Intervju

Pratite nas na Google news

Zašto birati IT sektor i kako se sa stečenim znanjem upustiti u preduzetničke vode?

Zašto birati IT sektor i kako se sa stečenim znanjem upustiti u preduzetničke vode?
Foto: N.N. | Zašto birati IT sektor i kako se sa stečenim znanjem upustiti u preduzetničke vode?
Ratko Bogosavac

Naša zemlja je poznata po obrazovanju kvalitetnih IT stručnjaka. Dobar smo rasadnik stečenog znanja, koje mladi stručnjaci radije primjenjuju na inostranom tržištu znanja. Za IT sektor zainteresovani su i budući srednjoškolci i brucoši.

Kakvo ih obrazovanje čeka i šta uraditi da svoje znanje ostvare na domaćem tlu i budu zamajac u IT sektoru, pitamo Dragoljuba Krnetu, doktora nauka iz oblasti informacionih sistema, profesora informatičke grupe predmeta na univerzitetima u Istočnom Sarajevu i Banjaluci, koji već broji više od 30 godina iskustva u razvoju softvera, programiranju i projektovanju baza podataka.

Krneta je učestvovao u više desetina softverskih projekata kao projektant informacionog sistema i baze podataka, projekt menadžer, konsultant, sistem analitičar ili programer. Autor je ili koautor značajnog broja naučnih i stručnih radova iz oblasti razvoja softvera, baza podataka, Data Warehouse sistema i sistema poslovne inteligencije objavljenih u respektabilnih naučnim časopisima i zbornicima radova.

Naša zemlja poznata je po obrazovanju kvalitetnih IT stručnjaka. Profesor ste na univerzitetima u Istočnom Sarajevu i Banjaluci, izvodite nastavu iz informatičke grupe predmeta, zainteresovanosti ima, ali mladi sa tim znanjem zbog boljih uslova rada i veće plate u velikoj mjeri odlaze iz zemlje. Šta im pružiti da sa stečenim znanjem ostanu u RS?

KRNETA: Republika Srpska i BiH zaista imaju nepresušan izvor talentovanih mladih ljudi koji su svoj talenat dokazali radom na softverskim projektima i uspješnim studiranjem na fakultetima iz oblasti informacionih tehnologija u Republici Srpskoj, BiH, zemljama regije te na univerzitetima u Evropi i Americi. Generalno gledano, postoji zainteresovanost mladih ljudi za informacione tehnologije, jer su i oni postali svjesni da mogu lakše naći posao u IT oblasti nego u većini drugih. Osim toga, poslovi u IT oblasti trenutno spadaju među najplaćenije poslove na svijetu. Mladi ljudi koji su završili fakultete povezane sa informacionim tehnologijama uglavnom odlaze iz zemlje zbog većih plata koje im se nude u drugim zemljama. Zadržati ih možemo jedino na način da im domaće IT kompanije i organizacije koje ih zapošljavaju ponude bolje uslove rada. Pri tome ne mislim samo na plate. Bolji uslovi rada podrazumijevaju i mogućnosti napredovanja i usavršavanja koje se tiču formalnog i neformalnog obrazovanja, fleksibilnosti u radnom vremenu, sistema nagrađivanja i drugih elemenata povezanih s radnim procesom po uzoru na najveće svjetske IT kompanije.

U nekoliko posljednjih godina na domaćim javnim univerzitetima pada broj upisanih studenata. To je sa jedne strane uslovljeno demografskim trendovima, a sa druge strane povećanim brojem studenata koji upisuju studije u inostranstvu. Postavlja se pitanje na koji način motivisati studente da upisuju domaće fakultete?

KRNETA: Mišljenja sam da bi na univerzitetima u BiH i Republici Srpskoj trebalo raditi na otvaranju novih atraktivnih studijskih programa koji bi motivisali studente da upisuju domaće fakultete. Pored toga, potrebno je stalno prilagođavanje postojećih planova i programa fakulteta u skladu sa najnovijim tehnologijama. Dobri primjeri u tom smislu su Fakultet tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu i Fakultet organizacionih nauka (Smjer informacioni sistemi) Univerziteta u Beogradu.

Da li ste Vi preduzeli neke inicijative da se približimo dobrim primjerima koje ste naveli?

KRNETA: Zajedno sa kolegama sa Univerziteta, u procesu sam izrade dokumentacije za otvaranje novog studijskog programa na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, na Studijskom programu računarstvo i matematika, koji će biti fokusiran na softversko inženjerstvo sa određenim brojem preduzetničkih predmeta. Taj studijski program će biti na liniji sa sličnim studijskim programima vodećih svjetskih univerziteta u oblasti razvoja softvera, u potpunosti usklađen sa evropskim direktivama u obrazovanju i sa bolonjskim procesima te sa novim zakon o visokom obrazovanju Republike Srpske. Apostrofirao bih posebno nekoliko elementa navedenog studijskog programa: najveći broj predmeta iz oblasti projektovanja i razvoja softvera, izučavanje najaktuelnijih tehnologija iz oblasti softverskog inženjerstva, izučavanje individualnih programerskih vještina u ranijim godinama studija, izučavanje projektantskih vještina i forsiranje timskog rada u završnim godinama studija, obavezna studentska praksa u preduzećima i organizacijama, stvarni softverski projekti tokom studija i promovisanje preduzetništva u oblasti softverskog inženjerstva.

