Kada je započeo rad na viznoj liberalizaciji, ispostavilo se da je u matičnim knjigama bilo svega i svačega i da su na njima radili polupismeni ljudi koji su u matične knjige upisivali na osnovu faksa ili telefonskog poziva, izjavio je Zoran Lipovac, ministar uprave i lokalne samouprave RS.
"Stanje u toj oblasti je bilo jako loše i došlo je do izražaja prilikom rada na viznoj liberalizaciji i to je jedan od glavnih razloga zašto se pristupilo izradi zakona o matičnim knjigama", kazao je Lipovac.
On naglašava da čitav proces upisa i kasnije dobijanja drugih dokumenata počinje upisom u matičnu knjigu rođenih te da ako taj matičar pogriješi ili upiše neistinu, to će se provlačiti dok se ne otkrije, a stranci to ne žele i ne dozvoljavaju.
NN: Kako će se riješiti problem, kako ste rekli, polupismenih ljudi koji su matičari, kroz edukaciju ili zapošljavanje novog kadra?
LIPOVAC: Imali smo ozbiljnu ideju da za matičare tražimo visoku stučnu spremu i to pravnog smjera i to bi imalo smisla. Međutim, pojavio se problem velikog broja ljudi koji rade kao matičari a, nemaju visoku stručnu spremu i onda bi nastali problemi viška radnika. Odlučili smo da radimo na edukaciji tih ljudi koji će morati polagati stručni ispit i neće tek tako moći raditi taj posao. Sljedeća faza je da će morati biti diplomirani pravnici a, i razvojem tehnike smanjivaće se broj kadra potrebnog za taj posao. Rok za polaganje tih stručnih ispita je dvije godine i biće definisano kroz pravilnike.
NN: Zakon o matičnim knjigama RS zbog potezanja vitalnog nacionalnog interesa Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS dugo je bio blokiran. Zbog čega je za njih zakon bio sporan i kako se došlo do rješenja?
LIPOVAC: Amandmani Kluba Bošnjaka su mogli biti usvojeni i na raspravi u Narodnoj skupštini RS, ali niko od poslanika nije ni potezao to pitanje. Amandmani se odnose na upis podataka u matične knjige. Naime, usvojeno je da je organ koji izdaje izvode i uvjerenja na osnovu matičnih knjiga obavezan da ih na zahtjev stranke izda na jeziku koji ona želi.
To znači da se može birati i jezik i pismo i do sada je to bilo moguće samo što je bilo regulisano nižim pravnim aktima a sada je uvršteno u zakon. Ta priča je gotova i kamo sreće da smo to riješili kroz raspravu u parlamentu.
NN: Zakonom o matičnim knjigama predviđeno je vođenje knjiga u elektronskom obliku. Koja je prednost toga i koje novine još donosi ovaj zakon?
LIPOVAC: Nakon formiranja baze podataka matičnih knjiga u elektronskom obliku obezbijediće se povezivanje organa preko računarske mreže tako da se omogući štampanje izvoda iz matičnih knjiga na području druge opštine ili grada. To znači da će svaki građanin biti u mogućnosti da izvod iz matične knjige dobije u bilo kojem matičnom uredu u bilo kojoj jedinici lokalne samouprave RS. Na taj način uštedjeće se i vrijeme i novac. Novine zakona su i da se u matičnu knjigu državljana RS upisuju državljani BiH i FBiH, kao i njihova djeca koji su upisani u matične knjige rođenih u FBiH a, po osnovu prebivališta u RS stiču pravo na državljanstvo RS odnosno pravo na promjenu entitetskog državljanstva.
N.N: Da li će kao i do sada dokumenti iz matičnih knjiga imati rok važenja?
LIPOVAC: Neće. To je svako tražio i nigdje to nije bilo utemeljeno u zakonu ili pravilniku i bilo je potpuno nepotrebno. Neki su stavljali da to vrijedi šest mjeseci, a neki tri mjeseca a stupanjem na snagu ovog zakona rodni list sada važi neograničeno. Ukoliko se desi neka promjena, odgovornost je stranke koja to podnosi. Mislim da je to bila posljedica pravne nesigurnosti jer se u knjige upisivalo sve i svašta.
NN: Zakon o matičnim knjigama u direktnoj je vezi s viznom liberalizacijom. Koliko smo bliže vizama sa ovim zakonom?
LIPOVAC: Strancima je kod nas važno da dokumenti budu sigurni i pouzdani kao i istiniti te da nemamo ljude koji imaju tri ista pasoša ili tri upisa. Oni traže jednog čovjeka s jednim knjigama. Primijenjena je preporuka ekspertske delegacije Evropske komisije i ovim zakonom je učinjen značajan iskorak i naglašena je potreba odgovornosti prilikom izdavanja ličnih dokumenata uvođenjem upravnog nadzora nad matičarima s ciljem veće bezbjednosti dokumenata.
Zahtjev Bošnjaka nije za Ustavni sud
NN: Klub Bošnjaka je blokirao i donošenje strategije razvoja lokalne samouprave o kojoj će posljednju riječ dati Ustavni sud RS. Zbog čega?
LIPOVAC: S obzirom da se radi o političkom dokumentu i da strategija nije zakon, mislim da Ustavni sud neće ni moći razmatrati takav zahtjev Kluba Bošnjaka. Razlog njihovog blokiranja je da oni traže i šesti cilj u strategiji koji bi glasio srazmjerna zastupljenost iz popisa iz 1991. godine a mi kažemo da je to definisano u zakonu. Istina, u zakonu je definisano i nema kaznenih sankcija pa to i ne ide bog zna kako.