Nakon što je na snagu stupila Odluka o bezviznom režimu za bh. građane, na graničnim prelazima u BiH nije evidentan porast broja lica koja prelaze državnu granicu naše zemlje, kaže Vinko Dumančić, direktor Granične policije BiH.
Ističe da je čak i u drugoj polovini decembra 2010. godine, kada je zbog praznika obično pojačan intenzitet saobraćaja na graničnim prelazima, zabilježeno smanjenje broja osoba koje su prešle državnu granicu, i to za 27,36 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Dumančić, takođe, tvrdi da BiH nije glavna ruta za odlazak ilegalnih imigranata u zemlje zapadne Evrope.
NN: Da li će Granična policija BiH preduzeti neke mjere kako bi gužve na graničnim prelazima, koje se očekuju tokom predstojećih godišnjih odmora, bile svedene na minimum?
DUMANČIĆ: Mi spremno dočekujemo turističku sezonu. Granična policija BiH tijekom turističke sezone nastoji učiniti granicu dovoljno fleksibilnom za brži protok ljudi i robe, ali isto tako treba imati u vidu pridržavanje uspostavljenih mehanizma rada, koji će spriječiti nezakonite migracije, trgovinu drogama, nedozvoljenu trgovinu visokotarifnom robom i sve ostale vidove nezakonitog ponašanja. U Zakonu o graničnoj kontroli postoji tzv. popuštanje u režimu granične kontrole i to je jedan od načina kako bi se smanjilo neprihvatljivo dugo čekanje osoba i vozila za prelazak državne granice. U cilju rješavanja ovog problema konstantno se jača policijska suradnja, a kao pozitivan primjer istaknut ću mješovite ophodnje sa susjednim zemljama. U svemu ovome ne treba zaboraviti suradnju mjerodavnih policijskih organa s auto-moto društvima i sredstvima javnog priopćavanja u cilju bolje informiranosti građana koji imaju namjeru prijeći državnu granicu, o stanju na graničnim prijelazima, te preusmjeravanju prometa na manje frekventne granične prijelaze. Građani treba da znaju i da učinkovit rad policijskih službenika na frekventnim graničnim prijelazima opterećuju neadekvatna infrastruktura na pojedinim graničnim prijelazima, slaba propusna moć zbog nepostojanja više ulaznih ili izlaznih traka često uvjetovanih konfiguracijom graničnog područja, različita vremenska ograničenja država za promet teretnih motornih vozila koja prevoze opasne materije i naftne derivate, administrativni i drugi problemi pri vršenju granične kontrole u dane vikenda...
NN: Uskoro će biti pola godine kako građani BiH u zemlje šengen zone mogu putovati bez viza. Da li od decembra, kada je na snagu stupio bezvizni režim, Granična policija ima više posla?
DUMANČIĆ: Nakon 15. decembra 2010. godine, kada je stupila na snagu Odluka o bezviznom režimu za građane BiH prilikom putovanja u Evropsku uniju odnosno šengen, na graničnim prijelazima u BiH nije evidentan porast broja lica, prije svega državljana BiH, koja prelaze državnu granicu BiH. Naime, čak i u drugoj polovini prosinca 2010. godine, kada je zbog blagdana obično pojačan intenzitet saobraćaja na graničnim prelazima, zabilježeno je smanjenje broja lica koja su prešla državnu granicu BiH za 27,36 odsto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Sličan trend je nastavljen i u 2011. godini, tako da je u odnosu na isto razdoblje 2010. godine došlo do smanjenja prometa lica preko državne granice za 15,46 odsto, a istovremeno je evidentirano smanjenje prometa transportnih sredstava preko državne granice za 3,69 odsto.
NN: Prema kojoj državi granicu prelazi najviše građana?
DUMANČIĆ: Najviše lica, 77,78 odsto, evidentirano je prilikom prelaska državne granice prema Republici Hrvatskoj, zatim 18,21 odsto na granici prema Republici Srbiji, dok je na granici sa Crnom Gorom evidentirano svega 2,66 odsto, a na aerodromima 1,32 odsto od ukupnog broja evidentiranih lica. Pored broja osoba koje prelaze državnu granicu, dodatan pokazatelj u pogledu broja državljana koji putuju u zemlje EU, a koje navedenom prilikom ne poštuju propise koji reguliraju pravo na ulazak i boravak u navedenim zemljama, jeste i broj osoba koje su po osnovu potpisanih sporazuma o readmisiji prihvaćene iz neke od zemalja EU.