Najava: u procesu izrade je dokumentacija za otvaranje novog studijskog programa na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu na studijskom programu Računarstvo i Matematika, koji će biti fokusiran na softversko inženjerstvo.

Pomenuli ste promovisanje preduzetništva na tehničkom fakultetu, dajemo li dovoljno znanja mladima da se upuste u takve poslovne vode?

KRNETA: Sigurno je da određen broj studenta ima ideje za preduzetništvo, odnosno za pokretanje vlastitog biznisa u IT sektoru. U sadašnjoj situaciji, studenti koji imaju inicijativu i ideju za pokretanje startap kompanija najčešće nisu upoznati sa osnovnim postulatima nastanka, rada i poslovanja startap kompanija. To je sigurno jedan od elemanata koji utiču na pokretanje ili nepokretanje vlastitog biznisa. Sa druge strane, ukoliko nađu zaposlenje u nekoj većoj IT kompaniji, njihove ideje za preduzetništvo se u kratkom vremenu doslovce uguše od strane poslodavaca koji se plaše konkurencije. Svi znamo koliko je inicijativa od strane organa vlasti u Republici Srpskoj i BiH za podršku pokretanja malih firmi koje bi značajno doprinijele razvoju cjelokupnog društva. Ali to nije dovoljno bez formalnog obrazovanja i znanja iz oblasti preduzetništva. Većina tehničkih fakulteta u Evropi i SAD podstiče svoje studente na preduzetništvo, kroz redovno ili dopunsko obrazovanje. Ako se vratimo na Vaše prvo pitanje, možemo reći i da je motivisanje studenata na preduzetništvo i podrška preduzetništvu kroz formalno obrazovanje još jedan od načina da zadržimo mlade ljude u zemlji.

Novim zakonom o visokom obrazovanju, pored četvorogodišnjeg (240 ECTS) i trogodišnjeg (180 ECTS) školovanja, predviđen je i takozvani kratki program studija, koji traje od jedne do dvije godine i vrednuje se sa najmanje 60 ECTS bodova do najviše 120 ECTS bodova. Šta mislite o tome?

KRNETA: Prema novom zakonu o visokom obrazovanju, ovaj program se može organizovati ukoliko pruža odgovarajuća znanja, vještine i kompetencije za oblast rada ili zanimanja, lični razvoj studenta ili dalje studije za završetak prvog ciklusa. Mislim da je ova mogućnost posebno značajna u IT oblasti, jer se tehnologije u oblasti softvera mijenjaju u prosjeku svake dvije ili tri godine. Tako bismo veoma brzo dobili stručnjaka sa odgovarajućim kompetencijama koji je potreban IT kompanijama. Veoma je važno kod definisanja plana i programa za takvo obrazovanje uključiti predstavnike poslovne zajednice da bi se dobio profilisan stručnjak u skladu sa potrebama tržišta rada.

Poznato je da većina studenata tehničkih fakulteta već na četvrtoj godini studija radi u kompanijama, tako da dio njih i prije diplomiranja ima određeno iskustvo u radu u IT kompanijama. Šta biste poručili studentima četvrte godine ili onima koji diplomiraju vezano za izbor kompanije, odnosno poslodavca kod kojeg će zasnovati radni odnos?

KRNETA: S obzirom na to da je ponuda posla u IT oblasti uglavnom veća nego u drugim oblastima, preporučio bih im prije svega da biraju radno mjestu na kojem mogu najbolje iskoristiti svoja znanja stečena na fakultetu i na kojem imaju dobre uslove za napredovanje u struci. Osim toga, preporučio bih im da dobro razmotre uslove koje im poslodavci nude i da cijene svoje znanje.

Krneta: Mladi ljudi treba prije svega da rade ono što vole, čime će im budući posao predstavljati zadovoljstvo. Preporučio bih im da dobro razmotre uslove koje im poslodavci nude i da cijene svoje znanje.

Danas mladi biraju IT sektor najčešće jer su svjesni zarade, kao i traženosti ovog zanimanja. Predstoje nam upisni rokovi na fakultetima. Šta biste poručili završenim srednjoškolcima koji treba da se odluče na koji fakultet treba da se upišu?

KRNETA: Činjenica je da danas zanimanja iz IT oblasti predstavljaju najviše tražena i najbolje plaćena zanimanja. Mišljenja sam da mladi ljudi treba prije svega da rade ono što vole, čime će im budući posao predstavljati zadovoljstvo. Svakako bih im preporučio, ako imaju imalo afiniteta prema informacionim tehnologijama, pogotovo prema razvoju softvera, da upišu neki od smjerova koji u svom fokusu imaju razvoj softvera, a na fakultetima u Republici Srpskoj. Ako se ipak odluče da se upišu na fakultet u Srbiji ili nekoj drugoj zemlji, preporučujem im da se nakon završetka fakulteta vrate u Republiku Srpsku, jer je smatram najljepšim mjestom za život i rad.

Najčitanije