EU ne treba da radi posao umjesto BiH, jer ona treba da to uradi sama, rekao je Vitautas Leskevicius, zamjenik ministra spoljnih poslova Litvanije, zemlje koja je sljedeća na redu da predsjedava EU.
Rekao je da će agenda proširenja biti na rasporedu za vrijeme njihovog predsjedavanja, ali da neće zagovarati da EU radi posao koji treba da uradi BiH.
"Iskreno, teško mi je da shvatim da se, nakon što ste ispregovarali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) prije okruglih pet godina, niste pomakli dalje od toga. Stojite u mjestu dok vaši susjedi grabe naprijed", rekao je on.
NN: Kao neko ko nije građanin BiH, možda možete ponuditi nepristrasan odgovor: Da li će BiH propasti?
LESKEVICIUS: Jako teško pitanje. Vjerujem da će političari i političke sile u zemlji, zajedno s međunarodnim faktorima koji su aktivni u pružanju podrške, sakupiti dovoljno političke volje da se suoče sa svim teškoćama i da ih riješe. Znam da ovo zvuči formalno i diplomatski, ali sam zaista uvjeren da će to na kraju biti tako i to zato što ne postoji drugo rješenje. Nakon sastanaka koje sam imao u BiH, moj utisak je da politički faktori razumiju ozbiljnost situacije, ali ono što još nedostaje je volja da se djeluje. Razumijem da je to teško. Ono što treba odmah uraditi, bez namjere da vam držim predavanja, je da pokrenete sve snage u vašem društvu na akciju.
NN: Je li moguć sličan scenario kao s viznom liberalizacijom? Godinama nije rađeno ništa, a onda, kad su svima osim nama ukinute vize, uradili smo za dva mjeseca ono što nismo mogli godinama.
LESKEVICIUS: Ne nužno. Ovo je mnogo složeniji posao. Ali vjerujem da će političke snage u BiH uspjeti na kraju prevazići podjele i doći do stvarnog liderstva u suočavanju s izazovima. Ne vjerujem i ne zagovaram da EU radi vaš posao. Ne znam zašto bi EU to uopšte trebalo da radi. Vi morate da uradite vaš dio posla, a onda možete preći na sljedeći stadij. Iskreno, teško mi je da shvatim da se, nakon što ste ispregovarali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju prije okruglih pet godina, niste pomakli. Stojite u mjestu dok vaši susjedi grabe naprijed.
NN: Litvanija je sljedeća na redu da preuzme predsjedavanje EU. Hoće li BiH i Balkan biti u vašoj agendi?
LESKEVICIUS: Da. Kao što znate, mi prvi put preuzimamo rotirajuće predsjedavanje Savjetom EU. Za naše predsjedavanje imamo tri prioriteta. To su održavanje finansijske stabilnosti Evrope i pametan razvoj i stvaranje radnih mjesta. Treći prioritet se odnosi na otvorenu i bezbjednu Evropu i u tom segmentu dolazi politika proširenja. Litvanija kao zemlja je jako zainteresovana za uspješnu i kredibilnu politiku proširenja i zato sam ja ovdje u kapacitetu zamjenika ministra (eng. vice minister) spoljnih poslova. Sama činjenica da putujem u sve zemlje koje su obuhvaćene proširenjem svjedoči da ovom pitanju dajemo veliki značaj. Tokom našeg predsjedavanja ovo će biti zastupljeno na sastancima i imaćemo zaključke Savjeta o tome. Mi ćemo predsjedavati Savjetom EU za opšte poslove, koji priprema zaključke za naše predsjednike i vlade.
NN: Zaključci, poput, na primjer, dobijanja kandidatskog statusa, otpočinjanja pregovora i slično...?
