Nije isključeno podizanje tužbe protiv FBiH ukoliko ne vrati dug RS s računa Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), istakao je Zoran Tegeltija, ministar finansija RS.
"Ukoliko se FBiH nastavi ponašati kao i dosad, bojim se da ćemo biti prisiljeni ne samo da svoja sredstva tražimo sudskim putem, nego da dodatno ubrzamo aktivnosti na otvaranju podračuna za entitete", rekao je on.
NN: RS nije zadovoljna činjenicom da FBiH ne isplaćuje dugove s jedinstvenog računa UIO. Jeste li optimista da će ta situacija biti riješena i kako se takve situacije mogu spriječiti u budućnosti?
TEGELTIJA: Što se tiče RS, stvar je potpuno jasna, posebno što su naše računice potvrdili i Odjeljenje za makroekonomske analize UIO i eksterni revozor, tako da naš prijedlog sa 112. sjednice Upravnog odbora UIO BiH ostaje identičan. Prema tome, FBiH je u obavezi da RS vrati iznos od 48.393.745 KM. Međutim, FBiH pokušava na razne načine da odugovlači čitav proces, čime jasno i nedvosmisleno pokazuju da ne vjeruju u institucije BiH, ali ćemo se mi svim sredstvima koja su nam na raspolaganju boriti za novac koji nam pripada.
NN: Hoće li biti podizane tužbe?
TEGELTIJA: Kada sam rekao da ćemo se boriti svim raspoloživim sredstvima, svakako da je i tužba jedno od sredstava koja nam stoje na raspolaganju. Ukoliko se FBiH nastavi ponašati kao i dosad, jasno pokazujući nepovjerenje prema institucijama BiH, bojim se da ćemo biti prisiljeni ne samo da svoja sredstva tražimo sudskim putem, nego da dodatno ubrzamo aktivnosti na trajnom rješenju problema raspodjele indirektnih prihoda s jedinstvenog računa otvaranjem podračuna za entitete.
NN: Jeste li zadovoljni punjenjem budžeta i ima li poteškoća?
TEGELTIJA: Posmatrajući izvršenje budžeta RS za period od 1. januara do 10. maja 2011. godine, možemo da konstatujemo da je ukupno izvršenje bez ino-finansiranja veće za 14 odsto u odnosu na izvršenje u istom periodu 2010. godine. Ako posmatramo po izvorima prihoda, indirektni porezi od UIO BiH, uključujući i sredstva za servis ino-duga, veći su za devet odsto, direktni porezi veći su za 29 odsto i neporeski prihodi veći su za devet odsto. Prosječno izvršenje po radnom danu u posmatranom periodu veće je za 12,5 odsto, odnosno za 0,7 miliona KM, tako da mogu da konstatujem da sam veoma zadovoljan punjenjem budžeta. RS je fiskalno stabilna, a povjerenje u javne finansije RS su jasno pokazali sami investitori prilikom prve emisije trezorskih zapisa RS.
NN: Od Nove godine na snazi su izmjene Zakona o porezu na dohodak. Kakvi su efekti?
TEGELTIJA: Treba naglasiti da je Vlada RS prije donošenja prijedloga za izmjenu poreskih propisa izvršila analize svih direktnih i indirektnih efekata smanjenja poreskih stopa kod direktnih poreza u prethodnom periodu, po čemu je RS bila u znatno povoljnijem položaju za ulaganja od FBiH, i detaljno provjerila realizaciju planiranih ciljeva koji su trebali da budu ostvareni navedenim smanjenjem poreskih stopa. Pored toga, izvršila je i komparativnu analizu stopa doprinosa sa zemljama okruženja, iz čega se vidjelo da RS ima jednu od najnižih stopa doprinosa. Takođe, analizirani su i zahtjevi vanbudžetskih fondova, čiji su prijedlozi za povećanje stopa doprinosa bili daleko veći od predloženih. Očigledno je da se Vlada našla između dva suprotstavljena zahtjeva: održivost socijalnog sektora s jedne strane i zahtjeva za rasterećenje privrede s druge strane. Povećani doprinosi znače novo opterećenje, ali i dodatna sredstva u fondove, što znači da se Vlada opredijelila za stabilizaciju socijalnih fondova. Prikupljanje doprinosa po osnovu redovnog socijalnog osiguranja, preko računa javnih prihoda, za prva četiri mjeseca 2011. godine veće je za 6,4 odsto u odnosu na iznose prikupljene za doprinose u istim mjesecima prethodne godine, što je dovelo do poboljšanja fiskalne pozicije vanbudžetskih fondova. Prilikom donošenja odluke o prijedlogu za povećanje stope poreza na dohodak i stopa doprinosa Vlada je imala u vidu i negativne efekte koji mogu da proisteknu iz takve odluke. Svakako da je jedan dio poslodavaca obaveze po osnovu povećanih poreza i doprinosa prebacio na radnike, što je dovelo do smanjenja njihove neto plate, a u nekim slučajevima je sigurno došlo i do otpuštanja radnika. Međutim, zbog toga su, sektorima koji su najviše pogođeni predloženim izmjenama, date druge olakšice, u vidu smanjenja osnovice na koju se uplaćuju doprinosi, kako bi im ukupan efekat navedenih izmjena bio neutralan, a u saradnji s Privrednom komorom RS, u narednom periodu, Vlada će posebnu pažnju posvetiti ukidanju administrativnih barijera, što će svakako znatno poboljšati privredni ambijent i olakšati poslovanje privrednim subjektima.
NN: Jeste li zadovoljni radom Poreske uprave RS i prihodima?
TEGELTIJA: Imajući u vidu veliki broj poreskih obveznika, kako pravnih, tako i fizičkih lica, koji su upućeni na Poresku upravu RS, koja je jedini kontrolni i nadzorni organ u RS s pravom prinudne naplate direktnih porez, jasno je da vidim mogućnosti da se kontinuirano unapređuje rad Poreske uprave. S tim ciljem je u proceduru upućen i novi zakon o poreskom postupku, kojim će biti unaprijeđen poreski postupak, posebno postupak prinudne naplate, zatim poreske evidencije, postupak kontrole zakonitosti i pravilnosti obračuna i plaćanja svih poreza, ažurna obrada poreskih prijava i veća transparentnost kompletnog rada Poreske uprave i poreskog postupka.