Dejtonski sporazum je donio veoma slabu centralnu državu i komplikovano uređenje entiteta, a posebno Federacije BiH, kazao je u intervjuu za "Nezavisne" Žan Lui Loran, generalni direktor Savjeta Evrope za demokratiju i političke poslove.
Ocijenio je da je glavni problem u BiH sporost u donošenju odluka od strane institucija u BiH i slaba implementacija donesenih odluka.
"Aprilski paket bi povećao operativni kapacitet parlamenta i ubrzao proces donošenja odluka. Nažalost, kao što svi znamo, on je propao, i poslije toga se ništa nije desilo", rekao je Loran.
On je istakao da podržavaju ukidanje viza za sve.
NN: Gdje se BiH trenutno nalazi kada se radi o ispunjavanju evropskih standarda?
LORAN: Jedan od poslova kojim se bavim je da pratim ispunjavanje standarda kada su u pitanju ljudska prava. Ja sam posjetio BiH prije dva mjeseca i mi smo objavili izvještaj o stanju ljudskih prava. Oni pokazuju izvjestan napredak, ali napredak koji je često rezultat veoma izraženog pritiska od strane međunarodne zajednice, a rjeđe kao rezultat slobodnih odluka lokalnih političara. Osim toga, veliki dio donesenih odluka ostaje bez implementacije na terenu. Tako je glavni problem u BiH sporost u donošenju odluka od strane institucija u BiH, i slaba implementacija odluka koje se jednom donesu. To je sigurno najveća slabost BiH.
NN: Kako stoji BiH u poređenju sa drugim zemljama u okruženju?
LORAN: Uvijek izbjegavam povlačiti takva poređenja. Svaka zemlja ima svoje specifičnosti, a BiH ima svoju vlastitu veoma tešku istoriju uzrokovanu strašnim ratom i ustavom koji je jako složen i koji je donio jako zamršeni politički sistem.
NN: Gdje Vi vidite glavne probleme Dejtonskog sporazuma?
LORAN: Dejton je donio veoma slabu centralnu državu i komplikovano uređenje entiteta, a posebno Federacije koja je veliki problem. Jedan entitet je veoma jak i centralno organizovan dok je drugi ekstremno decentralizovan sa užasno velikom administracijom sa deset kantona što ukupno čini 12 administracija i vlasti. U kantonima se taj problem posebno vidi kada se govori o obrazovanju, recimo. Imate te čuvene dvije škole pod jednim krovom, a Federacija ne može ništa uraditi jer je obrazovanje u nadležnosti kantona. Sistem kakav je sada je totalno neefikasan.
NN: Koje su posljedice toga?
LORAN: Trenutni sistem nije dostatan da se provedu reforme koje će osigurati brzu integraciju BiH u EU. Nemojte zaboraviti da je vaš ustav u kontradikciji sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. BiH je jedina zemlja koja ima ustav koji je u direktnoj suprotnosti sa evropskim provizijama vezanim za ljudska prava oko mogućnosti kandidovanja ostalih na izborima. Svako s kim sam u BiH razgovarao o tome se slaže s tim i da se to mora promijeniti. Ali niko ne čini bilo šta u vezi s tim.
Ja sam svjestan da je to posljedica Dejtonskog sporazuma, ali to je kršenje ljudskih prava. Ne mogu naći niti jednog političara u BiH koji se slaže s tim i svi govore da se to mora promijeniti, ali volje da se to zaista i promijeni, nema. Imali smo taj takozvani aprilski paket, ali on, nažalost, nije prošao u parlamentu. Nakon toga ništa nije urađeno.
NN: Kakav je stav Savjeta Evrope o aprilskom paketu?
LORAN: Mislim da aprilski paket nije bio finalno i definitivno rješenje kada je u pitanju izgradnja funkconalnih institucija. Ali on je definitivno bio ogroman korak naprijed, i to ne samo zbog toga što bi on usaglasio ustav sa poveljom o ljudskim pravima. On bi povećao operativni kapacitet parlamenta i ubrzao proces donošenja odluka. Nažalost, kao što svi znamo, on je propao, i poslije toga se ništa nije desilo. A problem u BiH je da stalno imate neke izbore, a izborne kampanje nisu vrijeme kada možete činiti kompromise. I nešto što sam uvijek političarima u BiH savjetovao je da promijene izborni kalendar, kako bi svi izbori bili istovremeno, pa bi onda političari imali tri godine da razgovaraju o kompromisima.
NN: Kakav je Vaš stav o prudskom procesu?
LORAN: U aprilu sam se susreo sa sve trojicom protagonista prudskog procesa. Svi su govorili, sada imamo partijske izbore u SDA, moramo biti pažljivi šta govorimo, i tako dalje. U redu, to razumijem. Svi su govorili da je Prud put naprijed, da se mora razgovarati. Ali čim se vrate, svi u javnost daju različite interpretacije onoga o čemu su se dogovorili.
NN: Kako komentarišete da Hrvatska nije ispunila uslove za ukidanje viza koji se danas postavljaju drugim balkanskim zemljama?
LORAN: Ja sam pogrešna adresa za to pitanje i ne mogu odgovarati na pitanja koja nisu u nadležnosti Savjeta Evrope. Ono što vam ja mogu reći je da mi podržavamo ukidanje viza za sve.
NN: Ali, dio uslova za ukidanje viza se odnosi i na stvari koje jesu u nadležnosti Savjeta Evrope.
LORAN: Ako već govorite o Savjetu Evrope, onda je tačno da je tokom vremena dolazilo do dodatnih obaveza koje nisu bile tu ranije. Kada je 1949. godine uspostavljen Savjet Evrope, nije bilo uslova. Tek nakon 1949. došlo je do progresivnog uvođenja procedura i obaveza. To je bila cijena koju smo platili jer smo željeli brzo uspostavljanje Savjeta Evrope. A u vrijeme kada se Hrvatska priključila Savjetu Evrope, bilo je uslova od kojih svi nisu bili usvojeni, zbog čega je i uspostavljena monitorig komisija, koja je trajala dvije godine. A BiH je stvar za sebe. Jer ako pogledate na listu uslova Crne Gore na primjer, ona je dvostruko veća od bh. liste. Možda te liste nisu fer, ali one su potpisane u formi ugovora i takve su kakve jesu.