Odnosi između Srbije i NATO-a otopljavaju, a mnoge članice NATO-a imaju dobre odnose sa Srbijom, uključujući i SAD, rekao je Tamir Vaser, politički savjetnik u Misiji SAD u NATO u Briselu i bivši prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH.
"Srbija je odabrala da ne želi ići u članstvo i to uopšte ne treba da stvara zabrinutost kod ljudi u RS. Niko ne traži od vas da se tu morate nečega odricati. BiH je odabrala da ide ka članstvu, Srbija nije, i to je potpuno u redu. Mi i dalje možemo sarađivati i imati dobre odnose", rekao je Vaser.
NN: Kada bi BiH mogla aktivirati Akcioni plan za članstvo (MAP)?
VASER: Važno je pojasniti da je BiH već u procesu MAP-a, to je odlučeno u Talinu. Uslov koji je tamo postavljen jeste da Godišnji nacionalni plan, odnosno dokument u kojem se BiH i NATO usaglašavaju u vezi sa potrebnim reformama, ne može biti podnesen sve dok ne bude bilo riješeno pitanje imovine. A u tom pitanju BiH je, svakako, napravila impresivan napredak. Članice NATO-a smatraju da taj uslov ostaje važan zato što pokazuje ima li političke volje i efikasnosti institucija na putu napretka ka NATO članstvu. Ali, to ni na koji način ne sprečava zemlju da radi na reformama. BiH već ima partnerstvo sa NATO-om. Nadam se, na primjer, da će do samita biti završen pregled odbrane. To bi bile reforme na kojima biste mogli raditi s NATO-om. A ništa vas ne sprečava da se time počnemo baviti odmah.
NN: Mislim da je trenutno najveći izazov u BiH u vezi sa mogućim članstvom stav iz RS. Šta biste mogli poručiti ljudima u RS u vezi sa članstvom u NATO-u?
VASER: Odluka o tome hoćete li pristupiti članstvu je na samoj BiH. Ali formalno gledano, BiH je već aplicirala za članstvo i iskazala težnju ka članstvu u više prilika. I to je polazna tačka. Dok sam službovao u BiH imao sam priliku razgovarati sa mnogo ljudi u RS i svakako da razumijem zabrinutost koju mnogi iskazuju. Kao prvo, NATO je odbrambena alijansa. Drugo, zemlje koje su se priključile NATO-u su iskusile veću stabilnost i sa bezbjednosnog i ekonomskog stanovišta. Članstvo je signal da je zemlja integrisana u zajednicu koja dijela zajedničke vrijednosti i koja ima viziju za budućnost. Zato želim ljude ohrabriti da umjesto u prošlost gledaju u budućnost. U BiH sam se uvjerio da građani svih etničkih zajednica imaju zajedničku težnju ka boljoj, bezbjednijoj i izvjesnijoj budućnosti za svoju djecu. Kada bi razmislili o tome, mislim da bi ljudi uvidjeli da NATO može dati doprinos tome. Svakako, to je dijalog koji treba nastaviti.
NN: Kad razgovarate s ljudima u RS o NATO-u, uvijek se ponavljaju dva pitanja. Jedno je da članstvo u NATO-u znači prekid odnosa sa Rusijom, a drugo da bi onda neutralna Srbija i BiH postali neprijatelji.
VASER: Nijedna od tih primjedbi nije utemeljena. Mnoge članice NATO-a su odabrale da njeguju odnose sa Rusijom, posebno u oblasti kulture. Ti odnosi nisu uticali na članstvo u NATO-u. Ali, u proteklim godinama zbog ruskih agresivnih i ilegalnih aktivnosti u Ukrajini mnoge članice su odabrale da promijene pristup prema Rusiji zato što su NATO članice ujedinjene u osudi onoga što je Rusija uradila u Ukrajini. Ali tu promjenu prouzrokovalo je rusko ponašanje. Što se tiče Srbije, mnoge zemlje NATO-a imaju dobre odnose sa Srbijom, a SAD su jedna od njih. A vidimo i da odnosi između Srbije i NATO-a takođe otopljavaju. Protekle jeseni generalni sekretar NATO-a je veoma toplo dočekan u Beogradu od strane premijera Vučića. Negdje u to vrijeme i sam sam imao priliku posjetiti Beograd i učestvovati na panelu sa srbijanskim ambasadorom u NATO-u. On je veoma konkretno govorio kako odnosi Srbije sa NATO-om donose dobit građanima Srbije kroz reformu odbrane, jačanje pomoći u slučaju katastrofa, itd. I dok sve to radi, Srbija je odabrala da ne želi ići u članstvo i to uopšte ne treba da stvara zabrinutost kod ljudi u RS. Niko ne traži od vas da se tu morate nečega odricati. BiH je odabrala da ide ka članstvu, Srbija nije, i to je potpuno u redu. Mi i dalje možemo sarađivati i imati dobre odnose. Želim da napomenem da su odnosi između Srbije i BiH sve bolji.
