Republika Srpska će graditi Buk Bijelu, a Crna Gora se o tome neće pitati jer taj projekat ne može da utiče na nju, rekao je Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, u intervjuu za "Nezavisne novine".
"Crna Gora bi se pitala da se radi visoka Buk Bijela koja bi zadrla na teritoriju Crne Gore. Mi smo se opredijelili za nisku elektranu koja je kompletna na prostoru RS. Prema tome, izvinite", rekao je Višković, komentarišući stav Vlade Crne Gore da su oni na ovaj projekat stavili tačku.
Upitan za komentar izjave premijera FBiH Nermina Nikšića da je s njim dogovorio izgradnju elektrana na Drini, odgovorio je da bi bilo neozbiljno da se o tome razgovara prije nego što se izjasni Srbija, koja u tom području dijeli granicu s BiH.
Što se tiče kriminalizacije klevete, ustvrdio je "s velikim stepenom sigurnosti" da će klevetu teško biti dokazati na sudu, te da ne očekuje puno presuda po tom osnovu, a najavio je uskoro i nacrt zakona o medijima.
Rekao je da mu je žao što nije ispunio obećanje da njegova vlada izradi socijalnu kartu, ali da je problem što IT kompanije traže puno novca za softvere.
"Meni je rečeno da bi to koštalo puno novca, a ja nisam bio spreman da odvojim toliki novac jer smatram da se ono što nama treba u početku može uraditi za puno, puno manje", kazao je on. Negirao je zabrinutost poslodavaca da će novi minimalac ugroziti radna mjesta, tvrdeći da je trenutno u RS rekordan broj zaposlenih.
NN: Bilo je dosta nezadovoljstva poslodavaca oko povećanja minimalca, neki čak tvrde da su morali otpuštati radnike u nekim manjim sredinama. Kako se Vama čini kako funkcioniše novi minimalac?
VIŠKOVIĆ: Nisam siguran da se nešto epohalno desilo. Podaci Zavoda za zapošljavanje u suštini govore suprotno.
NN: Da ima više zaposlenih?
VIŠKOVIĆ: Ne, nego nema značajnog pomjeranja. Ima slučajeva kao što je bilo i svake godine, što je sasvim normalno, da neki privredni subjekti prestanu, a drugi počinju s radom. Najbolji pokazatelj koji oslikava stanje je ukupna zaposlenost u RS, koja je sada na nivou od skoro 300.000, što je najveći broj otkad postoji RS. Međutim, morate voditi računa o ekonomskom statusu tih radnika. Mogu da razumijem poslodavca, ali ne on može očekivati da radnik radi za primanje od kojeg ne može da prehrani svoju porodicu.
NN: Nekako mi se čini da postoje šumovi između Vlade i privrednika, koji su, ipak, ti od kojih država ubire prihode. Postoje li problemi u komunikaciji?
VIŠKOVIĆ: Apsolutno mislim da ne. Čak je RS prema svojim privrednicima bila najizdašnija u posljednjih barem pet godina. Mogu da govorim barem o periodu otkad sam ja predsjednik Vlade. Uvodili smo razne olakšice, neoporezivi dio, smanjenje poreskih stopa itd. To su stvari gdje se RS u korist poslodavaca odrekne na godišnjem nivou više od 400 miliona maraka. Dakle, to je u ovih par godina preko milijardu maraka.
NN: A opet su neki poslodavci rekli da će troškove prenijeti na potrošače dizanjem cijena. Hoće li na kraju i oni koji dobiju veći minimalac to izgubiti na većim cijenama?
VIŠKOVIĆ: Vlada ima i tu mehanizme i tu radimo neke mjere. Znate da smo donijeli uredbu sa ograničenjem marži na osnovne životne namirnice. Ona će pretrpjeti i određene izmjene u narednim danima. Uvijek neko pokušava nešto zaobići. Pa ako je rečeno da je marža na pakovanje toliko i toliko, oni onda smanje pakovanje, pa kažu da se odluka ne odnosi na tu gramažu. Tako da ćemo i to promijeniti, pa da uredba važi za sve. Vidjeli ste i oko cijene hljeba do čega dođemo. Najskuplji hljeb je u Banjaluci. Pa valjda je trošak da pripremite hljeb isti i u Doboju i Banjaluci.
NN: Veći grad, veće naknade, rente...
VIŠKOVIĆ: Pa čekajte malo, ne možemo zasnivati cijenu na taj način. Šta je skuplje? Život? Ne mora svako živjeti u Banjaluci. Ali nije normalno da imate isti hljeb tamo negdje marku šezdeset ili sedamdeset, a da u Banjaluci bude dvije i po do tri. To je značajna razlika. Ne može se tako, državi i radnicima ne treba da platite jer ste, Bože dragi, upali u probleme. A pogledajte nekretnine, pa i van RS, u čijem su vlasništvu po raznim destinacijama.
