Uoči predstojećih predsjedničkih izbora u susjednoj Hrvatskoj, Žarko Puhovski, profesor filozofije politike i nekadašnji predsjednik i osnivač Hrvatskog helsinškog odbora, smatra da bi glasovi iz BiH mogli biti odlučujući ako se prođe u drugi krug glasanja, te da se do sada dosta manipulisalo s tim glasovima.
"BiH nema pravo preko svojih organa provjeravati kako funkcionira glasovanje hrvatskih birača niti Hrvatska može provjeravati na tuđem teritoriju šta se događa", kazao je Puhovski.
NN: Koliko su važni glasovi iz BiH na predstojećim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj?
PUHOVSKI: Moram reći da to umnogome zavisi o kojim kandidatima govorimo i kakve su razlike među njima. U ovom trenutku najveće izglede za glasove tih birača imaju kandidati Milan Bandić, Dragan Primorac i Andrija Hebrang. Oni su ti za koje bi se, pored ostalih, moglo očekivati da će dobiti najviše od tih glasova. U ovom trenutku Primorac i Hebrang po svim pokazateljima nemaju neke naročite šanse ni za ulazak u drugi krug, a kamoli za pobjedu, tako da prema tomu ispada da bi gospodin Bandić time mogao dobiti čak i odlučujuću prednost.
NN: Da li to znači da su glasovi birača iz BiH odlučujući?
PUHOVSKI: Ako se prođe u drugi krug, to bi se moglo dogoditi.
NN: Treba li, po Vašem mišljenju, građani BiH koji imaju hrvatski pasoš da glasaju na izborima u Hrvatskoj?
PUHOVSKI: Po mom mišljenju, ne znam kako netko može biti nečiji državljanin, a da nema pravo glasa na izborima. To kako su dijeljena ta državljanstva je sasvim druga stvar. Ona nije u mnogočemu bila pravno i razvojnopolitički motivirana, ali je to sada jedna činjenica preko koje se ne može preći. Ti ljudi zaista sada imaju prava i ne vidim kako bi se sada to moglo dovesti u sumnju.
NN: Mogu li bh. Hrvati zaštititi svoje interese bez podrške iz Zagreba?
PUHOVSKI: Puno sam puta o tome govorio i mislim da bi najrazumnije rješenje bilo da bude postignut međudržavni sporazum, čiji bi sadržaj bio da se državljanima BiH koji imaju hrvatsko državljanstvo ponudi opcija da mogu glasati za lokalnu zajednicu u kojoj žive i da mogu glasati za jedan parlament, hrvatski ili BiH, zavisno od toga za šta se odluče. Mislim da je potpuno nepravedno da jedna osoba ima dva prava glasa u parlamentarnim izborima u dvjema državama.
NN: Gdje konkretno Hrvati iz BiH treba da traže svoja prava?
PUHOVSKI: To mora biti njihova lična percepcija, gdje će oni moći odlučiti što se njima čini važnim kada je u pitanju njihov život. Meni se čini potpuno očitim da bi za njih morali biti važni državni organi Bosne i Hercegovine, ali ne vidim kako bi iko od nas mogao sebi da daje za pravo da nameće nekakav svoj koncept. S obzirom na to da imaju državljanstvo, oni treba sami da odluče gdje će tražiti svoja prava.
NN: Šta predsjednički kandidati iz Hrvatske nude glasačima iz BiH?
PUHOVSKI: Obećanja ima raznih, ne samo sada nego i prije, i to imate i kod srpskih i hrvatskih i bh. političara, pa ako hoćete, i njemačkih i američkih. U pravilu je da se pred izbore nudi puno više nego što je moguće realno ispuniti. To se događa svuda i nije ništa sporno, ali je sporno pitanje elementarne pravednosti i ne vidim kako bi moglo biti riješeno pitanje da li netko ima više prava od mene ili ja više prava od nekoga drugoga.
NN: Da li je moguće manipulisati s ovim glasovima, u smislu izbornog rezultata?
PUHOVSKI: Postoje neki podaci iz kojih se vidi da se zapravo do sada dosta manipuliralo sa tim glasovima. Stvar je u tomu da u normalnim parlamentarnim izborima država koja provodi izbore ima organe koji te izbore mogu kontrolirati i pratiti na njenom čitavom prostoru. Ovdje imamo situaciju da se izbori jedne države događaju na teritoriji druge države. BiH nema pravo preko svojih organa provjeravati kako funkcionira glasovanje hrvatskih birača niti država Hrvatska može provjeravati na tuđem teritoriju šta se događa i kako teku izbori, te možemo reći da kontrole onda nema.
NN: To nas opet vraća na pitanje da li su glasovi iz BiH odlučujući, s obzirom na to da, prema nekim procjenama, oko 300.000 bh. građana ima pravo glasa?
PUHOVSKI: Vrlo je teško procijeniti koliko glasača zapravo ima, ali se svakako radi o broju koji u datom trenutku može biti odlučujući. Nekada i 3.000 može biti odlučujući broj na izborima.
NN: Kako komentarišete najavu generala Branimira Glavaša da će se aktivno uključiti u politički život BiH?
PUHOVSKI: Vjerujem da će to pitanje biti vrlo brzo riješeno promjenom samo dvije riječi u međudržavnom sporazumu između BiH i Hrvatske, a kasnije BiH i Srbije, a to su "ukoliko na to pristaje". Nakon toga gospodin Glavaš će imati mogućnost da bira da li će svoju zakonsku kaznu služiti u Zenici ili u Lepoglavi. Po onome što znam, ja bih mu preporučio Lepoglavu.
NN: To je potvrdila i hrvatska premijerka Jadranka Kosor prilikom nedavne posjete BiH, ali čini se da taj sporazum ostaje samo na pričama i nikako da ga potpišu?
PUHOVSKI: Mislim da se tu neki ljudi iz Republike Srpske boje da bi Hrvatska mogla imati veliki broj kandidata Srba koji su u Hrvatskoj na razne načine osuđeni i da bi oni onda morali ići u RS u zatvor. Međutim, to isto može biti riješeno relativno jednostavno takozvanim provjerenim popisima, a takvo rješenje bi bilo prihvatljivo za obje strane.