Do sada nisam dobio nijednu konkretnu pritužbu na eventualne slučajeve korupcije u Inspektoratu RS, tako da bez takvih dokaza ne mogu reći da je ima, rekao je Živan Delić, direktor Inspektorata RS.
Naveo je da je bilo slučajeva gdje su anonimno dostavljane prijave na rad inspektora koji uopšte nije vršio kontrolu kod subjekta koji je spomenut u prijavi, tako da su motivi ovakvih poziva diskutabilni.
Istakao je značaj formiranja Inspekcije za hranu, koju u RS trenutno kontrolišu četiri inspekcije.
NN: Kakvi su rezultati akcije kontrole rada na crno, koja je započeta u oktobru prošle godine i ocijenite stanje u toj oblasti?
DELIĆ: Inspektorat RS je u cilju suzbijanja rada na crno i zaštite prava radnika u RS u oktobru prošle godine pojačao inspekcijski nadzor u oblasti radnih odnosa, što će biti nastavljeno i u ovoj godini. Kontrole su vršene kontinuirano u svim smjenama, s posebnim akcentom na dane vikenda u popodnevnim časovima radi otkrivanja nepravilnosti koje ne mogu biti utvrđene u redovnom radnom vremenu. U sklopu pojačane akcije izvršeno je ukupno 856 kontrola, a broj zaposlenih radnika kod subjekata koji su kontrolisani iznosi ukupno 2.814. U kontrolama je zatečeno 1.465 radnika od kojih je 117 bilo neprijavljeno. Subjekti kod kojih su zatečeni neprijavljeni radnici u većini slučajeva su bili iz oblasti ugostiteljstva, trgovine i uslužnih djelatnosti i riječ je o poslodavcima koji inače zapošljavaju manji broj radnika. U odnosu na prethodne godine značajno je smanjen broj neprijavljenih radnika u pojedinačnim kontrolama, pa se stanje u nekim oblastima značajno poboljšalo, na primjer proizvodnja i promet lijekova, ali i dalje ima oblasti koje će ostati predmet intenzivnijih kontrola poput trgovine, ugostiteljstva, šumarstva i drvne industrije.
NN: U kojim oblastima Inspektorat RS uočava najviše nepravilnosti?
DELIĆ: S obzirom na trenutnu ekonomsku situaciju i stanje u privredi, koje je dovelo do zatvaranja većeg broja objekata, a samim tim i do ostanka bez posla većeg broja radnika, pažnja javnosti najviše je usmjerena na Inspekciju rada, koja je u prošloj godini u oko 37 odsto kontrola utvrdila nepravilnosti. Radnici su se u protekloj godini obraćali najčešće zbog neisplaćivanja plata i otkaza ugovora o radu. Trend smanjenja broja kontrola sa nepravilnostima u 2011. godini u odnosu na 2010. godinu imale su Tržišna, Inspekcija za šumarstvo i lovstvo, Vodna, Tehnička, Saobraćajna i Građevinska inspekcija. Povećanje broja kontrola s nepravilnostima primjetno je u oblastima nadzora Inspekcije rada, Veterinarske, Zdravstvene i Inspekcije za zaštitu od požara i ovdje se više radi o pojačanom inspekcijskom nadzoru nego o pogoršanju situacije u ovim oblastima nadzora. Prosvjetna inspekcija imala je trend stagnacije neurednih kontrola.
NN: Šta je sa formiranjem nove inspekcije za hranu?
DELIĆ: Inspekcija je formirana, imenovan je vršilac dužnosti glavnog inspektora za hranu i bili smo u obavezi da od 1. januara krenemo s radom. Međutim, nedostaje još niz propisa i zakonskih rješenja da bi ona bila u svom punom kapacitetu, ali nećemo odustati od njenog formiranja s obzirom na to da je jedna od inspekcija koja će u budućem periodu biti jedna od najvažnijih, uz Inspekciju za rad i zaštitu na radu. Naime, hranu u RS trenutno kontrolišu četiri inspekcije i to Zdravstvena, Tržišna, Fitosanitarna i Veterinarska. Formiranje Inspekcije za hranu stvara uslove za efikasniju kontrolu hrane, postiže se bolja operativnost i hijerarhijska povezanost, a izvještaji svih inspektora koji rade sa hranom će dolaziti jednoj osobi koja analizom može ukazati koji su to propusti i zahtijevati njihovu korekciju.
NN: Koliko možemo biti sigurni da jedemo ispravnu hranu?
DELIĆ: Na tome insistiramo početkom rada Inspekcije za hranu, jer smatramo da je to jedan vid zaštite zdravlja stanovništva. Naše dosadašnje kontrole su ukazale na to da je Inspekcija imala određeni uticaj na kontrolu, ali po mom ličnom mišljenju nedovoljan. Novom inspekcijom ćemo moći da bolje kontrolišemo lanac od proizvodnje do gotovog proizvoda.
Niko ne može biti siguran koliko zdravu hranu jedemo, ali sigurno da radimo maksimalno i do sada smo imali dosta slučajeva uvoza sumnjivih proizvoda. Ostvarili smo i dobru saradnju sa Agencijom za bezbjednost hrane BiH, koja predstavlja kontaktnu tačku za BiH u sistemu brzog obavještavanja o zdravstveno neispravnoj hrani i hrani za životinje. U komunikaciji sa njima pratimo aktuelna dešavanja u regionu.
Laboratorije u RS su osposobljene za analize većine parametara zdravstvene ispravnosti hrane, a praksa u razvijenim zemljama je da su analize validne ako su rađene u akreditovanoj laboratoriji, a kod nas su određene laboratorije već akreditovane, dok je kod nekih taj proces u toku.
NN: Kako komentarišete žalbe privrednika da je inspekcija prestroga?
DELIĆ: Smatram da se bezrazložno žale. Naime, u zavisnosti od nivoa povrede propisa budu izrečene korektivne mjere u vidu rješenja za otklanjanje nedostataka, ali ukoliko je riječ o većem prekršaju budu izrečene i novčane kazne. Inspektorat RS je od samog osnivanja zauzeo stav da prioritetni cilj ove institucije nije kažnjavanje, već da se preduzimanjem preventivnih i korektivnih mjera pomaže subjektima da svoje poslovanje usklade sa zakonom. Ipak, u slučajevima gdje bude utvrđeno da subjekti tendenciozno krše zakone inspektori preduzimaju represivne mjere.
Nema nijednog rudarskog inspektora
NN: Gdje najviše nedostaje inspektora?
DELIĆ: Inspektorat RS zapošljava 319 ljudi od kojih je 280 visoko stručnih i ovo je institucija koja je u RS najjača po intelektualnom kadru i vrlo je respektabilna. Međutim, i dalje se susrećemo sa problemom nedovoljne kadrovske popunjenosti koja iznosi oko 85 odsto, s obzirom na to da pokrivamo široku oblast. Nedostajući inspektori u pojedinim inspekcijama nadomješteni su ovlašćivanjem inspektora drugih inspekcija. U nekim oblastima nema inspektora, kao što su socijalna zaštita, poštanski saobraćaj, sport, a u nekim oblastima je nedovoljan broj inspektora, poput oblasti zaštite životne sredine, rada i zaštite na radu, zaštite od požara i prosvjete. Takođe, trenutno nemamo nijednog rudarskog inspektora, a u RS imamo samo 150 kamenoloma i ostalih energetskih kapaciteta, dok u oblasti rada na 50.000 subjekata imamo 36 inspektora rada što nije dovoljno.