Ulazak Hrvatske u Evropsku uniju 1. jula nosi više pozitivnih nego negativnih efekata po bh. privredu samo ih treba znati iskoristiti, smatra Nemanja Vasić, novoizabrani potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH.
Vasić kaže da će ulazak Hrvatske u EU nesumnjivo dovesti do smanjenja izvoza određenih domaćih proizvoda u tu susjednu zemlju, ali će, sa druge strane, doći do otvaranja novih pogona hrvatskih kompanija u BiH.
"To će dovesti do investicija, većeg otkupa domaćih sirovina i zapošljavanja bh. radnika", istakao je Vasić.
NN: Da li je Skupština STK sprovedenim izborima konačno odblokirala rad Komore, čiji legitimitet je dvije godine osporavala Privredna komora RS?
VASIĆ:Održavanje vanredne sjednice Skupštine STK bilo je neophodno zbog činjenice da više od polovine mjesta u organima Komore nije bilo popunjeno. Naime, u Upravnom odboru STK nije bilo po jednog predstavnika srpskog i bošnjačkog naroda, nije bilo sekretara iz reda bošnjačkog naroda, predsjednik Skupštine Komore podnio je ostavku još prije godinu dana, dok je predsjednik NO otišao da živi i radi u drugu državu. Ranije se nije mogla održati ni sjednica Skupštine zbog određenih političkih razloga i, ukratko rečeno, postojala je potpuna blokada rada. Praktično su od rukovodne strukture radili samo predsjednik, generalni sekretar i zamjenik generalnog sekretara Komore, dok se dva potpredsjednika STK (Veselin Poljašević i Amir Zukić) nisu puno miješala u svoj posao. Komora je funkcionisala po inerciji i sve se svelo na izvršavanje ustaljenih obaveza i ostvarivanje finansijskog poslovanja. Međutim, Komora nije institucija u kojoj je prvenstveni cilj ostvarenje prihoda, već da bude zastupnik privrede i predlagač zakona i propisa koji bi išli u korist poslovne zajednice.
NN: Zbog čega bi se ova Skupština, čije su sazivanje osporavali smijenjeni potpredsjednici STK, trebalo da smatra legitimnom?
VASIĆ:Ovaj saziv Skupštine STK, za razliku od prethodnog, ima legitimitet u smislu da su delegati ravnopravno zastupljeni kako nacionalno i komorski, tako i regionalno i po granama privrede. Vodilo se računa o svemu, tako da je ovo sasvim druga priča, što potvrđuje i to da je na sjednici bilo samo nekoliko uzdržanih glasova bez ijednog "protiv". Stvoreni su uslovi da Komora radi ono za šta je i formirana.
NN: Jedna od prvih odluka nove Skupštine STK bilo je ograničavanje članarina sa astronomskih cifara na maksimalno 5.000 KM mjesečno?
VASIĆ:To što navodite odnosi se na najveće uvoznike. Do sada smo imali nenormalnu situaciju da se Rafineriji nafte Brod i drugim velikim uvoznicima na bazi toga obračunavala članarina koja se mjerila stotinama hiljada maraka, tako da je sada to svedeno na realniji način. Uvedene su kategorije po visini uvoza i u skladu s tim će se plaćati. Članarine će biti manje, ali ćemo imati više privrednih subjekata koji će plaćati članarinu, tako da će finansijski rezultati približno biti isti.
NN: Šta je to na čemu ćete insistirati u svom radu?
VASIĆ:Komora se ne smije svesti samo na prezentovanje statističkih podataka o uvozu i izvozu, već treba da se sačini bilans potreba stanovništva, s jedne strane, i bilans proizvodnje sa druge, iz čega bi proizašli podaci koju domaću proizvodnju država treba štititi, a koju podsticati, te na osnovu toga Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH predlagati donošenje odgovarajućih mjera.
Takođe, jedan od zadataka predsjednika i potpredsjednika STK je uvezivanje sa privrednim komorama i vladama RS, FBiH i Brčkog, što je u dosadašnjem periodu bilo na nezadovoljavajućem nivou. Sada je predsjednik Privredne komore RS (Borko Đurić) ušao u Upravni odbor STK, a dobio sam podršku i od organa vlasti RS, što je dobar znak da će STK biti kako u funkciji potrebe privrede BiH, tako i specifičnosti svakog od entiteta.
NN: Kakve će reperkusije predstojeći ulazak Hrvatske u EU izazvati po bh. privredu?
VASIĆ:Taj proces nosi više pozitivnih nego negativnih efekata samo ih treba znati iskoristiti. Sigurno je da će ulazak Hrvatske u EU dovesti do toga da određeni broj domaćih proizvođača neće moći više izvoziti u tu zemlju u dosadašnjoj mjeri, ali će, sa druge strane, doći do otvaranja novih pogona hrvatskih kompanija u BiH, što će dovesti do investicija, većeg otkupa domaćih sirovina i zapošljavanja bh. radnika.