Jednogodišnje komandovanje NATO štabom u Sarajevu američki general Valter Lord završava frustriran jer za vrijeme njegovog mandata političari nisu napravili nikakav pomak ka aktiviranju Akcionog plana za članstvo u NATO-u.
Umjesto toga, kaže, davali su jedna obećanja, a kasnije mijenjali mišljenja i postavljali nove uslove.
"Veoma je frustrirajuće ako nemate poštenog partnera za stolom", istakao je on.
Njega će na svečanoj ceremoniji primopredaje dužnosti 24. juna na čelu NATO štaba u Sarajevu zamijeniti general Merl D. Hart.
NN: Je li za vrijeme Vašeg mandata u BiH u proteklih 12 mjeseci urađeno išta što se može smatrati napretkom ka članstvu u NATO-u?
LORD: Jeste. Pomenuću samo najvidljiviji znak tog uspjeha, a to je slanje vojnika OS BiH u Misiji ISAF u Avganistanu. Gledao sam njihovu obuku, gledao sam kad su ocjenjivani od strane NATO-a, koji je sertificirao njihovu obuku. Vojnici tih jedinica su iz cijele BiH, integisani su nakon te obuke kao i bilo koja druga jedinica NATO-a. Kad odu u ISAF, zadatke izvršavaju izuzetno dobro. To će imati pozitivan uticaj na budućnost OS BiH.
NN: Da li su bh. političari za vrijeme Vašeg mandata napravili ikakav pomak u ispunjavanju NATO uslova?
LORD: Dotakli ste se teme koja me najviše frustrirala proteklih 12 mjeseci. Znate da je preostali uslov za aktiviranje MAP-a (Akcioni plan za članstvo u NATO-u) uknjižavanje nepokretne vojne imovine na državu, a da je koristi Ministarstvo odbrane BiH. Nekoliko puta u ovih godinu dana lideri su izjavljivali da će ubrzati rješavanje tog pitanja. Nažalost, kasnije bi to opovrgnuli i vezali neke druge uslove za rješavanje ovog uslova, kao što je međuentitetska linija. Posebno frustirajuće je bilo kad je početkom godine generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen došao u BiH da s političkim liderima razgovara samo o ovoj temi. Lideri šest stranaka gledali su ga u oči i obećali da će napraviti napredak u vezi s vojnom imovinom. Poslije su izjavljivali da ne mogu riješiti vojnu imovinu dok se ne riješi međuentitetska linija i slično. Ali to nisu rekli Rasmusenu. Veoma je frustrirajuće ako nemate poštenog partnera za stolom.
NN: Ko su ti nepošteni partneri? Lideri svih šest stranaka, svi političari?
LORD: Ne svi političari. Ali, kad kažem da nisu pošteni, mislim u konkretnom smislu na one koji su dali određena obećanja pa onda promijene mišljenje i daju izjave kojima potpuno poriču ono što su obećali.
NN: Uslov za aktiviranje MAP-a je samo knjiženje nepokretne vojne imovine ili rješavanje pitanja ukupne imovine u BiH, kako to tvrde neki političari?
LORD: Kao vojnom savezu, naš fokus je na vojnoj imovini. Govorimo o 63 perspektivne i 36 neperspektivnih vojnih lokacija. Neki ovdje misle da se, ako bude uknjižena ta vojna imovina i aktiviran MAP, niko neće baviti pitanjem državne imovine. Naš stav je da ako se uknjiže perspektivna i neperspektivna vojna imovina, to je odlična startna pozicija za rješavanje pitanja državne imovine.
NN: Ako dosadašnjim tempom budu ispunjavani i ostali politički uslovi, možete li procijeniti kada bi BiH mogla postati članicom NATO-a i hoće li ikada?
LORD: Nikad ne dajem tačne vremenske odrednice. Ako gledate zadnjih pet-šest članica koje su prošle kroz ovaj isti proces, i tu se razlikuje vremenski razmak i radi se o periodu od pet do deset godina. Brzina kojom će se ova zemlja kretati ka NATO-u zavisi samo od nje. Kad se aktivira MAP, Ministarstvo odbrane BiH i druge institucije biće pod puno jačom lupom, promatraće se da li su spremni i za ispunjavanje drugih uslova i standarda. Tek kad se aktivira MAP, moći će se govoriti o procjenama koliko će godina BiH biti potrebno do članstva u NATO-u.
NN: Generalni sekretar Rasmusen nedavno je rekao da se NATO u posljednje vrijeme neopravdano bavi samo BiH dok njeni lideri ne pokazuju minimum volje za provedbu uslova. Je li to neki znak da članice NATO-a gube strpljenje za BiH?
LORD: Kad govorim o NATO-u kao cijeloj organizaciji, njegova vrata ostaju otvorena za BiH. Ne mogu reći da je NATO kao cijela institucija frustriran zastojem u BiH ili da gubi strpljenje. Generalni sekretar razgovara s liderima svih zemalja članica, moguće da je neka od tih zemalja izrazila frustraciju zbog BiH. Imamo specifičnu situaciju u kojoj ja kao NATO predstavnik u BiH više želim da ova zemlja stupi u NATO nego što to žele neki vaši političari i građani. NATO je dobrovoljni savez i suverena je odluka građana BiH da li će pristupiti tom savezu ili ne.
NN: Šta ćete savjetovati svom nasljedniku?
LORD: Rekao sam generalu Hartu da će biti stvari koje će ga frustrirati, ali da mora biti uporan i nastaviti raditi na pitanju vojne imovine, koje možda neće biti riješeno ni za vrijeme njegovog mandata. Tu su i manje pobjede, kao što je tehnički posao koji smo radili s Ministarstvom odbrane da pripremimo sve za uknjižbu vojne imovine. Od 63 perspektivne lokacije spremna je dokumentacija za uknjižbu njih oko 40. Za ostale ima još posla koji može biti završen u roku od šest mjeseci.
Nedostaje goriva i hrane
NN: Hvalili ste bh. vojnike koji su bili u međunarodnim mirovnim misijama. Da li su cijele OS BiH po opremljenosti i obučenosti potpuno dostigle NATO standarde?
LORD: Cijele OS u ovom trenutku nisu dostigle naše standarde. No, dosad je oko 1.000 vojnika bilo u mirovnim misijama i oni potpuno zadovoljavaju NATO standarde. Resursi predstavljaju problem i jedna od najvećih slabosti koju smo vidjeli u Ministarstvu odbrane BH i Oružanim snagama je sektor logistike i nabavke. Slaba je oprema za vojnike i vozila, loša snabdjevenost gorivom za kamione i helikoptere, hranom za vojnike i svim ostalim potrebnim za nesmetano funkcionisanje Oružanih snaga BiH.