U prethodnom razdoblju, nakon stupanja na snagu Odluke o bezviznom režimu za građane BiH u EU odnosno šengenu, zabilježeno je smanjenje broja državljana koji su po navedenom osnovu vraćeni iz neke od zemalja EU ili šengena. U 82 odsto slučajeva državljani BiH su vraćeni zbog ilegalnog boravka u drugim zemljama, a najveći broj državljana BiH je prihvaćen iz Švedske, Švajcarske, Francuske, Njemačke, Holandije i Belgije. Detaljnim podacima o ovoj problematici raspolaže Ministarstvo sigurnosti BiH.
NN: Da li Granična policija BiH uspijeva da se izbori s eventualnim kriminalom u svojim redovima i postoje li indicije da ima policajaca koji nesavjesno obavljaju svoju dužnost?
DUMANČIĆ: Granična policija uspješno se bori sa kriminalom u svojim redovima. Kriminal u redovima Granične policije ima karakter pojedinačnih slučajeva koji se veoma brzo i efikasno procesuiraju, u skladu s ovlaštenjima i postojećom zakonskom regulativom. Osim organizacione jedinice iz sastava Granične policije koja ima nadležnost za procesuiranje ovakvih prekršilaca (Ured za profesionalne standarde i unutrašnju kontrolu), za djela koja imaju kazneni (krivični) karakter, stvarnu nadležnost i procesuiranje vrši se preko nadležnog državnog tužilaštva i suda. Za prvih pet mjeseci ove godine samo jedan policijski službenik je procesuiran za koruptivno ponašanje, od ukupno 11 zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka.
NN: Kako se tretira nesavjestan rad policijskih službenika?
DUMANČIĆ: Nesavjestan rad smatra se kao teža povreda službene dužnosti i obuhvaćen je članom 5 tačka 1 Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti, te su u ovoj godini procesuirana ukupno tri službenika po ovom osnovu, odnosno proveden je disciplinski postupak. Osim nesavjesnog rada, u toku ove godine procesuirana su tri slučaja teže povrede službene dužnosti narušavanje javnog reda i mira, te dva slučaja narušavanja ugleda policijskog organa.
Za prvih pet mjeseci podneseno je ukupno 11 zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka protiv 14 policijskih službenika, od čega se 10 zahtjeva odnosi za težu povredu službene dužnosti i jedan na lakšu povredu. Dva policijska službenika suspendovana su do okončanja postupka.
NN: Često se u izvještajima spominje da je BiH među zemljama koje predstavljaju glavnu rutu za prelaz ilegalnih imigranata. Da li je ta problematika zaista zastupljena u tolikoj mjeri?
DUMANČIĆ: Na temelju dosadašnjih rezultata i analiza kroz provođenje međunarodnih operativnih akcija na suzbijanju ilegalnih migracija, kao i samostalnih pojačanih akcija koje provodi GP BiH, po problematici otkrivanja i sprečavanja ilegalnih imigranata može se zaključiti da BiH nije glavna ruta za odlazak ilegalnih imigranata za zemlje zapadne Evrope, nego je jedna od nekoliko ruta koju ilegalni imigranti koriste ili zloupotrebljavaju. Zloupotreba se u najvećem broju slučajeva dešava na način da strani državljani usljed bezviznog režima legalno ulaze u BiH, gdje nakon kraćeg zadržavanja i boravka na teritoriju BiH na organizirani način ili samostalno odlaze prema zemljama zapadne Evrope. GP BiH uz dobru suradnju sa Službom za poslove sa strancima dolazi do operativnih saznanja o načinu ulaska i kretanju stranih državljana preko teritorija BiH. Kad je riječ o stranim državljanima koji teritoriju BiH koriste ili zloupotrebljavaju za odlazak u zapadnoevropske zemlje, može se konstatirati da se radi o osobama iz sljedećih država i to: Turska, Albanija, Kosovo (UNMIK), Afganistan, Palestina, Alžir i Pakistan.
NN: Da li Granična policija BiH posjeduje svu neophodnu opremu i bazu podataka uz pomoć koje je lako identifikovati lica za kojima postoje potjernice policijskih agencija?
DUMANČIĆ: Granična policija BiH je učinila značajne napore na unapređenju suradnje sa svim policijskim agencijama u BiH, a rezultati te suradnje posebno se iskazuju putem tzv. potražne djelatnosti. Granična policija BiH kontinuirano povećava broj lica koja su po raznim osnovama identificirana prilikom prelaska državne granice. Tijekom 2010. godine službenici GP BiH su identificirali 727 osoba za kojima su od strane nadležnih organa u BiH ili INTERPOL-a raspisane potjernice. Ovaj trend nastavljen je i u 2011. godini, u kojoj je za prva tri mjeseca po raznim osnovama identificirano 348 osoba u vezi s potragama i potjernicama.
