OHR se nada da će uspjeti napraviti inventar državne imovine na vrijeme, rekao je u intervjuu za "Nezavisne" Valentin Incko, visoki predstavnik međunarodne zajednice.
Govoreći o prudskom procesu, Incko je rekao da on nije mrtav i da postoji razlog za nadu da će on u septembru biti proširen ostalim bošnjačkim i hrvatskim partijama, dok će prudska trojka i dalje činiti jezgro prudskog procesa.
NN: Kako ocjenjujete proces u vezi s rješavanjem državne imovine?
INCKO: Cijeli taj problem traje predugo, zaista predugo. Baš kao što i vaša porodica treba imati svojinu mora i država imati svojinu da bi uopšte mogla biti država. Državna imovina nisu samo ambasade u inostranstvu. I kod kuće morate imati imovinu. Mi smo se zaista nadali da će radna grupa uspjeti napraviti barem inventar do septembra ili oktobra. Nažalost, to se nije desilo. Radna grupa nije dala nikakve rezultate. Međutim, ona to još može napraviti do septembra ili oktobra. Zbog toga smo mi sastavili radnu grupu OHR-a. Mi ćemo pokušati napraviti taj inventar, ali još jednom želim naglasiti da će se o podjeli te imovine odlučivati politički. Ovdje se radi samo o tehničkoj listi inventara, a ne o odluci o njenoj podjeli.
NN: Neki kažu da neće biti moguće u tako kratkom vremenu završiti taj posao. Šta Vi kažete na to?
INCKO: Biće teško, ali želimo pokušati.
NN: Kažete da ćete pokušati. Znači li to da niste sigurni da ćete i uspjeti?
INCKO: Mi se nadamo da ćemo uspjeti.
NN: Kako komentarišete teškoće u imenovanju u institucijama? Imamo slučaj ministra bezbjednosti, sporost u rješavanju DEI i druge primjere gdje to tako teško ide?
INCKO: Danas nemam nikakav recept i zbog toga ne želim zauzimati stav o tome niti bih to komentarisao. Moja je jedina želja da do imenovanja dođe što je prije moguće. I to ne samo za ovo, nego za sva imenovanja, a neka stoje već dvije godine. Jako mi je žao što je gospođa Lidija Topić povukla svoju nominaciju za direktora DEI. Stvarno mi je žao jer smo ovdje već izgubili osam mjeseci, a radi se o jednom od najvažnijih direktorata, o evropskim integracijama. Znate, meni je važan taj vremenski faktor. Hoće li to rješavati u paketu, bez paketa, ovako ili onako, nebitno, neka to samo bude riješeno što prije.
NN: Zvuči kao da ste razočarani. Frustrira li Vas to?
INCKO: To me jako frustrira jer smo se svi tako radovali kada je donesena odluka o DEI da je gospođa Topić dobila to mjesto. Frustracija ponekad zaista jeste velika.
NN: Da li ste ikad pomislili da odustanete ili ste pomislili da ova zemlja ipak nema budućnost?
INCKO: Ne. Ova zemlja ima budućnost još samo moram pokušati proniknuti u vašu logiku!
NN: To je jako teško.
INCKO: Da, ponekad je to jako teško.
NN: Da li je prudski proces mrtav?
INCKO: Prudski proces je zaglavio.
NN: Znači, ipak nije mrtav?
INCKO: Ne, nije mrtav, ali je proširen i postoji i razlog za to proširenje. Gospodin Tihić je tražio proširenje prudskog procesa jer smatra da i druge bošnjačke partije treba da budu takođe prisutne, a tu je još i HDZ 1990. To će svakako otežati iznalaženje konsenzusa, ali ako dođe do rezultata, imali bismo jednu širu bazu, a to se prije svega osnosi na dvotrećinsku većinu u parlamentu. A to bi bilo pozitivno. Vidjećemo šta će biti. Mi ćemo svakako uložiti napor da u septembru bude nastavljen prudski proces.
NN: Kakva bi uloga prudske trojke bila u tome?
INCKO: Prudska trojka bi ostala jezgro.
NN: Sudeći po retorici, ušli smo u predizbornu fazu. Da li je moguće voditi razgovore o Ustavu u takvoj atmosferi?
INCKO: Što se tiče Ustava, bilo bi sjajno da ti pregovori uspiju, ali ustavna reforma nije uslov za transformaciju OHR-a u Evropsku kancelariju. To dakle nije uslov, ali bi bilo sjajno da dođe do dogovora jer postoji logika u tome da ako ne želimo da odluke donosi OHR, onda odluke treba da preuzmu drugi. Znači, moramo razmišljati o tome ko bi mogao i trebalo da donosi dio tih odluka, da li Savjet ministara, da li Ustavni sud, ili čak Savjet bezbjednosti ili neka druga institucija. Moramo, dakle, odlučiti o tome ko će preuzeti dio nadležnosti OHR-a zbog praktičnih razloga. Uzmite primjer gospodina Dragana Kalinića. Ko će na primjer u budućnosti odlučivati u sličnim slučajevima da li se neko treba vratiti u politiku? Neko će i o tim stvarima morati odlučivati. Određene stvari će preuzeti i specijalni predstavnik EU, ali neće više biti bonskih ovlaštenja.
NN: Premijer RS Milorad Dodik je rekao da će učestvovati u razgovorima o Ustavu, ali bez međunarodne zajednice. Šta Vi kažete?
INCKO: Mislim da će međunarodna zajednica biti u tom procesu, na ovaj ili onaj način, ali naravno da bi to bilo sjajno kada bi domaći političari sami mogli pronaći rješenje. To bi bilo fantastično.
NN: Ali politička atmosfera je prilično zatrovana. Može li biti postignut rezultat u takvim uslovima?
INCKO: Ovo je još pretpretpripremna faza. O tome je još prerano govoriti. Međutim, imate tu i stvari koje se tiču ljudskih prava, da se svi ljudi u BiH na svim pozicijama mogu kandidirati, dakle jevrejski građani i svi ostali koji žive u BiH, a pored toga, radi se i o tome da institucije bolje i ekikasnije funkcionišu. Od toga će svi imati koristi - i država i entiteti i svi građani.
Moliću političare na koljenima ako treba
NN: Nedavno ste revidirali datum kada bi BiH mogla ući u EU. Kako vam se to sada čini?
INCKO: Moja želja, kažem želja, bi bila da BiH naredne godine dobije status kandidata. Što se tiče članstva, teško je reći. Neki kažu da bi bilo lijepo kada bi BiH na stotu godišnjicu izbijanja Prvog svjetskog rata mogla postati članica EU ili barem sasvim blizu članstva, dakle 2014. godine. To bi bilo lijepo, ali moramo čekati da bude potpisan Lisabonski ugovor, Irski referendum, a očekujemo i njemačke izbore. Ali u bilo kojem slučaju, BiH ne može biti nigdje drugdje nego u EU.
NN: Hoće li građani BiH uskoro u Evropu putovati bez viza?
INCKO: U vezi s tim, stvarno želim zamoliti sve političare, ako treba i na koljenima, da ubrzaju ispunjavanje uslova za vize, u interesu vlastitih građana.