LESKEVICIUS: Kao predsjedavajući, nećemo mi biti odlučujući faktor u donošenju takvih odluka. Ali, mi ćemo - to je upravo kako Evropa funkcioniše i kako se donose odluke - olakšati odluke i pomoći u tom procesu komunikacije između zemalja članica i zemalja koje su obuhvaćene proširenjem kako bismo došli do najboljih zaključaka. Jedna od tih stvari je podnošenje kredibilne aplikacije za članstvo. Tim pitanjima ćemo se mi kao zemlja predsjedavajuća baviti. Tu ćemo sarađivati s Evropskom službom za spoljne poslove (EEAS), Evropskom komisijom i komesarom Fileom. Na kraju je do Komisije da pred nas dođe s izvještajem. Taj dokument će biti odlučujući za zaključke koje ćemo donositi.
NN: Kakva je bila motivacija vaše zemlje da se priključi EU i koje koristi od članstva danas imate?
LESKEVICIUS: Nakon što smo se oslobodili (broke free - izlazak iz SSSR), naporno smo radili da prevaziđemo partijske i ostale razlike unutar zemlje kako bismo vidjeli gdje su naši prioriteti. Srećom, uspjeli smo da osiguramo veoma širok konsenzus. Mislim da se isti prioriteti odnose i na vašu zemlju - članstvo u NATO i EU, kao i dobrosusjedski odnosi. Mi smo shvatili da pripadamo Evropi i da ćemo učiniti sve da postanemo dio tog kluba. Težnja ka članstvu je moćan stimulans da sprovedete teške reforme, ali koje su apsolutno neophodne ako želite osigurati političku stabilnost i slobode. Morate vašu zemlju osposobiti za pripadanje jedinstvenom ekonomskom prostoru u EU. U našoj zemlji su neki političari zagovarali vojnu neutralnost kao opciju. Ali istorija nam je pokazala da neutralnost ili izolacionizam nije rješenje za zemlje poput Litvanije. Jer, ili ćemo se potpuno usamljeno morati boriti s ogromnim silama tržišne ekonomije ili ćemo se s tim silama uhvatiti u koštac kao dio istog kluba. Drugi način je, očigledno, mnogo lakši. Kao što znate, osnovni princip funkcionisanja EU je solidarnost. Otkad smo pristupili EU, mi dobijamo ogromnu finansijsku pomoć EU i to je samo srce politike solidarnosti. Trećina do četvrtina našeg budžeta se sastoji od finansijskih dotoka iz EU. To je ogroman novac. Mi smo ukupno osigurali 12 milijardi do 13 milijardi evra finansijskog paketa u narednih sedam godina. Vjerujte, to je ogroman novac za projekte koje zajednički sprovodimo. Radi se o najvažnijim projektima za nas, poput povezivanja saobraćajne infrastrukture, električne mreže, željezničkih sistema, gasovoda i slično. To su veoma opipljivi rezultati članstva u EU.
NN: Sve češće se javljaju glasovi u BiH i regionu da li je vrijedno sada pristupiti EU kada se ona "raspada"?
LESKEVICIUS: Litvanija je veoma otvorena ekonomija. Naš BDP je od izbijanja krize pao za 15 odsto. Bez pomoći EU možete samo zamisliti u kako teškoj situaciji bismo se našli. To bi bilo katastrofalno. Tačno je da kriza jeste ozbiljna, ali ne suočava se s tim samo EU. Nedavno smo vidjeli da se SAD nalaze pred pravom fiskalnom provalijom. Uprkos teškoći krize, ne nalazim nijedan argument da će se EU raspasti. Baš suprotno. Kriza će dovesti zajedno evropske lidere da izrade politike koje će rezultirati Evropom koja će biti još složnija i sposobnija. Razvićemo bolje koordinisane fiskalne politike. Da su se zemlje članice ponašale odgovornije, danas ne bismo ni svjedočili krizi u ovom obimu. Ako želimo efikasan odgovor protiv krize, trebamo više Evrope i više ekonomske i monetarne unije. Kao što je predsjednik Savjeta EU Herman van Rompej rekao, mi trebamo integrisan ekonomski okvir, integrisan budžetski okvir, integrisanu fiskalnu politiku i više demokratske legitimnosti i odgovornosti, što znači da ovlaštenja nacionalnih parlamenata i Evropskog parlamenta moraju jačati.