Cijenimo da su ostvareni rezultati u ovom segmentu rada GP BiH prije svega posljedica unaprijeđene suradnje sa svim policijskim agencijama u BiH. Pored ovoga, učinili smo značajne napore na materijalnom opremanju graničnih prelaza i uspostavljanju jedinstvenog informacionog sistema (baza podataka), te na ovaj način nastojimo i dalje unapređivati ovaj segment rada. Trenutno su svi međunarodni granični prelazi uvezani u jedinstven informacioni sistem, gdje se putem čitača putnih isprava značajno unapređuje vršenje graničnih provjera. Također, radimo i na uspostavljanju nove aplikacije za prelazak državne granice, putem koje ćemo još više unaprijediti sigurnost i brzinu pristupa podacima koji se vode kod nadležnih tijela u BiH i u INTERPOL-u. S tim u vezi potrebno je istaći da službenici GP BiH kontinuirano prolaze kroz specijalističke obuke koje imaju za cilj unapređenje znanja za rukovanje savremenom opremom i pristupom bazama podataka.
NN: Prethodnih sedmica mnogo se govorilo o opasnosti od terorizma, kako u drugim zemljama, tako i u BiH. Koje aktivnosti sprovodi GP BiH kako bi ova opasnost, kada je naša zemlja u pitanju, bila svedena na minimum?
DUMANČIĆ: U skladu sa donesenom Strategijom BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma, koju je donijelo Vijeće ministara BiH, proistekle su određene obaveze i aktivnosti koje se odnose na Graničnu policiju BiH. Sukladno proisteklim obvezama GP BiH je donijela Akcioni plan za prevenciju i borbu protiv terorizma, u kojem su definirani prioritetni ciljevi u narednom razdoblju, kao što su unapređenje granične kontrole, unapređenje rada istraga na polju organiziranog prekograničnog kriminaliteta, razvijanje kriminalističko-obavještajnog rada, unapređenje razmjene informacija i saradnje između svih agencija za sprovođenje zakona, učešće u organizaciji i radu timova po predmetima terorizma. Dakle, Granična policija ima svog prestavnika u grupi za borbu pritiv terorizma na državnom nivou čiji je nosilac Tužilašvo BiH.
Nedostaje kadra
NN: Ima li Granična policija BiH potrebe za zapošljavanjem novih kadrova ili, eventualno, stručnjaka iz pojedinih oblasti, te da li nacionalna zastupljenost pripadnika GP BiH trenutno odgovara zakonskim odredbama?
DUMANČIĆ: Granična policija BiH trenutno broji 2.283 uposlena, od čega su 2.094 policijska službenika, 43 državna i 146 uposlenika. U odnosu na ukupan broj sistematizovanih radnih mjesta nedostaje 253, od čega policijskih službenika 245, najviše u činu policajac - 120. Nedostaje nam i pet državnih službenika, kao i tri uposlenika.
Postoji potreba za zapošljavanjem, prije svega, policijskih službenika u činu policajac, što će se nastojati postići provođenjem Osnovne obuke u trajanju od 12 mjeseci u Agenciji za školovanje i stručno usavršavanje kadrova, uz prethodno javno oglašavanje ovih radnih mjesta. Nacionalna zastupljenost pripadnika GP BiH odgovara i u skladu je s odredbom člana 6 Zakona o Graničnoj policiji BiH.
Uspješna regionalna saradnja
NN: Kakva je saradnja Granične policije BiH s graničnim policijama u regionu?
DUMANČIĆ: Dosadašnja iskustva pokazuju da su zajedničke ophodnje sa susjednim zemljama jedan od uspješnih projekata regionalne suradnje, te da su, pored preventivnog djelovanja, one dale i prve konkretnije rezultate koji se ogledaju u sprečavanju krijumčarenja različitih vrsta robe preko državne granice, smanjenju broja ilegalnih prelazaka, kao i broju osoba koje se vraćaju po sporazumima o readmisiji, borbi protiv terorizma, te sprečavanju svih vrsta prekograničnog kriminaliteta.
Kao primjer dobre regionalne suradnje treba istaknuti i projekte zaprječavanja mjesta pogodnih za ilegalne prelaske državne granice sa susjednim zemljama.