Željka Cvijanović, premijer RS, izjavila je u intervjuu za "Nezavisne" da zahtjevi studenata nemaju veze sa studentskim standardom i da se pravi nešto što pokušava da se omasovi, zbog čega joj je žao što se to dešava u vrijeme kada postoji tendencija i namjera da se dešavanja u Sarajevu preliju u Banjaluku.
"Podržavamo izražavanje javnog stava ili mišljenja, ali moramo da razgraničimo stvari kada je u pitanju studentska populacija. Ovdje se ušlo u sferu politike i političkih pitanja. Vlada RS želi da povuče crtu između onoga šta su pitanja vezana za studente i studentski standard i onih koja su nametnuta kao dio priče tih protesta, a zapravo i ne spadaju u ovaj dnevni red", kazala je Cvijanovićeva.
Govoreći o situaciju u budžetu RS, Cvijanovićeva kaže da se budžet Republike Srpske puni u skladu sa finansijskim planom za 2013. godinu i u skladu sa tim budžet RS izvršava svoje obaveze prema budžetskim korisnicima i omogućava funkcionisanje svih institucija.
"Najveći problem u budžetu u ovoj godini jeste nepredvidljivost naplate sredstava od MMF-a, jer druga tranša prihoda kasni, iako mi redovno izvršavamo svoje obaveze prema MMF-u", kazala je Cvijanovićeva, premijer RS.
Kada je u pitanju rebalans budžeta, dodala je, on je uobičajena pojava u svim zemljama u svijetu i do sada je Republika Srpska gotovo u svakoj godini imala i rebalans budžeta.
"U ovom trenutku prije isteka prvog polugodišta još nije moguće precizirati kako će on izgledati", kazala je Cvijanovićeva.
NN: Studenti su bili na ulicama, traže četvrti paviljon, smjenu ministra Mutabdžije... Koliko su njihovi zahtjevi opravdani?
CVIJANOVIĆ:Pod plaštom priče o studentskom standardu provukle su se neke priče koje nemaju veze sa tim. Izanalizirali smo situaciju i vidjeli da kada su u pitanju studenti i studentska populacija da su troškovi ishrane i smještaja tri do 11 puta niži u RS nego što je slučaj sa studentskim standardom u Sarajevu, Beogradu, Zagrebu i ostalim mjestima i centrima u regiji. Tri do 12 puta niža je školarina.
Nigdje u okruženju ili svijetu studenti nemaju tri obroka dnevno za 2,5 KM, kao što je to slučaj u Republici Srpskoj. To je jedna od privilegija koju imaju naši studenti, a često je zanemaruju.
Kada je riječ o četvrtom paviljonu, prije nekoliko mjeseci je utvrđeno kako će to ići i studenti su o tome blagovremeno obaviješteni.
Donijeli smo odgovarajuće odluke, preduzete su sve aktivnosti i pretpostavke za realizaciju ovog projekta, a sa njim smo povezali i potrebe naših studenata u Istočnom Sarajevu gdje su potrebne intervencije i donijeli odluke koje tretiraju i jedan i drugi Univerzitet. Imputiraju se neka pitanja koja nemaju veze sa studentima. Podržavamo izražavanje javnog stava ili mišljenja, ali moramo da razgraničimo stvari koje jesu relevantne kada je u pitanju studentska populacija i ono što nije. Ovdje se ušlo u sferu politike i političkih pitanja.
NN: Šta je motivisalo studente da izađu na ulicu?
CVIJANOVIĆ:To morate da pitate njih. Ovo ima veze sa nečim sasvim drugim i žao mi je što se to dešava u vrijeme kada je postojala tako velika tendencija i namjera da se ono što se dešavalo u Sarajevu prelije u Banjaluku i jako mi je žao što se to dešava u to vrijeme.
NN: Mogu li studenti krizu iz Sarajeva prenijeti u Banjaluku?
CVIJANOVIĆ: Protesti u Sarajevu su organizovani pod plaštom da treba da bude riješeno pitanje JMB. Ti protesti nemaju veze sa JMB, a i da imaju veze sa tim pitanjem to nema veze sa Banjalukom, jer je Vlada RS svojom uredbom riješila to pitanje. U pitanju je puno šira priča i svi oni podaci koje smo prikupili u ovom periodu pokazuju da se tamošnja dešavanja ne odnose na JMB. Nezadovoljna sam što se manipuliše tim pitanjem, a opet zadovoljna što se to nije prelilo u RS zato što su građani naprosto shvatili da nije ni mjesto ni vrijeme da se neka priča koja se dešava u Sarajevu prenosi u RS.
