Intervju

Pratite nas na Google news

Valentin Incko za "Nezavisne": OHR ne zatvara OHR, već domaći političari

Valentin Incko za "Nezavisne": OHR ne zatvara OHR, već domaći političari
Foto: N.N. | Valentin Incko za "Nezavisne": OHR ne zatvara OHR, već domaći političari
Dejan Šajinović

U odnosu sa NATO-om BiH treba da provodi ciljeve vanjske politike koje je sama donijela i treba da čini sve što je u skladu s tim i s njenim zakonskim obavezama, rekao je Valentin Incko, visoki predstavnik, u pisanom intervjuu "Nezavisnim".

Na pitanje može li se u odnosu s NATO-om povući paralela između BiH i neutralne Austrije, odgovorio je odrično.

"Nema paralela između Austrije i BiH te ih ne treba ni povlačiti. Kurs za BiH jasno je utvrđen Zakonom o odbrani BiH, strategijom vanjskih poslova BiH i odlukom Predsjedništva BiH", rekao je Incko.

NN: Ne mogu da Vas na početku ne pitam kako komentarišete slučaj vezivanja djece u Zavodu Pazarić, iako ovaj problem nije u Vašem domenu?

INCKO: Prizori iz Pazarića su šokantni, zastrašujući i uznemirujući i to na više nivoa. Teško je shvatiti da oni koji spadaju u najugroženiju kategoriju stanovništva, djeca sa smetnjama u razvoju i složenim potrebama, trpe ovakav tretman. Slike koje smo vidjeli u medijima zaista pokreću brojna pitanja, a mnoga od njih treba uputiti nadležnim vlastima i institucijama. Institucije odmah moraju pokrenuti temeljitu kriminalističku istragu o tome šta se tačno događa u Pazariću i nakon toga osigurati preduzimanje odgovarajućih mjera. Oni koji su uzrokovali ovu situaciju treba da budu pozvani na odgovornost. BiH je 2009. godine potpisala UN-ovu Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, a 2010. godine je ratificirala Fakultativni protokol, koji između ostalog poboljšava mehanizme nadzora. Nadležne vlasti i institucije u BiH moraju osigurati zaštitu prava djece i osoba sa invaliditetom. Nadam se da šira javnost neće dopustiti da ova tema bude zaboravljena i da će tražiti odgovore od nadležnih organa. Nadam se takođe da će hitna istraga polučiti više detalja, ali, prije svega, da će odmah donijeti poboljšanja. Također, treba izbjegavati te osuditi političke igre oko ove tužne teme.

NN: Nakon predstavljanja Izvještaja u SB bilo je mnogo reakcija. Šta je Vama najjači utisak od svega onog što smo mogli čuti u bh. javnosti?

INCKO: U svojim izvještajima prezentujem činjenično stanje tokom relevantnog perioda. Uvijek je zanimljivo kako ti izvještaji o činjeničnom stanju dignu toliku prašinu. Ako neka osoba ili politička stranka ugrožava Dejton, osporava integritet države, preduzima bilo koje druge kontraproduktivne korake, ja sam obavezan da o tome izvijestim. Kao što je to bio slučaj i ranije, moj izvještaj samo odražava izjave koje su date u javnosti - on služi kao ogledalo. Nadam se da ćemo doći u situaciju u kojoj moj izvještaj izgleda kao taksativni pregled pozitivnih odgovora na svako pitanje. Dok se to ne desi, moji izvještaji će predstavljati cjelokupan pregled situacije i naglašavati aktivnosti i odluke koje nisu u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom. U svojstvu konačnog autoriteta u zemlji za tumačenje civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma, to je moja obaveza.

NN: Zoran Tegeltija bi konačno mogao zasjesti u fotelju predsjedavajućeg Savjeta ministara, a javnost se i dalje pita ide li BiH u NATO. Kako Vi vidite to pitanje?

