Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzle i jedan od najistaknutijih aktivista civilnog sektora u BiH, član je ekspertne radne grupe koju je izabrala Ambasada SAD u BiH s ciljem iznalaženja rješenja za preustroj Federacije BiH, poboljšanje njene funkcionalnosti, ali i njeno pojeftinjenje.
U intervjuu za "Nezavisne" ovaj ugledni pravnik najavljuje da će ekspertna grupa uraditi izbalansirane preporuke u kojima će nastojati "pomiriti" nacionalno i građansko, individualno i kolektivno.
NN: Jedan ste od pet članova ekspertne nevladine grupe koju je imenovao američki ambasador u BiH Patrik Mun. Na koji način vaša grupa misli raditi, odnosno da li je vaš osnovni zadatak da faktički "filtrirate" druge prijedloge i ideje ili, pak, da sami osmislite najbolje, optimalno rješenje?
ŠEHIĆ: Naša ekspertna grupa treba da izradi preporuke kako bi došlo do promjena određenih odredaba Ustava Federacije BiH, a koje bi, u prvom redu, trebalo da omoguće funkcionalniju i efikasniju Federaciju, a sigurno i daleko jeftiniju nego što je ona sada. Želimo da se kroz naše preporuke implementiraju određene odluke, kao i sporazumi i ugovori koje je BiH potpisala.
NN: Dakle, to će ipak biti vaši prijedlozi?
ŠEHIĆ: Da, ali mi ćemo analizirati sve što je dosad urađeno, a napravićemo analizu i funkcionalnosti FBiH. Posebno ćemo voditi računa o nadležnostima FBiH, kao entiteta BiH, ali i kantona, s ciljem da te promjene u prvom redu neutrališu strah koji vlada kod dva kolektiviteta u BiH, a to je strah od trećeg entiteta, kao i strah od majorizacije, koji imamo kod predstavnika hrvatskog naroda. Ono što želimo da uvedemo kao osnovni princip jeste da se stvarno omogući ustavna jedakopravnost i ravnopravnost za sva tri naroda koji žive na teritoriji FBiH, jer vrlo često se govori o Bošnjacima i Hrvatima, a zanemaruje se činjenica da u FBiH žive i Srbi, kao i predstavnici nacionalnih manjina, ali i građani koji su nacionalno neopredijeljeni.
NN: Možete li otkriti u kojem bi pravcu ti prijedlozi mogli ići i da li konačno rješenje, kakvo god ono bude, podrazumijeva samo racionalizaciju glomazne administracije ili čak i sam ustavni preustroj FBiH, jer smo mogli čuti i najave o mogućnosti ukidanja nekih kantona?
ŠEHIĆ: Ovdje moramo biti jako pažljivi zbog trenutne političke situacije, a naše preporuke moraju biti izbalansirane u smislu da pomirimo nacionalno i građansko, individualno i kolektivno, i da se niko ne osjeća ugrožen niti manje vrijedan u Federaciji, a samim tim i u BiH. Naše preporuke mogu dovesti do razmišljanja političara o drugačijem političko-teritorijalnom ustrojstvu. Sigurno je da će biti razgovora o svemu, ali to mora biti kompromis političkih lidera koji treba da vide da li je potrebno izvršiti novi teritorijalno-politički ustroj u okviru Federacije, a što će, možda, ovisiti od naših preporuka. Treba da vidimo i šta misle građani o eventualnom objedinjavanju određenih kantona, treba čuti i njih, ali uvijek treba voditi računa da je, ukoliko bismo razmišljali na taj način, neophodno obezbijediti ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda. Dakle, moramo imati određene mehanizme koji će spriječiti majorizaciju i preglasavanje.
Ono što je jako značajno, a na tome ćemo insistirati, jeste da utvrđeni principi moraju jednako važiti od jedinica lokalne samouprave, preko kantona, do Federacije, jer evidentno je da političari i stranke vide samo ondje gdje su oni ugroženi.
NN: Imate li neki rok da završite posao? Da li je to proljeće ove godine, kada je najavljena konferencija o nužnosti preustroja Federacije BiH?
ŠEHIĆ: Da, to je u sklopu ovog projekta. Mi ćemo završiti naš posao do 31. maja, a u drugoj polovini maja treba da bude ova konferencija. Neće to biti ni novi Dejton, ni novi Vašington, nego će se na toj konferenciji razgovarati o preporukama koje je sačinila ova ekspertna radna grupa, kao i eventualno nekim drugim prijedlozima, kako bismo kroz dijalog pokušali doći do optimalnih rješenja.
NN: Slažete li se Vi s procjenama da će Federacija, sa svojom glomaznom administracijom, ukupno 11 vlada i parlamenata, stotine ministara i na hiljade službenika, ukoliko nastavi ovakvim tempom trošenja za koju godinu doslovno bankrotirati, i bez, ali i sa pomoći MMF-a?
ŠEHIĆ: Mi već dugo, što bi ekonomisti rekli, "jedemo svoju supstancu", sve se više zadužujemo, imamo glomazan aparat koji je jako teško izdržavati. Međutim, suočavamo se s još jednim problemom, koji sigurno koči bilo koju reformu, a to je da je kod političara još dominantan lični interes. Vi ćete vidjeti da su mnogi zakoni i mnogi prijedlozi propali jer oni koji odlučuju o tome gledaju da li će određena reforma pogoditi njih lično. I ako vide da će ostati bez pozicije, oni će biti protiv.
Mi sada na nivou Federacije imamo drugačije gledanje jednog premijera kantona, kad su u pitanju nadležnosti kantona, od načelnika opština, pa čak i u okviru jedne političke stranke. Kod nas se, u prvom redu, politika još vodi iz ličnog interesa, a ne opšteg.
NN: I fomiranje vaše grupe je najbolja moguća potvrda da je međunarodna zajednica odlučna u namjeri reforme ovog entiteta. Međutim, koliko je to moguće i izvjesno u konstelaciji političkih odnosa u BiH, a naročito zbog duboke političke krize u Federaciji?
ŠEHIĆ: Pa jeste, ukoliko postoji politička odgovornost. Svaki političar u BiH bi morao znati da mora doći do određenih reformi, jer ovo stanje vodi bankrotu Federacije, ovo stanje dovodi do situacije da taj organizam, koji se zove Federacija, sve teže funkcioniše zbog nedostatka finansijskih sredstava. Kao što vidimo, kreditima koji se dobiju od MMF-a i Svjetske banke krpe se budžetske rupe. Političari moraju shvatiti da, vodeći računa da se kroz promjene niko ne osjeti ugroženim, mora doći do promjena.
Implementiraćemo i odluku "Sejdić i Finci"
NN: Ima li ovaj proces ikakve uzročno-posljedične veze sa sprovođenjem odluke "Sejdić i Finci" na nivou BiH, koja se, kako je poznato, tiče unutrašnjih ustavnih reformi u državi?
ŠEHIĆ: On nije direktno vezan, ali Ustav Federacije mora biti usklađen s Ustavom države BiH, koja je, opet, obavezna da implementira odluku "Sejdić i Finci". Ali ja posebno insistiram da je obaveza da kroz ustavna rješenja, a kasnije kroz zakone, implementiramo i Protokol 12 Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama, kojim se zabranjuje svaki vid diskriminacije građana u jednoj državi. Sigurno da ćemo kroz naše preporuke implementirati i taj protokol, a samim tim biće implementirana i odluka Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić i Finci".