Uskoro će u Ujedinjenim nacijama biti rezolucija o ratu u Ukrajini i mi očekujemo od BiH i drugih zemalja u regionu da glasaju s EU, rekao je Johan Zatler, šef Delegacije EU u Sarajevu, u intervjuu za "Nezavisne novine".
"Naša očekivanja su kao očekivanja od zemalja koje su nam najbliže, a to uključuje i BiH, kao zemlju koja je na putu da postane članica, da djelujemo sinhronizovano na važnim pitanjima. Zato sam zadovoljan što je BiH preduzela prave korake da se uskladi s nama kada je u pitanju pozicioniranje na međunarodnim forumima. Mi očekujemo da nove vlasti nastave tim putem", rekao je on.
NN: U Turskoj i Siriji se desila ogromna tragedija, a naše spasilačke službe su na terenu u Turskoj. Da li je ovo prvi pravi test Evropskog mehanizma za civilnu zaštitu?
ZATLER: Velika tragedija. Naša srca su sa narodom Turske i Sirije. Hiljade ljudi su poginule, mnogi su još zarobljeni pod ruševinama. Dobra stvar je što je svijet, a posebno Evropa, došao da pomogne. Takođe je dobro da je Bosna i Hercegovina otišla da pomogne. Ono što smo vidjeli je da su entiteti djelovali samostalno. Nama bi bilo draže da je odgovor bio državni. Od prošle godine BiH je punopravna članica Evropskog mehanizma civilne zaštite. Ovaj mehanizam bi trebalo koristiti. Ako se može uzeti išta pozitivno od pristupa koji je odabran je to što je sve urađeno brzo. Ali, mogla je mnogo ranije biti održana online sjednica Savjeta ministara BiH, SM se mogao saglasiti da pošalje tim BiH. Usput rečeno, to bi vam uštedjelo novac jer bi veliki dio troškova, 75 odsto, bio kompenzovan. To sada nije slučaj.
NN: Da li pristup koji je odabran na neki način pruža uvid kako će nove vlasti raditi u budućnosti? Hoćemo li imati takmičenja između entiteta, i kad je u pitanju korištenje mehanizma, ali i generalno?
ZATLER: Ne vjerujem da to pruža uvid kako će se stvari odvijati narednih godina. Mislim da smo svi izvukli pouku i da će sljedeći put, i to je bila moja poruka nadležnom ministru Nešiću, da koriste mehanizme koje BiH ima i koji vam, usput rečeno, uštede novac. Odgovor je bio pozitivan i nadam se da će sljedeći put biti drugačiji pristup. Što se tiče toga kako će biti generalno, nemam kristalnu kuglu. Imamo koalicioni sporazum na federalnom i državnom nivou, što je pozitivno. Imamo Savjet ministara koji je uspostavljen u rekordnom roku i imamo bolju atmosferu. Znamo da se neće sve promijeniti preko noći, ali to su dobri sastojci za drugačiji pristup. Glavno je da fokus bude na stvarima na kojima se možemo kretati, koje su važne za put ka EU. To je izazov narednih godina.
NN: Ovo formiranje vlasti se desilo tako brzo da ni mi novinari nismo sigurni da možemo sve ispratiti. Da li je to zbog Ukrajine i međunarodnog pritiska?
ZATLER: Mislim da je kombinacija faktora, a neke ste sami spomenuli. Nemojmo zaboraviti ni kandidatski status s kraja prošle godine, što je velika vijest. To znači da smo otvorili novo poglavlje u odnosima EU i BiH. Sada imamo novi SM i očekujemo početak iskrenog posla na prioritetima koji su tu.
NN: Rat u Ukrajini je velika tragedija, ali je li on i velika geopolitička promjena u međunarodnim odnosima? Slažete li se da više ništa neće biti isto?
ZATLER: Mislim da je mnogo više nego velika tragedija. Kada u budućnosti budemo mislili na 24. februar 2022. vidjećemo to kao jedan od najmračnijih trenutaka u 21. vijeku. To je prelomni trenutak, pokušaj da se vrijeme vrati na principe "ja sam jači i biće kako ja hoću" korištenjem sirove sile. To nije napad samo na jednu zemlju, nego na naš način života. Ovo je sušta suprotnost od temeljnih principa osnivanja EU nakon užasa Drugog svjetskog rata, da se svi sakupimo zajedno i zajedno tražimo kompromise. Kompromisi jesu teški i zahtijevaju vrijeme, ali riješili su probleme. EU i naši saveznici su na to snažno reagovali i pružili veliku podršku Ukrajini i primijenili snažne sankcije prema odgovornima kako bismo im otežali da vode rat sakaćenjem njihove ratne mašinerije.