INCKO: Ovo je zaista dobrodošao pomak i dugo očekivani korak na koji je BiH čekala 13 mjeseci. Sada je deblokiran proces formiranja vlasti. Političari mogu početi raditi svoj pravi posao i fokusirati se na reforme kako bi poboljšali život građana i poveli zemlju naprijed. Odgovor na dio pitanja o NATO-u je jednostavan. BiH treba da provodi ciljeve vanjske politike koje je sama donijela te treba da čini sve što je u skladu s tim i s njenim zakonskim obavezama.

NN: Austrija ima veoma tijesnu saradnju s NATO-om, ali nije članica. Kako funkcioniše ta saradnja u praksi?

INCKO: Da budemo jasni, ja sam visoki predstavnik i ne predstavljam Austriju. No, sasvim jasno, kao bivši austrijski zvaničnik, poznajem situaciju u vezi s tim pitanjem. Naime, Parlament Austrije je 1955. godine donio Deklaraciju o neutralnosti, kojom je zemlju proglasio trajno neutralnom. Odnosi Austrije s NATO-om odvijaju se kroz okvir Partnerstva za mir, kojem se Austrija pridružila 1995. Ta saradnja je vrlo aktivna. NATO i Austrija sarađuju u mirovnim operacijama, a imaju i praktičnu saradnju u mnogim drugim oblastima. Jedan takav primjer je i vodeća uloga Austrije u okviru misije EUFOR-a. Ipak, sveukupni politički i istorijski kontekst austrijske neutralnosti vrlo je različit od konteksta u BiH. Nema paralela između Austrije i BiH te ih ne treba ni povlačiti. Kurs za BiH jasno je utvrđen Zakonom o odbrani BiH, strategijom vanjskih poslova BiH i odlukom Predsjedništva BiH.

NN: Nedavno je održana debata o izvještaju o stanju pravosuđa Rajnharda Pribea. Šta Vi očekujete od toga i može li se desiti da se i ovog puta kao mnogo puta ranije digne puno prašine bez konkretnih rezultata?

INCKO: Vladavina prava je jedno od pitanja koja imaju presudan značaj za budućnost ove zemlje. To sam naglašavao tokom svih svojih sastanaka u SAD i u UN-u. Čak sam napisao i poseban izvještaj Savjetu bezbjednosti o stanju u oblasti vladavine prava. Tom pitanju se mora posvetiti potpuna pažnja i to odmah. Ako se stvari ubrzo ne promijene, broj ljudi koji odlaze iz ove zemlje će samo rasti, a to je jedan od najozbiljnijih problema s kojima se BiH suočava. Od izbora prošle godine zemlju je napustilo oko 30.000 ljudi. Za zemlju veličine BiH to je jedan cijeli grad. Taj trend se mora zaustaviti i preokrenuti. Javnost ima velika očekivanja od izvještaja gospodina Pribea i čim taj izvještaj bude objavljen, preporuke iz izvještaja treba analizirati i provesti. Ključna je provedba i osjećaj da je potrebno hitno djelovati. Sjetite se samo da nije provedena presuda u predmetu "Sejdić i Finci", kao i neke druge presude. To je neprihvatljivo.

NN: Ove godine navršava se deset godina otkad ste visoki predstavnik. Vidite li sebe u toj ulozi i u narednih deset godina? Jeste li Vi posljednji visoki predstavnik?

INCKO: Često mi postavljaju to pitanje i volio bih da vam mogu dati jednostavan odgovor. Dobro je poznato šta je potrebno učiniti da bi visoki predstavnik zatvorio svoju kancelariju, a to znaju i vaši političari. Ukoliko BiH želi da se manje oslanja na međunarodnu superviziju, svi ciljevi i uslovi moraju brzo biti ispunjeni. Program 5+2 za zatvaranje OHR-a moraju provesti političari, a ne OHR. Tada će osoba koja bude obavljala funkciju visokog predstavnika biti posljednji visoki predstavnik.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije