Očekujem od svojih radnih kolega maksimalno zalaganje u narednom periodu i više rada, kazao je u intervjuu za "Nezavisne" Želimir Lepir, novoimenovani glavni tužilac Okružnog tužilaštva Banjaluka.
Potvrdio je da se Okružno tužilaštvo Banjaluka nalazi u velikim dugovima, te da je zbog toga pisao resornom ministru.
"Problem ovog tužilaštva koji sam naslijedio je tačno 195.000 KM duga prema vještacima svih profila, pa i Zavodu za sudsku medicinu RS, kojem dugujemo 67.000 KM", naveo je Lepir.
NN: Kakvo stanje ste zatekli u Okružnom tužilaštvu Banjaluka nakon dolaska na novu funkciju?
LEPIR: Ovu funkciju sam zvanično preuzeo 3. januara ove godine. Većinu tužilaca poznajem odranije, dok sam radio kao sudija u banjalučkom Okružnom sudu, a nakon dolaska u Tužilaštvo upoznao sam sve tužioce. Međutim, konačnu sliku o Okružnom tužilaštvu Banjaluka stekao sam kada je urađen godišnji izvještaj Tužilaštva za 2011. godinu. Stekao sam sliku o velikom broju neriješenih predmeta. Mislim da ćemo u ovoj godini morati više da radimo kako bismo smanjili broj predmeta. U tom pravcu napravio sam plan i program rješavanja predmeta, te plan i program rješavanja starih predmeta. Ono što je značajno jeste da dosad nije vrednovan rad tužilaca u pogledu kvaliteta i kvantiteta rada, odnosno nisu imali orijentaciona mjerila na tom planu. Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) BiH nije donio ta mjerila, tako da smo mi morali donijeti naša interna, a ja sam u ovom mjesecu nakon svih konsultacija odredio orijentaciona mjerila za svakog tužioca. Sve je to urađeno kako bi se mogao postići veći efekat rada.
Uradili smo orijentaciona mjerila i Odjeljenje za privredni kriminalitet imaće pet predmeta, a Opšte 17 predmeta. Mislimo da se to može raditi, kazao Lepir
NN: Šta znače ta orijentaciona mjerila u praksi? Hoće li tužioci koji budu radili više imati dodatne bonuse i obrnuto?
LEPIR: To su mjerila koliko je jedan tužilac dužan da uradi u toku mjeseca. Imamo dva odjeljenja – Odjeljenje za privredni i organizovani kriminal i ratne zločine te Odjeljenje za opšti kriminal, koje ima dva pododsjeka - Imovinski i krvni delikti i Saobraćajni delikti. Uradili smo orijentaciona mjerila i Odjeljenje za privredni kriminalitet imaće pet predmeta, a Opšte 17 predmeta. Mislimo da se to može raditi, s obzirom na iskustva tužilaca.
NN: Šta će biti s tužiocima koji ne budu radili po tim mjerilima?
LEPIR: Svake godine se vrši ocjenjivanje tužilaca i to rade moji zamjenici, gdje na kraju glavni tužilac daje posljednju riječ. Ta ocjena se dostavlja VSTS-u, a kasnije konačna ocjena ukoliko je negativna može imati posljedice u pogledu daljeg napredovanja tužioca. Ukoliko tužilac katastrofalno radi svoj posao više godina, onda se može ići i na disciplinsku odgovornost tužioca.
NN: Kao sudija ste svjedočili mnogim propustima tužilaca u sudskim procesima. Da li će se ova ružna praksa promijeniti u narednom periodu?
LEPIR: Ja ne mogu davati detaljnu ocjenu rada svakog tužioca. Mogu reći da svi ljudi nisu isti. Neko je sposobniji od drugog. Imamo vrsnih tužilaca, ali imamo i onih koji trebu da se nadograđuju učenjem i čitanjem. Mi treba da shvatimo da je reformom pravosuđa u BiH, odnosno RS, prenesena velika odgovornost na tužioce. Prije reforme istragu je vodio istražni sudija, a sada istrage vodi tužilac i zastupa optužnicu pred sudom. Problem je što jedan tužilac danas mora da donese optužni akt i zastupa taj akt na sudu pa gubi vrijeme, jer i priprema istrage i donosi odluke u drugim predmetima. Pored svega puno putujemo, svaki dan su naši tužioci u sudovima u Kozarskoj Dubici, Gradišci, Prijedoru, Mrkonjić Gradu, odnosno sudovima koje pokriva Okružno tužilaštvo Banjaluka. To su problemi, međutim u pogledu kvaliteta rada mi pratimo koliko svaki tužilac ima ukinutih i potvrđenih presuda.
