Iako je terapija zračenjem pacijentima koji boluju od malignih oboljenja vrlo efikasna ukoliko se pravovremeno primijeni, npr. u periodu od mjesec dana nakon dijagnosticiranja oboljenja, bolesnicima iz RS ovaj tretman najčešće je dostupan tek nakon šest mjeseci.
Upozorio je na ovo prof. dr Jovan Babić, medicinski direktor Centra za radioterapiju Banjaluka, i dodao da je razlog za duge liste čekanja odlazak pacijenata iz RS na ovaj tretman liječenja u medicinske centre u Srbiji i Federaciji BiH.
"Otvaranjem Centra za radioterapiju u Banjaluci za ove pacijente će biti smanjene liste čekanja, a njih će lečiti radiolozi i onkolozi koji su priznati u celom svetu", dodao je Babić.
NN: Možete li nam pojasniti šta je radioterapija?
BABIĆ: Radioterapija je grana medicinske struke i nauke koja se koristi u lečenju bolesnika koji boluju od malignih obolenja.
U radioterapiji se koriste visokoenergetska zračenja fotonima i elektronima, kao i gama zraci. Danas se radioterapijom leči oko 60 odsto pacijenata obolelih od malignih tumora, ali mogu se lečiti i neke benigne bolesti.
NN: Kako nastaje zračenje koje se koristi u liječenju?
BABIĆ: Visokoenergetsko fotonsko zračenje koje se danas koristi u lečenju malignih bolesti nastaje tako što se u linearnom akceleratoru elektroni ubrzavaju dva-tri odsto manje od brzine svetlosti.
Elektronski spektar koristi se u zračenju raznih vrsta malignih obolenja, od onih na koži do malignih obolenja unutrašnjih organa.
Kako bismo zaštitili organe i tkiva koji ne treba da budu ozračeni, koristimo nove radioterapijske metode, a to je konformalna radioterapija koja podrazumeva zračenja pacijenta iz više polja. Ova metoda će se koristiti i u Centru za radioterapiju u Banjaluci. Svrha konformalne radioterapije je da se zaštite zdrava tkiva organa koji se zrači.
NN: Da li će otvaranje Centra za radioterapiju u Banjaluci smanjiti smrtnost pacijenata koji boluju od onkoloških oboljenja u RS?
BABIĆ: Smrtnost pacijenata koji boluju od malignih obolenja će se svakako smanjiti ukoliko se radioterapija bude primenjivala na vreme. To podrazumeva da pacijent kome je dijagnosticirano ovo obolenje treba da bude operisan u periodu od 10 do 15 dana i da se terapija zračenja počne primenjivati odmah nakon operativnog zahvata.
NN: Koliko je bitno da pacijenti nisu izloženi čekanju na spomenutu terapiju?
BABIĆ: Pacijenti iz RS trenutno na terapiju zračenjem idu u medicinske centre u zemlje regiona, tako da su na neki način izloženi čekanju. Sada se na radioterapiju u Srbiji čeka šest meseci, a nakon tog vremena za pacijente se značajno smanjuje mogućnost izlečenja.
Prva terapija zračenjem u Centru za radioterapiju u Banjaluci je zakazana za 2. avgusta.
Vrlo je bitno da se pacijenti zrače na vreme. Šta znači na vreme? U pravilu, pacijenti bi trebalo da se zrače u vremenu do 30 dana po otkrivanju maligne bolesti ili od operativnog zahvata. To je optimalno vreme, no ono može biti i kraće, ali duže svakako ne.
NN: Tokom liječenja radioterapijom, kakve preporuke dajete pacijentima?
BABIĆ: Posebnih uputstava nema jer svaka maligna bolest je različita od druge, kao što je i svaki pacijent slučaj za sebe. Ali najvažnije je da pacijenti treba da shvate da je i radioterapija kao i svaki drugi lek sa jedne strane veoma koristan, a sa druge može da nanese i oštećenja ukoliko se pogrešno primeni.
Ukoliko se ne vodi računa, može da dođe do upalnih procesa koji mogu da dovedu i do težih komplikacija. Da ne bi došlo do ovoga mora se voditi računa o količini terapije koju pacijent prima.
NN: Koliko je uspješno liječenje pacijenata radioterapijom?
BABIĆ: Moram da kažem da postoje pojedine maligne bolesti koje se apsolutno mogu izlečiti radioterapijom, ali češće ako se primenjuju i ostali modaliteti lečenja. Odluka o lečenju malignih obolenja donosi se konzilijarno.
NN: Šta znači za zdravstveni sistem RS otvaranje Centra za radioterapiju u Banjaluci?
BABIĆ: Otvaranje Centra za radioterapiju u Banjaluci imaće veoma povoljne efekte kako zbog samih pacijenata koji će biti zračeni savremenom radioterapijom, tzv. konformalnom radioterapijom kao vidom transkutanog, odnosno spoljašnjeg zračenja. Zračenje u Centru za radioterapiju će se vremenom unapređivati uvođenjem novih metodologija, koje već stoje na raspolaganju, ali mora se shvatiti da je ovo početak.
Moram posebno da naglasim da je učinjen veliki pomak u zdravstvu Republike Srpske izgradnjom prvog Centra za radioterapiju u Banjaluci, pošto su Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS, odnosno Vlada RS, Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, Klinički centar Banjaluka i "Euromedic International" obezbijedili rješenje za zbrinjavanje pacijenata sa malignim oboljenjima u RS i BiH.
"Euromedic International" je obezbedio kadrove, opremu i prostor, a Fond zdravstvenog osiguranja RS će plaćati usluge lečenja svojih osiguranika. Kompletan stručni nadzor nad radom Centra za radioterapiju će vršiti Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS. "Euromedic International" i Klinički centar Banjaluka će primenom kombinovanih terapija za lečenje onkoloških pacijenata obezbediti kvalitetnu i pravovremenu medicinsku uslugu.
Svečanost povodom polaganja kamena temeljca za izgradnju Centra za radioterapiju u sklopu južnog krila Centralnog medicinskog bloka Kliničkog centra Banjaluka održana je 9. septembra 2009. godine. Svega jednu godinu kasnije Centar će biti zvanično otvoren i 2. avgusta 2010. biće pružen prvi tretman zračenja. To je poduhvat koji zaslužuje svaku pohvalu i koji niko do sada nije uspio da realizuje na tako uspešan način u tako kratkom roku.
NN: Kadar ste obezbijedili, o kojim ljekarima je riječ?
BABIĆ: Radiće visokospecijalizovani kadar, onkolozi i radiolozi koji su priznati u celom svetu. Značajno je što ćemo uz redovan rad vršiti edukaciju i obuku novih mladih kadrova, tehničara, medicinskih fizičara i ljekara.
Bogato radno iskustvo
Prof. dr Jovan Babić, medicinski direktor Centra za radioterapiju Banjaluka, radio je u Institutu za onkologiju u Sremskoj Kamenici u Republici Srbiji, na mjestu upravnika Zavoda za radiološku terapiju.
Za redovnog profesora Medicinskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu izabran je 2002. godine. Bio je šef Katedre za onkologiju Medicinskog fakulteta u Novom Sadu.