NN: To je možda dva, tri odsto ovih najvećih, a mi govorimo o 95 odsto, i onih malih s nekoliko radnika...
VIŠKOVIĆ: Zanatsko-preduzetnička komora RS, koja upravo okuplja takva preduzeća, dakle to su te uslužne, trgovinske branše, oni su ovdje bili i od mene tražili da Vlada donese odluku da minimalac bude 1.050 maraka. To je njihov zahtjev! Molili su nas da se to donese, da se izbjegnu famozne koverte i rad na crno.
NN: Treba da rade inspekcijski organi, zar ne? To je na državi?
VIŠKOVIĆ: Pa nije sve na državi. Svaka lokalna zajednica, svaki grad, ima svoju inspekciju. Pa što bi se samo država time bavila? Tu su i lokalne zajednice, i inspektori. Na kraju krajeva, svi prihodi koji se izbjegnu ubrani su prihodi i te lokalne zajednice. Mi ćemo kao Vlada poslije prvog kvartala sagledati kompletno stanje i pogledati kako se minimalna plata reflektuje na određene grane i donijeti odluke kako zaista pomoći onima za koje se pokaže da trpe isključivo zbog poremećaja na svjetskom nivou, zbog rusko-ukrajinskog sukoba, sukoba na Bliskom istoku itd. Na kraju krajeva, nije nikakva tajna da i Evropa ima ozbiljnu recesiju u posljednje vrijeme. A sve se to, naravno, odmah reflektuje i na nas jer većina naših privrednika posluje s EU.
NN: Recimo, da li je uvođenje socijalne karte nešto što država može uraditi da se uredi pitanje koliko ko dobija i da li se sredstva pravilno dodjeljuju?
VIŠKOVIĆ: Svako dobije ono što treba, ali ima pojedinaca koji dobiju s više izvora. Tačno je, meni je žao što nisam ispunio obećanje da socijalna karta bude urađena onako kako sam mislio da bi trebalo. Ona je sad u fazi završnih radnji.
NN: Znači, biće brzo?
VIŠKOVIĆ: Relativno brzo. Neću ponovo da dajem rokove, ali glavni razlog zašto se "kasni" je što nisam bio raspoložen da za izradu socijalne karte dajem prevelik novac. Vi znate da u tom IT sektoru šta god pomenete, odmah se neko igra milionima. Ja sam smatrao da već postoje baze koje samo treba objediniti i da to bude baza socijalne karte, a onda da se u narednom periodu to proširuje na druge segmente.
NN: Dakle, ako sam dobro razumio, kasni se jer postoje IT lobiji koji žele da uzmu neki novac?
VIŠKOVIĆ: Meni je rečeno da bi to koštalo puno novca, a ja nisam bio spreman da odvojim toliki novac jer smatram da se ono što nama treba u početku može uraditi za puno, puno manje novca. A nikad raspisan javni poziv ili tender.
NN: Vi ste nekoliko puta javno govorili da na Vas postoje razni pritisci lobija s raznih strana, ne mislim samo na IT nego i na druge sektore. Da li ti pritisci i dalje postoje?
VIŠKOVIĆ: Slušajte, tih pritisaka je uvijek bilo i uvijek će biti, ali ja im nikad nisam podlegao. Sve odluke donosim skupa s mojim ministrima samostalno.
NN: To je kao kad je dodijeljena pomoć EU za energetiku, čini mi se da ste jako dobro odredili iz postojećih baza kome pomoć treba?
VIŠKOVIĆ: Apsolutno. Mi već imamo određene filtere i to kad smo dijelili za energetski siromašne kupce, napravili smo taj filter.
NN: Kad ste postali premijer, najavili ste otvorenost za medije, i hvala i na ovom intervjuu. Ali ipak postoji strah da se kriminalizacijom klevete želi ugušiti sloboda javnog govora. Kako to vidite?
VIŠKOVIĆ: Zakon je u primjeni evo godinu i više dana.
NN: Ali još nismo vidjeli procese?
VIŠKOVIĆ: Za sada nema nijedna potvrđena optužnica za klevetu kao krivičnom djelu, nema još presuda. Ali mislim da je i to zloupotrijebljeno, nekom će se onemogućiti rad, medijske slobode. To apsolutno nije tačno. Od prije nekoliko dana imam informaciju da je za godinu i više dana primjene samo dva slučaja da je neko prijavio medije. A sve ostalo građani koriste taj zakon.
NN: Ali, evo, postoji sudski proces protiv predsjednika Dodika za koji tvrdite da je politički motivisan. Šta može novinar da očekuje ako bi bio vođen politički motivisani proces zbog njegovog pisanja ako se ovo može desiti najmoćnijem političaru u RS? Ko će njega da štiti?
VIŠKOVIĆ: Čekajte malo. A šta ako se pokrene proces protiv predsjednika Vlade? Pa svi smo valjda podložni...
NN: Ali niste li Vi ipak malo moćniji od nekog lokalnog medija...?