NN: Spomenuli ste sankcije, znate da je to osjetljivo pitanje ovdje, kao i uvođenje viza Rusiji. Kakva su Vaša očekivanja, hoće li biti pritiska na BiH?
ZATLER: Naša očekivanja su kao očekivanja od zemalja koje su nam najbliže, a to uključuje i BiH, kao zemlju koja je na putu da postane članica, da djelujemo sinhronizovano na važnim pitanjima. Zato sam zadovoljan što je BiH preduzela prave korake da se uskladi s nama kad je u pitanju pozicioniranje na međunarodnim forumima. Mi očekujemo da nove vlasti nastave tim putem.
NN: Očekujete li sada neke konkretne korake ili je to proces?
ZATLER: To je proces. Uskoro će u UN biti rezolucija o ratu u Ukrajini i mi očekujemo od BiH i drugih zemalja u regionu da glasaju s nama. Biće i drugih aktivnosti od strane EU kada se radi o sankcijama, i od BiH očekujemo da se uskladi.
NN: Sada kada smo postali kandidat, šta se promijenilo?
ZATLER: I sami ste spomenuli - drugačija je atmosfera, uspostavljen je Savjet ministara, došlo je do spoznaje od strane novih timova u novim vlastima da je kandidatski status zadatak za njih da budu brži i iziđu u susret očekivanjima građana. On može djelovati kao katalizator za reformske procese.
NN: Da li su fondovi, instrumenti pretpristupne pomoći i drugi aspekti drugačiji sada?
ZATLER: Mišljenje Evropske komisije i 14 prioriteta su procesi koji su bili predmet dubokih razmišljanja. Oni se neće promijeniti zbog kandidatskog statusa. Ista ili slična pitanja su i u drugim zemljama regiona, a vladavina prava je bila i ostaje centralna tema. Sve to ostaje. Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, i to ostaje. Sada imamo novi instrument s Europolom. U razgovoru sa gospodinom Nešićem snažno sam naglasio da to treba da dovedemo do pozitivnog kraja. Sve to treba završiti do marta, aprila. Ohrabrio sam ga da dobijemo snažnu kontaktnu tačku.
NN: Da li ćete mi priznati da smo dobili kandidatski status zbog Ukrajine, a ne zbog reformi?
ZATLER: Da, priznajem da ste u tome u pravu. Napredak u proteklih nekoliko godina nije bio impresivan. Nije da ništa nije urađeno, bilo je nekoliko stvari, čak prije izbora.
NN: Zanima me šta kažete Briselu kada Vas pitaju za savjet? Kako ste ih ubijedili da naprave pozitivan korak prema BiH u vezi sa kandidatskim statusom?
ZATLER: Pitali su me i imao sam razgovore o kandidatskom statusu sa zemljama članicama i rekao sam im da je vrijeme da se stvari pomjere kad je BiH u pitanju. U junu smo imali geopolitičku odluku oko Ukrajine i Moldavije i naravno da to ima posljedice. Mislim da je bilo ispravno da BiH nije dobila status u junu, jer bi to bio dodatni argument u izbornoj kampanji onima koji su na vlasti, a koji nisu puno uradili. Zato je bilo dobro da se to odvoji i da se sprovede temeljna rasprava u decembru, koja jeste sprovedena. Na kraju se 27 članica saglasilo. Rat u Ukrajini je pokazao da smo se približili jedni drugima. I kada pogledate, 2022. godine smo napokon napravili napredak u vezi sa većinom zemalja u regionu.
NN: Znači, nismo zaslužili status, nego su kriterijumi malo spušteni?
ZATLER: Tačno, jedan od jako važnih argumenata je bila geopolitička situacija. Takođe, kao što sam rekao, očekujemo više od novih vlasti.
NN: Znači, u pitanju je neka vrsta pozitivnog pritiska? I šta ako budete bili razočarani onim što postignu?
