Najviše radnika nedostaje u prerađivačkoj i tekstilnoj industriji. Ima vrlo ozbiljnih preduzeća, počevši od Kotor Varoša do Zvornika, gdje se najbolje vidi u kakvom je zamahu tekstilna industrija, rekao je u intervjuu za "Nezavisne" Miroslav Vujičić, direktor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.
Podsjećamo, Vlada RS je u četvrtak usvojila izvještaj o realizaciji Akcionog plana zapošljavanja 2017. i Akcioni plan za zapošljavanje u ovoj godini i najavljeno je da je obezbijeđeno oko 15 miliona KM za sedam projekata i nova radna mjesta kroz njih, a akcenat je na realnom sektoru.
NN: Kojih tačno sedam projekata je planirano ove godine za zapošljavanje 4.288 radnika i to, kako je rečeno, isključivo u realnom sektoru?
VUJIČIĆ: Planiran je projekat zapošljavanja putem regresnog plaćanja doprinosa i to je novi projekat koji uvodimo ove godine. Odnosi se na regresno plaćanje doprinosa u realnom sektoru u preduzećima koja su zaposlila radnike u 2017. godini i koja će zaposliti radnike u 2018. godini i mi direktno na ovaj način stimulišemo zapošljavanje i zatvaramo pitanje sive zone.
Drugi projekat je projekat zapošljavanja pripravnika, za koji je planirano šest miliona maraka i njime će biti obuhvaćena djeca poginulih boraca, svršeni studenti, a u pitanju je nešto manje od 1.000 svršenih studenata. Tu je i projekat "Zajedno do posla", koji je namijenjen zapošljavanju demobilisanih boraca i djece poginulih boraca putem dvije komponente i to zapošljavanja kod poslodavaca i samozapošljavanja. Potpuno novi projekat ove godine je i projekat zapošljavanja izbjeglih, raseljenih lica i povratnika, za koji je planirano oko milion maraka. Planiran je projekat podrške zapošljavanju i samozapošljavanju posebnih ciljnih grupa, koji se odnosi na žene žrtve porodičnog nasilja, kojim je ispunjena obaveza poštovanja Međunarodne konvencije o zaštiti žrtava porodičnog nasilja. Biće realizovan i projekat obuke, prekvalifikacije i dokvalifikacije radnika zbog specifičnog stanja na tržištu, pa ćemo omogućiti poslodavcima da na ovaj način izvrše obuku profila radnika koji su njima potrebni. Svakako ćemo, kao i svake godine, realizovati projekat zapošljavanja Roma.
NN: U koje konkretno privredne grane će biti uložen ovaj novac? Gdje najviše nedostaje radnika?
VUJIČIĆ: Generalno, to je prerađivačka industrija. Najviše radnika nedostaje u prerađivačkoj i tekstilnoj industriji. Ima vrlo ozbiljnih preduzeća, počevši od Kotor Varoša do Zvornika, gdje se najbolje vidi u kakvom je zamahu tekstilna industrija. Radnika nedostaje i u drvoprerađivačkoj industriji, a treba ih i u mašinskoj za zanimanja koja su vezana za obradu metala i za rad s metalom. Kada je visoka stručna sprema u pitanju standardno radnika nedostaje u informacionim tehnologijama.
NN: Koji je najveći pojedinačni iznos koji poslodavci mogu dobiti po radniku?
VUJIČIĆ: Iznos zavisi od projekta do projekta. Pripravnički staž za djecu poginulih boraca se finansira u cijelosti u iznosu od 9.500 KM. Uglavnom, pojedinačni iznosi po radniku se kreću od 5.000 do 9.000 KM, a kada je u pitanju plan za obuku, dokvalifikaciju i prekvalifikaciju radnika biće isplaćivano 1.000 KM po radniku.
NN: Na osnovu kojih kriterijuma će biti određeno za kojih 1.800 lica će biti izmireni doprinosi u realnom sektoru u cilju povećanja zapošljavanja?
VUJIČIĆ: Ovaj projekt se isključivo odnosi na realni sektor. Plan je da Zavod isplati doprinose poslodavcima koji su povećali broj radnika u 2017. i 2018. godini. Na osnovu podataka Poreske uprave Zavod će vršiti kontrolu i refundaciju troškova doprinosa. Na ovaj način stimulišemo poslodavce da izmiruju svoje obaveze prema radnicima i državi i direktno utičemo na smanjenje rada na crno.
NN: Koji su glavni ciljevi Strategije zapošljavanja u RS za period 2016 - 2020. godine?
VUJIČIĆ: Postoje dva glavna strateška cilja, a to su povećanje zaposlenosti i ekonomske aktivnosti stanovništa u RS i održavanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta. Svaki od tih strateških ciljeva ima 12 operativnih ciljeva koji su definisani u zaduženja i aktivnosti svih nosilaca. Podijeljene su nadležnosti između Zavod za zapošljavanje, resornih ministarstava, lokalnih zajednica, socijalnih partnera i drugih nosilaca aktivnosti.
U okviru strategije Zavod za zapošljavanje je jedan od glavnih realizatora kada su u pitanju programi zapošljavanja.
NN: Da li prekvalifikacije određenih zanimanja imaju efekta na smanjenje nezaposlenosti?
VUJIČIĆ: Svakako da doprinose. Konkretno kada se govori o tekstilnoj industriji, mislim da mi u RS uopšte nemamo škola koje profilišu tu vrstu kadra, a potrebe za tim kadrom su velike pa onda poslodavci nalaze način da kroz obuku angažuju ljude koji su druge struke, te ih osposobljavaju za rad u ovom sektoru. Poslodavcima se pruža mogućnost kroz obuku da dobiju potreban kvalitetan kadar, a nezaposlenim licima sigurno zaposlenje.
NN: Kako obrazovni sistem konačno uskladiti s potrebama tržišta rada?
VUJIČIĆ: Definisanje obrazovnih politika je u nadležnosti Ministarstva prosvjete i kulture. Kada je u pitanju ova oblast Zavod za zapošljavanje dostavlja analize i potrebe tržišta rada resornom ministarstvu, a one su isključivo namijenjene za potrebe kreiranja obrazovnih programa na godišnjem nivou.
Pretpostavljamo da iste služe za određivanje kvota prilikom upisa u srednju školu ili na fakultet.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.