VIŠKOVIĆ: Nisam ja ništa moćniji, niko nije moćniji ni od koga. Zakon je isti za svakog.
NN: Ali zakon ostavlja mnogo diskrecionog prava sudijama na tumačenje, ne postoji li tu mogućnost...?
VIŠKOVIĆ: Vjerujte, ja mogu s velikim stepenom sigurnosti sada da vam kažem tu će biti najmanje presuda po tom zakonu za klevetu kao krivičnom djelu. To je čak i teško dokazivo kao djelo. Ali ne može se koristiti ni medij kao paravan da biste vi namjerno i svjesno nekog oklevetali, a unaprijed znate da klevećete.
NN: Ali već postoji zakon koji to reguliše, Zakon o parničnom postupku, zar ne?
VIŠKOVIĆ: Nema, pustite vi parnični postupak, neko vas kazni sa 5.000 maraka. Ali znate da je zbog tog djela bilo i smrtnih slučajeva. Šta ćemo s tim?
NN: Ali to je bilo na internetu...
VIŠKOVIĆ: Ali i internet je medij...
NN: Internet je javni prostor...
VIŠKOVIĆ: Izvinite, društvene mreže su medij 21. vijeka. Danas su čak, i to je meni teško da kažem, ali oni su danas čitaniji i posjećeniji nego pisani mediji. Nekad su svi kupovali novine, danas se ne informišu preko novina.
NN: Ali postoje djela izazivanja opšte opasnosti, ako neko napravi nešto tako, ima zakon. Zbog čega se morala uvesti kriminalizacija klevete?
VIŠKOVIĆ: Zato što su pojedini novinari, koristeći tu prazninu ili "malu kaznu", išli svjesno da rasturaju porodice, brak, nečiji život. I u pripremi je i zakon o medijima.
NN: Šta je s tim zakonom?
VIŠKOVIĆ: Evo, ima dvadesetak članova radne grupe, tu su profesori, ljudi iz medija, glavni i odgovorni urednici skoro svih medija. To je zakon koji vrlo brzo očekujem u draftu. Ja ga još nisam vidio, i ne želim u tome da učestvujem na takav način. Dato je medijskoj zajednici, struci, pravnicima... U tom zakonu će biti sve ono što treba da uredi medijski prostor RS i zaštiti prave novinare i prave medije.
NN: Prije nekoliko dana je premijer Nikšić izjavio da je postignut dogovor o izgradnji elektrana na Drini. Šta je tu tačno?
VIŠKOVIĆ: On je to iznio kao ideju. Ako žele RS i FBiH to da rade, mogu, recimo, na Ugru, koji je na međuentitetskoj granici. Ali ako želite da gradite na Drini, gdje je Drina granica između dvije susjedne države, BiH i Srbije, a da prethodno niste razgovarali sa Srbijom, malo je neozbiljno. Neki mediji su tvrdili da je on to rekao o Buk Bijeloj. Buk Bijela je već riješeno pitanje.
NN: Crna Gora je kazala da ne želi taj projekat, je li tako?
VIŠKOVIĆ: Crna Gora može da kaže da ne želi, ali ne može da se pita jer ne može uticati na nju. Mi ćemo raditi u granicama RS. Crna Gora bi se pitala da se radi visoka Buk Bijela, koja bi zadrla na teritoriju Crne Gore. Mi smo se opredijelili za nisku elektranu koja je kompletna na prostoru RS. Prema tome, izvinite. Ovo što je rekao Nikšić je dobra ideja, ali prethodno treba sjesti sa Srbijom. To je srednja Drina, tu bi se mogle sagraditi tri-četiri elektrane sa značajnim kapacitetima.
Ako nas neće EU, razmotrićemo da se pridružimo BRIKS-u
NN: Očekujete li početak pregovora s EU i koliko je to važno za RS?
VIŠKOVIĆ: Bitno je svima, da skinemo malo hipoteku sa ovih prostora da smo neko ko želi ili ne želi. Na sve i jednom sastanku s predstavnicima EU sam im ponovio da je zapadni Balkan, kome pripada i BiH, u Evropi, geografski. Mi smo praktično srce Evrope.
NN: Da li nama početak pregovora sada znači ili ne znači, ako ga dobijemo?
VIŠKOVIĆ: Znači nam datum za početak i to bi bila poruka da Evropa nije odustala od ovih prostora. Međutim, ukoliko EU opet pošalje poruku da joj nije stalo do nas, onda ćemo i mi tražiti druga rješenja, pa i BRIKS je rješenje.
NN: Znači, BRIKS postaje moguća alternativa?
VIŠKOVIĆ: Zašto ne bi bilo? Ne mogu očekivati da mi sjedimo i čekamo, i mi ćemo se kretati i tražiti rješenja koja nam u tom trenutku budu odgovarala. Nisam rekao da je naš prvi izbor BRIKS. Ali ako nas Evropa neće, mi moramo tražiti alternativu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.