ZATLER: Upravo to jeste bila glavna poruka ministru spoljnih poslova koji je bio u Briselu, i istu poruku će dobiti Predsjedništvo BiH ove sedmice kada tamo ode. Istu poruku će dobiti i predsjedavajuća, gospođa Krišto, kad ode tamo narednih dana. Sve ovo pokazuje da ovi predstavnici vlasti prepoznaju važnost EU puta, za početak simbolično, prve posjete su im u Brisel, gdje se sastaju sa zvaničnicima i primaju ove poruke.
NN: Ja sam i dalje skeptik, ali možda me Vi možete uvjeriti da oni osjećaju hitnost posla koji treba obaviti? Osjećaju li to oni stvarno?
ZATLER: Vrijeme će reći. Rano je. Kada bude prošao zakon o sukobu interesa u parlamentu, nadamo se sljedećeg mjeseca, kada bude usvojen zakon o sudovima, koji je jako važan zakon, koji reguliše rad sudova, koji uspostavlja apelacioni sud kojeg i dalje nema, što je problem, kada to bude bilo usvojeno, onda možemo pričati o njihovoj ozbiljnosti.
NN: Ne volim govoriti o rokovima, ali ipak, možemo li dati neki rok do kada? Možda ljeto?
ZATLER: Tačno, do ljeta želimo da vidimo konkretne korake.
NN: Bićete ovdje tada?
ZATLER: Da.
NN: Dobro, onda ćemo ponovo moći da pričamo o tome, da odmah zakažemo intervju.
ZATLER: Da!
NN: Energija je velika tema... Svi govore o energetici, čak i moje komšije raspravljaju o solarnim panelima, što je prosto nevjerovatno. Hoće li ove godine biti nekog pomaka kad je energetika u pitanju?
ZATLER: To je izazov, ali istovremeno i velika prilika. Izazov jer ste ovisni o uglju, a to se mora promijeniti jer zbog lošeg vazduha 3.300 ljudi prerano umre u BiH svake godine. Ali i ekonomski, za nekoliko godina nećete više moći da izvozite energiju iz ovih prljavih izvora.
NN: Jesu li naše elektrokompanije svjesne tih rokova?
ZATLER: Konačno su postale svjesne. Imao sam dobar razgovor s ministrom Košarcem na tu temu, koji je nadležan za tu oblast, iako, naravno, i entiteti imaju veliku ulogu. On razumije i uvjeren sam da će biti više akcije sada. BiH bi zbog svojih resursa mogla da postane centar za obnovljivu energiju. Upravo smo dodijelili paket od 70 miliona evra za najranjiviju populaciju i energetsku efikasnost, odobrili smo investicioni paket od devet milijardi evra za cijeli region i važno je da BiH bude brza jer se za sredstva treba izboriti.
Treba zadržati postojeći sistem zaštite od klevete
NN: RS priprema novi zakon o kleveti. Kako uspostaviti balans između odgovornosti medija za ono što objave i potrebe da im se da da rade?
ZATLER: U pravu ste, treba naći pravi balans između prava novinara da se izraze i da postavljaju pitanja, i potrebe da se zaštiti reputacija ljudi koji su u javnom prostoru. Svaka zemlja treba da nađe pravi balans. Mislim da BiH ima neophodne alate u vidu građanskih parnica. Nemojmo zaboraviti da je BiH prva u regionu ukinula kriminalizaciju klevete prije 20 godina.
NN: Vi ste i sami novinar, da li bi vraćanje kriminalizacije bilo prihvatljivo?
ZATLER: Mislim da bi to bio veliki korak unazad. To bi moglo da ima potencijal da oteža rad novinara, ili čak učini nemogućim, pa čak i rizičnim, prvo ličnim, a onda i ekonomskim rizikom. U EU je to pitanje regulisano na razne načine, ne postoji jedinstveni model. Negdje ima kriminalizacije, ali to prate snažni mehanizmi zaštite novinara. Taj element ovdje nedostaje.
NN: Vlasti bilo gdje uvijek uzimaju ono što im odgovara.
ZATLER: Treba pažljivo napraviti taj balans, ali ga zadržati u okviru postojećeg sistema koji postoji i koji se koristi. I sistem funkcioniše.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.