NN: Može li politika, na neki način, krizu koja je nastala u Sarajevu imputirati RS?
CVIJANOVIĆ: To pokušavaju niz godina. To ne "pije vode" i realnost je da je RS jedina funkcionalna u BiH. Čak u vrijeme talačke krize imala je sjednice Vlade, koja je davala mišljenja i ispoljavala svoje zahtjeve. Sve je funkcionisalo i RS ima sve odgovore na sva politička pitanja bilo kojeg ranga. Problem postoji na nekim drugim lokacijama i mjestima i to treba da podigne svijest u RS da je jako dragocjeno ono što imamo. Totalno je besmislena priča koju smo imali prilike čuti proteklih mjeseci ili sedmica i od određenih opozicionara da ne prijeti ništa RS iz Sarajeva. Otvoreno tvrdim da prijeti. Ova talačka kriza je to potvrdila, osim toga, BiH je neosjetljiva na potrebe njenih građana iz tog razloga postoji tanka identifikaciona veza između građana i BiH.
Najveći problem u budžetu jeste nepredvidljivost naplate sredstava od MMF-a, jer druga tranša prihoda kasni
NN: Ukoliko dođe do intervencije OHR-a, koji će biti odgovor RS?
CVIJANOVIĆ:Vrlo jasan odgovor kao i svaki put što je imala. OHR nema ništa da radi u ovoj državi i ovo je stvar domaćih institucija. OHR je stvar prošlosti i nepotrebno i namjerno je uvučen u ovu priču. To je čitav jedan projekat u kojem se želi prikazati kako se ne može funkcionisati bez OHR-a, kako treba da se minimiziraju neki drugi koji imaju puno bolja rješenja bazirana na partnerstvu sa predstavnicima u BiH. Republika Srpska ne priznaje bilo kakve intervencije OHR-a.
NN: Kakva je situacija u budžetu RS i hoće li biti rebalansa?
CVIJANOVIĆ: Likvidni smo, izvršavamo svoje obaveze i sve ono što je do budžeta to se realizuje. Problemi postoje i oni su identifikovani ranije. Upozorili smo na situaciju sa MMF-om i tranšama. Situacija za neispunjavanje tih uslova bila je vezana za FBiH što nas je usporilio u obezbjeđivanju tih sredstava, a došlo je i do pada indirektnih prihoda, ali u svakom slučaju ispunjavamo sve svoje obaveze.
NN: Zbog čega se odustalo od izgradnje hidroelektrana na rijeci Drini sa njemačkim RWE?
CVIJANOVIĆ: Došlo je do neizvršenja određenih obaveza sa njihove strane, a sa druge strane i postavljeni su određeni previsoki zahtjevi kojima se nije moglo udovoljiti. To ne stavlja sa strane cjelokupan projekat. Postoji saglasnost da se ide u njegovu realizaciju.
NN: Ima li naznaka izlaska iz krize?
CVIJANOVIĆ: To je stvar koja ne zavisi od RS ili nesposobnosti da budu rješavane neke slabosti. To je, naravno, važno, ali mnoge stvari su vezane za mogućnosti okruženja, Evrope i svih onih koji su naši tradicionalni spoljnotrgovinski partneri. Postoji volja Vlade RS, identifikovali smo puno stvari i do sada smo intervenisali na mnogo načina i utvrdili kako ćemo se kretati.
NN: Kada običan čovjek može očekivati boljitak?
CVIJANOVIĆ: Najbolje bi bilo kada bi sve kategorije mogle osjetiti poboljšanja, idemo ka tome da kada nešto uložite to može i da se vrati. Kada dajete neku podršku, želite da se to manifestuje kroz zadržavanje radnih mjesta ili otvaranje novih. Postoji posvećenost da se ide na vraćanje plata, zadržavaje radnih mjesta, otvaraje novih i mi cijenimo da će stimulansi kroz novopripremljeni program podrške za privredu doprijenijeti tom cilju.
"Šume" idu u dobrom smjeru
NN: Dokle se stiglo sa sređivanjem stanja u javnim preduzećima?
CVIJANOVIĆ: Otvorili smo prvo "Šume" i to ide u dobrom pravcu, s tim da treba rješavati još neke stvari, jer se radi o komplikovanim sistemima kojima će se morati prići na drugačiji način, a za koje nema recepta i brze formule. I u regiji svi složeni slični sistemi pokazuju iste slabosti.