U namjeri da ubrza evropski put BiH, EU napušta tradicionalne metode tako što otvara potprocese kojima se neka pitanja rješavaju ranije nego što bi inače došla redovnim putem, kaže Željka Cvijanović, ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS, komentarišući rezultate briselskog sastanka.
"Lansiranjem ovakvog političkog dijaloga na visokom nivou, namjera EU je da održi proces živim, jer to u BiH nije moguće ostvariti redovnim metodama", smatra Cvijanovićeva.
Kada bi proces bio vođen tradicionalno, Cvijanovićeva ističe da bi se BiH na svakom pojedinačnom pitanju zadržala i po nekoliko godina, dok se novim pristupom umjesto dugačkih lista uslova ispostavljaju kratka i koncentrisana dva-tri pitanja kojima se dobija na vremenu, a ujedno se uvježbavaju pojedine aktivnosti koje bi inače na red došle mnogo kasnije.
NN: Može li se sažeti glavna poruka briselskog sastanka?
CVIJANOVIĆ: Glavna poruka je da postoji realna mogućnost da do kraja godine BiH podnese aplikaciju za članstvo i da nakon toga, a po ispunjenju potrebnih procedura na strani EU, dobije kandidatski status ako ispuni hodogram s rokovima oko kojeg su se usaglasili svi učesnici. Osim toga, lansiranjem ovakvog političkog dijaloga na visokom nivou, gdje se na strani BiH stvari dogovaraju u formatu političkih lidera uz učešće predstavnika izvršne vlasti, namjera EU je da održi proces živim, jer to u BiH nije moguće ostvariti redovnim metodama. Iz tog razloga EU otvara određene potprocese, koji će služiti kao podrška glavnom procesu. Na ovom sastanku su podijeljeni upitnici u oblasti javnih nabavki i zaštite životne sredine kao podloga ili uvježbavanje za aktivnosti koje bi, da stvari teku na uobičajeni način, došle na red kasnije. Sigurna sam da će uskoro dijalog biti otvoren i u oblasti budžetiranja i u ekonomsko-finansijskoj sferi, a potom i u nekim drugim oblastima. Pri tome, treba imati u vidu da se već odvija strukturalni dijalog u pravosuđu. Cilj je da se evropski procesu BiH održi živim i da aktivnosti teku i onda kad nema stvarnog kretanja koje se mjeri velikim reformskim koracima. Time obje strane spasavaju obraz.
NN: Da li to EU na neki način napušta tradicionalne metode?
CVIJANOVIĆ: Na neki način da, mada to više liči na manevar, jer je svima jasno da je BiH raštimani orkestar bez realnih izgleda da se uštima zato što unutar nje nema saglasnosti ni o samoj BiH ni o bilo kojem drugom važnom pitanju. Ako u takvim okolnostima vodite evropski proces u BiH na tradicionalni način, to znači da ćete se na svakom pojedinačnom pitanju zadržati po nekoliko godina. To onda u suštini i nije proces već ad hoc postupanje, a EU želi to da izbjegne nakon niza izgubljenih godina, što zbog pretjerano birokratizovanog pristupa EU, što zbog različitih viđenja u BiH o tome kako treba da se realizuje njen evropski put. Novina je i to što se za BiH ne ispostavljaju dugačke liste uslova, već veoma kratke i koncentrisane na svega dva-tri pitanja. Što se tiče ostatka regije, i tu se u pojedinim zemljama, kao što su Crna Gora i Makedonija, zašlo u pojedine sfere, kao što je oblast pravosuđa, prije nego što bi trebalo da dođu na dnevni red u fazi pristupnih pregovora. Ipak, odstupanja od tradicionalnih metoda će biti najvidljivija u BiH. Izlaziće se iz institucionalnog formata u čisto političku sferu svaki put kad treba podstaći ili deblokirati proces.
