjeli, a trenutno su podnesena 1.473 zahtjeva za rekonstrukciju individualnih objekata, te 211 zahtjeva za obnovu stanova. Problem je i elektrifikacija nekih područja, jer smo jedna od većih opština po površini u BiH i samo za rješenje tog problema nam treba oko 6,5 miliona KM.

NN: Koji objekti, neophodni u svakodnevnom životu, nedostaju u opštini?

MAKIĆ: Jedan od problema je nedstatak apoteke i banke, te adekvatnija zdravstvena zaštita, ali se nadam da ćemo u narednom periodu to riješiti. Opština bi dala i prostor besplatno i čak sufinansirala privatnike koji su zainteresovani, pa evo prilike da ljude koji imaju interes da otvore apoteku ili banku pozovem da dođu i da razgovaramo. Platni promet sada obavljamo preko opštine Drvar, a ako stanovnicima treba lijekova snabdijevaju se isto u Drvaru. Nedostatak je i obdanište, kao i igralište za djecu.

NN: Kako žive srpski povratnici i da li su bezbjedni na cijelom području opštine?

MAKIĆ: Ljudi u Bosanskom Grahovu žive kao svuda u BiH, ali kada uporedimo naše ljude koji su se ovdje vratili i one koji su ostali u RS gdje su izbjegli, mislim da ljudi koji su se vratili svojim kućama kvalitetnije i bolje žive. Što se tiče bezbjednosti stanovnika, od perioda početka povratka nismo imali sukoba na nacionalnoj osnovi i fizička bezbjednost stanovnika je zadovoljavajuća. Međutim, postoje neke druge stvari gdje određene institucije na perfidan način stavljaju do znanja da ljudi ovdje, ipak, treba da "sagnu glavu", što je evidentno u mnogim segmentima.

NN: Koji su prioriteti opštine u razvoju u narednom periodu?

MAKIĆ: Prioriteti su svakako pokušaj da bude izmijenjen Zakon o šumama i da se to bogatstvo vrati nama. Ovdje je potrebno otvoriti što više radnih mjesta, jer imamo oko 475 radno sposobnih ljudi koji čekaju na posao, a na njihovim mjestima rade ljudi iz Livna, ili čak dolaze iz Hrvatske. Prioritet nam je i zapošljavanje mladih ljudi, kojih ima mnogo za razliku od drugih opština.

NN: Kako se danas živi u Bosanskom Grahovu, možete li nam opisati u jednoj rečenici?

MAKIĆ: U Bosanskom Grahovu se živi s problemima, ali se s tim uspješno nosimo i mislim da je opština napravila mali iskorak u odnosu na situaciju koju sam zatekao ovdje.

Borba sa snijegom

NN: Kakvo je stanje na području opštine zbog snijega koji je u čitavoj državi stvorio probleme?

MAKIĆ: Ni mi nismo bili izuzetak u cijeloj ovoj priči. Međutim, 50 odsto sela oko opštine smo uspjeli deblokirati, tako da ćemo za nekoliko dana sve seoske puteve učiniti prohodnim, da ljudi mogu doći do životnih namirnica, bolnice i ostalog. Uspjeli smo danonoćnim radom to da sredimo, a važno je da nismo imali životno ugroženih stanovnika, kao ni problema u isporuci struje i vode.

Najčitanije