Međunarodna investiciona konferencija koja će u četvrtak i petak biti održana u Banjaluci i na Mrakovici rezultiraće novim investicionim ciklusom u RS kroz realizaciju konkretnih privrednih projekata, uvjerena je Željka Cvijanović, ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS.
Na konferenciji koja će okupiti više od 350 učesnika sa evropskog, američkog i azijskog kontinenta biće predstavljena investiciona ponuda i uslovi poslovanja u RS.
Investitori su pred ovaj skup, prema riječima Cvijanovićeve, najviše interesa iskazali za turističke potencijale i namjensku industriju RS.
"Ministarstvo se za ovu konferenciju počelo pripremati još prije nekoliko mjeseci, najavili smo datum konferencije i ideju na koji način želimo da predstavimo investicionu ponudu RS. Konferencija je koncipirana na način da imamo prezentacije ministarstava, Investiciono-razvojne banke RS i određenog broja opština s tim da nisu zanemarene ni ostale lokalne zajednice koje će, takođe, imati priliku da objedine svoju investicionu ponudu, što će učesnicima skupa biti plasirano putem CD izdanja, ali i kroz bilateralne sastanke u okviru konferencije", istakla je ona.
NN: Da li ste očekivali tako veliki odziv na konferenciju?
CVIJANOVIĆ: Imamo 350 prijavljenih učesnika koji dolaze iz 12 evropskih zemalja, ali i iz Kine, SAD, Meksika i Izraela, s tim da lista još nije zatvorena i imamo dodatne pozive iz Srbije i Hrvatske. Odzivom smo veoma zadovoljni, jer je naša polazna ideja bila da okupimo između 200 i 300 učesnika. Biće prisutni predstavnici ambasada stranih zemalja, uglavnom preko svojih odjeljenja za privredu i trgovinu, zatim, predstavnici kompanija, poslovnih udruženja, privrednih komora i investicionih fondova. U svakom slučaju biće to skup prijatelja koji dolaze da pogledaju određene projekte, ali je većina njih izrazila i želju za bilateralnom saradnjom s ministarstvima i Vladom RS, zbog čega smo već počeli da im zakazujemo sastanke. U pripremi konferencije napravili smo iskorak i uspostavili kontakte s predstavnicima naše dijaspore u Evropi i Sjevernoj Americi i obezbijedili njihovo značajno prisustvo. Važno je i da su oni izrazili spremnost da nam na nekoliko lokacija u inostranstvu obezbijede mini-konferencije na kojima bismo imali priliku da predstavimo ove ili nove projekte.
NN: Da li ova konferencija može podstaći novi investicioni ciklus u RS, mimo već najavljenih velikih infrastrukturnih projekata izgradnje autoputa Banjaluka - Doboj i hidroenergetskog sistema Gornja Drina?
CVIJANOVIĆ: Svakako. Naša namjera je da predstavimo projekte o kojima se manje priča, a koji su pripremljeni i spremni za investitore. Dakle, sva logistika za konferenciju koju je ovo ministarstvo odradilo je da bude na usluzi investitorima kako bi ono što će vidjeti ili ono što saznaju na bilateralnim susretima, ojačalo njihov interes za ulaganje i kako bi to rezultiralo konkretnim projektima. Interesovanja posebno postoje u oblasti turizma, gdje smo već od poslovnih ljudi dobili najave koje informacije i kontakte žele, te namjensku industriju u cilju čega smo ranije izmijenili Zakon o stranim ulaganjima kako bismo liberalizovali taj sektor kroz ukidanje ograničenja od 49 odsto za ulaganje stranog kapitala u naša preduzeća.
NN: Kako gledate na sve izvjesniju mogućnost da BiH bude uskraćena za 88 miliona evra iz briselskih IPA fondova zbog odbijanja Vlade FBiH da prihvati revidiranu listu projekata koju je usvojio Savjet ministara BiH?
CVIJANOVIĆ: Kao prvo, treba razumjeti da u ovom momentu ne postoji pomoć EU koja je direktno fokusirana na građane, poslovnog čovjeka ili neki pojedinačni privredni sektor, već se radi o projektima kojima se nastoji institucionalno ojačati zajedničke institucije BiH. Dakle, važno je shvatiti da izostankom tih sredstava neće biti uskraćeni neki životno važni sektori u okviru razvojnih vladinih politika.
Druga bitna stvar je da se RS u procesu programiranja pomoći od strane EU već duži niz godina suočava s velikim problemima. Mi smo pokušali ispromovisati to da pomoć iz fondova EU treba stići do svakog nivoa vlasti i da bude od pomoći u restrukturiranju svih sfera u društvu, što se nije desilo, jer se prve dvije komponente IPA fondova odnose na institucionalno jačanje bh. nivoa, te prekograničnu saradnju za koju su namijenjena manja sredstva, iako lično smatram da bi tu trebalo preusmjeriti više sredstava.
NN: Šta je tu konkretan interes RS?
CVIJENOVIĆ: Polazna i završna tačka za RS je da pomoć treba da bude usmjerena tamo gdje je najpotrebnija, odnosno za razvojne projekte iz različitih sektora. Imajući u vidu da pripremljena lista projekata nije odgovarala ovome o čemu sam govorila, stavili smo veliki znak pitanja na četiri projekta u kojima se žele finansirati aktivnosti na nivou države, iako su po Ustavu smješteni na nivou entiteta. To je bio naš jedini motiv da se lista revidira, što je i urađeno kada je usvojena od strane Savjeta ministara. Nakon toga dolazi odluka Vlade FBiH koja može osporiti cjelokupan aranžman s Evropskom komisijom u visini od 88 miliona evra s tim da još nije poznato da li će se to i desiti. Ovo ministarstvo je uvijek spremno da razgovara o zamjeni projekata ili njihovom poboljšanju kako bi se usaglasili s Ustavom.
Entiteti odgovorni za privredu i razvoj
NN: Koliko neformiranje Savjeta ministara BiH skoro godinu dana od održavanja opštih izbora predstavlja ograničavajući faktor za privlačenje investicija?
CVIJANOVIĆ: Činjenica da nemate kompletiranu vlast na nivou BiH sigurno utiče na generalnu percepciju o BiH. Međutim, ako pogledate oblast privrede ili poslovanja i sve ono što spada u razvojne politike, smješteno je na nivou entiteta. Zbog toga je važno da Vlada RS ispromoviše investicionu ponudu i uslove poslovanja u RS, dokaže da institucije nastoje da budu efikasnije i na usluzi stranim ulagačima i pokaže spremnost da ide u izmjenu legislative koja reguliše ta pitanja.