Nakon sanacije dugova za penziono osiguranje, za modernizaciju rudnika potrebno je oko 250 miliona eura i taj novac će obezbijediti "Elektroprivreda BiH" na koju će Vlada FBiH prebaciti kapital rudnika, najavljuje Vahid Hećo, ministar energetike, industrije i rudarstva FBiH.
NN: Šta slijedi nakon usvajanja zakona o sanaciji rudnika u FBiH?
HEĆO: Sada tražimo najbolji model za objedinjavanje i ja očekujem da ćemo od 1. januara krenuti kao jedinstveno preduzeće. Prva varijanta je bila da ih povežemo ugovorom, ali mislim da ćemo ići na čvršću vezu koja će olakšati protok novca, ljudi i drugih potrebnih aktivnosti. Cilj nam je da odmah, putem "Elektroprivrede BiH", krenemo u nabavku opreme za modernizaciju rudnika.
NN: Postoji li akt koji obavezuje EP BiH da izvrši ulaganja u rudnike?
HEĆO: Vlada FBiH će, na osnovu Akcionog plana o prestrukturiranju sektora, obavezati i EP BiH i rudnike da idu u gradnju jedinstvenog sektora. Uspostavićemo holding i Vlada bi kapital u rudnicima prenijela na EP BiH, a rudnici bi bili firme-kćerke. U narednom koraku ćemo rudnike spajati s elektranama i te će cjeline biti samostalne. Neki će čekati nove energetske objekte poput Banovića, Gračanice.
NN: Ima li EP BiH novca za ove investicije?
HEĆO: Ima mogućnost da se zaduži i uđe u kreditne aranžmane za opremanje rudnika. Procjene su da nam treba 250 miliona eura, ali ćemo voditi računa da ta ulaganja budu racionalna. Sigurno je da će EP BiH doći u situaciju koja će biti teža nego do sada, jer treba preuzeti dodatne obaveze, ali budžeti rudnika moraju biti ispoštovani. Biće teškoća, ali EP BiH neće pasti na koljena.
NN: Veliki je broj invalida rada u rudnicima. Kakva je njihova sudbina?
HEĆO: Nećemo praviti programe za otpuštanje, ali rudnici već imaju niz sporednih djelatnosti u kojima učestvuju invalidi, kao što su voćnjaci i slično, i mi ćemo od njih napraviti ekonomske jedinice koje ćemo izdvajati kada postanu samoodrživi i privatizirati.
NN: Hoćete li potegnuti pitanje odgovornosti direktora rudnika koji su napravili dugove?
HEĆO: Nisu krivi direktori, nego država koja nije na vrijeme rekla kako će rješavati rudnike i nije ih rasteretila zbrinjavanja invalida rada. S druge strane, iscijeđeni su u ratu jer su ugalj prodavali po nekoliko maraka, a od iskopanih tona nisu mogli podmiriti troškove.
NN: Postoji li mogućnost za spajanje elektroprivreda u FBiH zbog činjenice da je jedna u gubicima, a druga ima višak?
HEĆO: To ne treba da se desi jer sada idemo u razdvajanje proizvodnje, distribucije i prodaje, a kasnije ćemo razdvajati i distributivna područja i onda slijedi proces u kojem će svaka proizvodna jedinica postati samostalna. Tačno je da jedna ima višak, a druga manjak, i znam da je problem sa kombinatom "Aluminij", ali greška je to što je FERK odobrio da neko pet godina može da razmišlja hoće li biti tarifni kupac ili kvalifikovan da struju nabavlja na tržištu.
NN: Ali zašto EP HZ HB kupuje struju od EP BiH po međunarodnim cijenama?
HEĆO: Pravila FERK-a kažu da elektroprivreda koja nema dovoljno struje za svoje tarifne kupce nedostatak mora nabaviti na tržištu.
NN: Da li to znači da FERK Vas kao "vlasnika" sprečava da naložite EP BiH da višak daje EP HZ HB?
HEĆO: Nema tog direktora koji može narediti da neko nekom nešto proda bez tendera, jer imamo Zakon o javnim nabavkama.
NN: Ali situacija je vrlo čudna jer je Vlada FBiH "vlasnik" obje elektroprivrede i "Aluminija", a svi imaju različitu situaciju sa strujom?
HEĆO: Vlada nije vlasnik "Aluminija", a da imamo kontrolu nad tim preduzećem sve bi bilo lakše. Ja ne mogu iz državne kase uzimati i puniti privatne džepove, što "Aluminij" sada jeste, i oni će ubuduće od EP HZ HB dobijati struju po tržišnoj cijeni. Lakše ćemo donositi te odluke kada "Aluminij" bude pod kontrolom Vlade.
NN: Pod kontrolom Vlade ili privatizovan?
HEĆO: Čekamo izvještaj komisije za prodaju 88 posto kapitala i ako oni nađu pravni način da regulišemo pitanje vlasništva nad kapitalom, koje nigdje nije registrovano - možemo prihvatiti privatizaciju. Ako to ne može, sve vraćamo na početak i utvrđujemo vlasništvo jer sada niko ne može dokazati da je to 44 odsto Vladino, 44 nenominirano i 12 TLM iz Šibenika, jer nema na osnovu čega.
NN: U Komisiji za vrijednosne papire tvrde da je dovoljna odluka Vlade ili Skupštine kombinata?
HEĆO: Na osnovu čega? Odluku o vlasništvu nad kapitalom mora donijeti Parlament FBiH. Polazne osnove koje je Parlament ranije usvojio nisu dovoljne.
NN: Ali zašto Vlada to ne predloži Parlamentu?
HEĆO: A ko će predložiti Vladi?
NN: Resorno ministarstvo.
HEĆO: Ne, nego Agencija za privatizaciju, jer nije Ministarstvo pravilo sporazum sa Kombinatom.
"Ukinuo bih kantone i institucije dopremijera"
NN: Kako razumijete zahtjeve za podjelu Ministarstva?
HEĆO: Ministarstvo je potrebno podijeliti na najmanje dva dijela jer je ovdje mnogo posla dok drugi ne znaju šta će od sebe, ali način na koji se to pokušava uraditi je neprimjeren i SBiH neće pristati na to. Obračunavati se s ministrom preko Ministarstva nije dobro.
NN: Premijer je predložio redukciju Vlade FBiH?
HEĆO: Treba razmišljati i o ukidanju dva dopremijera, jer su to dva kabineta koji sa mnogo ljudi povlače i novac. Treba smanjiti i broj kantona, iako bi ih ja sve ukinuo. Ima mnogo mogućnosti za racionalizaciju i to treba početi sada da bismo završili do početka novog mandata.
NN: Kakva je saradnja sa premijerom i kakva je atmosfera u Vladi?
HEĆO: Odnosi sa premijerom su izuzetno dobri, iako mi je žao što on često nema podršku svoje stranke. Zbog toga često unutar Vlade imamo problema, jer bi mnogi željeli da s distance upravljaju Vladom. Harmonija je poremećena, pritisci dovode do toga da sjednice nisu prijatne kao ranije, a jedan od razloga je to što neke političke opcije pokušavaju istisnuti druge.