NN: Kakva će biti vaša saradnja s policijom i inspektorima?
LEPIR: Kao sudija, imao sam odličnu saradnju sa svim inspektorima i ona će biti nastavljena u budućnosti. Naša saradnja u ranijem periodu se ogledala u brzini izdavanja naredbi za posebne istražne radnje, neke provjere itd. Mi ćemo takvu saradnju nastaviti i ovdje.
NN: Okružno tužilaštvo Banjaluka nalazi se u velikim dugovima prema vještacima, Zavodu za sudsku medicinu RS i drugima. Kako mislite riješiti problem na kojem je "pao" vaš prethodnik?
LEPIR: Problem ovog tužilaštva koji sam naslijedio je tačno 195.000 KM duga prema vještacima svih profila, pa i Zavodu za sudsku medicinu RS, kojem dugujemo 67.000 KM. Zbog nagomilanih dugovanja već sam napisao dopise Džerardu Selmanu, ministru pravde RS, VSTS-u i Republičkom tužilaštvu. Ova sredstva nam nisu odobrena ni ovogodišnjim budžetom i ja očekujem da me ministar u narednom periodu pozove na razgovor kako bismo riješili ovaj veliki problem. Zbog dugovanja usluge su nam otkazali i prevodioci, pa imamo paradoks da nam resorno ministarstvo pošalje dokument koji mi obradimo i treba da ga prevedemo, ali za prevodioce nemamo novca, koji treba da nam odobri Ministarstvo. Zbog dugovanja prema vještacima dolazimo u situaciju da njih sada angažuje odbrana i optuženi, što nam dodatno otežava rad.
Zbog nagomilanih dugovanja već sam napisao dopise ministru pravde
NN: Okružno tužilaštvo Banjaluka jedno je od najboljih tužilaštava u BiH kada je u pitanju procesuiranje predmeta ratnih zločina. Imate li pomoć od drugih institucija?
LEPIR: Na ratnim zločinima ovo tužilaštvo je i prije reforme pravosuđa i donošenja državne strategije radilo i optuživalo ratne zločince pa sam naš okružni sud i ja kao sudija presudili u većem broju predmeta ratnog zločina.
Banjalučko Okružno tužilaštvo je daleko ispred ostalih u BiH po broju riješenih predmeta. Mi smo ih, naime, riješili 35 dosad. Na ovim predmetima kod nas radi jedan tužilac, koji se specijalizovao za tu vrstu krivičnih djela. Sada mu je dodijeljen još jedan stručni saradnik i mi očekujemo da će za nekoliko godina ukoliko nastavimo ovako uspješan rad broj predmeta ratnih zločina koje pokriva Okružno tužilaštvo Banjaluka biti sveden na zadovoljavajući nivo. Međunarodna zajednica je u saradnji s VSTS-om dala određena donatorska sredstva da se poboljša infrastruktura tužilaštava, kako bi brže i efikasnije bili rješavani predmeti ratnih zločina. Upravo na tom planu mi ćemo iskoristiti ova sredstva i srediti nekoliko pritvorskih jedinica u Tužilaštvu. Preuredićemo i jednu prostoriju u sobu gdje se saslušavaju lica s onom sjenkom za prepoznavanje da ne gubimo vrijeme odlazeći u policiju.
Efikasnije protiv privrednog kriminala
NN: Na nedavnom sastanku s rukovodiocima CJB Banjaluka dogovorili ste novu saradnju. O čemu se zapravo radi?
LEPIR: Dogovorili smo obavljanje jedne stvari koja će doprinijeti bržem rješavanju slučajeva iz oblasti privrednog kriminala. Naime, formirali smo posebne finansijske timove, koje sačinjavaju tri lica, tužilac i dva službena lica. Oni će opsluživati dokazima konkretnog sudiju u predmetima privrednog kriminala i to će doprinijeti brzini i efikasnosti postupka, a ne lutanju kao dosad.