NN: BiH je jedna od zemalja sastavljena od više naroda i više nivoa vlasti. Koji su izazovi u tom pogledu i ima li NATO ulogu u tome, s obzirom na to da NATO nije samo vojna, nego i politička organizacija?
VASER: NATO će se uskoro sastojati od 29 članica, a svaka od njih ima svoje unutrašnje načine kako funkcioniše. Ono što NATO gleda jeste da zemlja koja traži članstvo može odluke donositi brzo i efikasno. Mi tijesno sarađujemo s Odborom za odbranu i bezbjednost u parlamentu BiH i razumijemo ulogu koju oni igraju u tome. Mi ćemo nastaviti da im pomažemo da preuzmu veoma važnu parlamentarnu ulogu, koju parlament ima u svakoj NATO članici.
NN: Šta je najveća potencijalna briga za NATO kad je u pitanju BiH? Terorizam, vehabizam, loša politička situacija...?
VASER: Prvo, tzv. Islamska država i organizacije koje je podržavaju su prijetnja svima nama. Pitanje radikalizacije, ljudi koji odlaze na ratišta u Siriji i drugdje, a onda se vraćaju u svoje matične zemlje da bi provodili terorističke akcije nije nešto što je problem samo u BiH, ili čak samo u vašem regionu. I u mojoj zemlji postoje ljudi koji su inspirisani tom ideologijom mržnje. Naravno da neriješena politička pitanja u bilo kojoj zemlji imaju potencijal da dovedu do nestabilnosti. Lično sam razočaran kad vidim da u gradu Mostaru, u kojem sam lično bio involviran, građani nisu mogli da idu na izbore. Kad god imate situaciju da vlasti ne ispunjavaju svoju osnovnu ulogu prema građanima i kad građani osjećaju da se njihov glas ne čuje, to može posijati sjeme nestabilnosti. Sva ova pitanja nisu karakteristika samo BiH, ali jesu razlog za brigu.
NN: Čini mi se da Oružane snage BiH mogu poslužiti kao dobar primjer gdje su vojske koje su ratovale postale dio iste organizacije koja sada prilično dobro funkcioniše. Koje lekcije možemo naučiti iz tog primjera?
VASER: Reforma odbrane iz 2005. je jedan od najvećih uspjeha BiH poslije Dejtona zato što je ojačala i stabilizovala zemlju. Sprovedena je na multietnički način, uz konsenzus. I njena implementacija bila je čisti uspjeh. Sada, 10 godina kasnije, možda je vrijeme da pogledamo gdje smo i šta možemo učiniti da OS postanu još efikasnije, da bolje funkcionišu i da budu osposobljene za zadatke koji trebaju stanovništvu. Dok sam radio u BiH vidio sam reakciju OS na snježno nevrijeme iz 2012. i poplave 2014. Ta reakcija donijela je dobro svim građanima u oba entiteta i Brčko distriktu. Dobre lekcije možemo izvući iz misija u Avganistanu i misija EU u kojima je BiH učestvovala. Treba razmisliti kako poboljšati OS. To rade sve zemlje, uključujući i SAD, koje uče iz lekcija u Iraku i drugdje. Svaka zemlja stalno mora razmišljati o tome, a NATO je tu da pomogne. NATO će pomoći i BiH u svemu onome što vi stavite kao reforme koje želite provoditi.
Važne odluke na samitu u Varšavi
NN: Ponovo ste u BiH. Kojim povodom ste tu i koju poruku nosite?
VASER: Došao sam uoči Varšavskog NATO samita u julu, gdje ćemo razgovarati o brojnim pitanjima. Najvažnije za NATO jeste da ratifikuje odluku iz Velsa o jačanju kolektivne odbrane usljed trenutne bezbjednosne situacije u Evropi nakon ruske invazije i aneksije Krima. Bavićemo se i prijetnjama s kojima je suočen i sam NATO, a posebno od strane tzv. Islamske države i nestabilnosti u Sjevernoj Africi i usljed izbjegličke krize koja je veliki izazov za Evropu. Na samitu ćemo analizirati partnerstva i odnose sa brojnim zemljama, uključujući buduće odnose sa Libijom, i drugim zemljama na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi. A osim toga, na samitu će Crna Gora koja je u decembru pozvana da se pridruži Alijansi prvi put sjediti za NATO stolom, još ne kao punopravni saveznik nego kao posmatrač jer proces formalnog pristupa još nije završen. Mjesto Crne Gore biće snažan signal da su vrata ka NATO-u i dalje otvorena i da NATO ostaje na zapadnom Balkanu.