NN: Evropski komesar za proširenje Štefan File je pred svim zvaničnicima BiH rekao da put BiH ka EU ne znači ugrožavanje nadležnosti entiteta. Jesmo li tom izjavom konačno stavili tačku na priču o potrebi jačanja BiH na štetu entiteta zbog evropskih integracija?
CVIJANOVIĆ: Trebalo bi da je tako, ali nisam pretjerani optimista. Prethodi usaglašavanje modela koordinacije, a to će biti najbolji test. Suštinsko pitanje je da li ćemo time što će svaki nivo vlasti izvršavati svoj dio evropske agende u skladu sa ustavnim nadležnostima obezbijediti stvarno kretanje BiH ka EU ili ćemo biti i dalje blokirani time što se nivou BiH nastoji pripisati politička ili institucionalna težina kojom taj nivo ne raspolaže. Uvažavanje ustavne realnosti je ključ za efikasnost evropskog procesa. Osim toga, činjenica da je otvorena i ovakva vrsta političkog dijaloga opovrgava tezu da je ovo tehnički proces, koja nam je često plasirana od strane EU. Tehničke akcije dolaze tek onda kad su donesene političke odluke. I mehanizam koordinacije će tu činjenicu morati da uvaži.
NN: Ima li neke suštinske razlike ovog u odnosu na neke ranije sastanke?
CVIJANOVIĆ: Nije bilo uobičajenog kukanja kako se ugrožava država time što će i entiteti imati svoju ulogu u procesu integracija. Suština i jeste u tome da se napravi mehanizam koordinacije u kojem će svako raditi svoj posao i gdje niko nikoga neće moći da ugrožava. Kad kažem da nisam pretjerani optimista onda je to zato što mi djeluje da, i pored priče o tome da nije potreban prenos nadležnosti, ne vidimo svi isto ulogu entiteta. Po mišljenju nekih, ona se svodi samo na usvajanje evropskog zakonodavstva, a prema viđenju RS, ta uloga znači učešće u svim aspektima procesa integracija u skladu s principom dominantne nadležnosti.
NN: I da BiH govori jednim glasom?
CVIJANOVIĆ: To u stvari znači da se govori usaglašenim glasom, pri čemu je proces usaglašavanja institucionalizovan kroz mehanizam koordinacije. Biće potrebno da se definiše ko za koju oblast govori u ime BiH i u kakvim formacijama se realizuje međuvladina saradnja. Ima nekoliko dobrih primjera u državama članicama EU kako ta saradnja može da se postigne. A, što se tiče usaglašenog glasa, to je izvedena, a ne primarna kategorija. Ne definiše se unaprijed, već se do njega dolazi ako je prethodno sistem koordinacije postavljen na pravi način, a to znači utemeljen na ustavnim nadležnostima svakog nivoa vlasti.
Slučaj "Sejdić i Finci" rješiv do kraja godine
NN: Koliko je realno da BiH do kraja godine riješi slučaj "Sejdić i Finci"?
CVIJANOVIĆ: Realno je. Što se tiče RS, sve političke stranke su iznijele jedinstven stav kako možemo sprovesti tu sudsku odluku, a iz FBiH dolaze poruke da su i oni postigli dogovor o tome kako će je sprovesti. To je najbrži i najbezbolniji način da se ovo pitanje riješi i da se ide dalje. Stvari se mogu iskomplikovati ako se otvori proces ubjeđivanja da stranke iz RS prihvate ono što žele stranke iz FBiH i obratno. Upravo s ciljem da se stvari ne otežavaju dodatno, stranke iz RS su jasno rekle da znaju kako će riješiti problem i da se neće uplitati u ono što će se dogovoriti u FBiH, te da očekuju da će se tako ponašati i druga strana. Suština je da se deblokira evropski put, a ne da tražimo idealna rješenja u zemlji koja je sve samo ne idealna. Isto vrijedi i za mehanizam koordinacije.