U proteklih nekoliko godina međunarodna zajednica se odupirala zahtjevima javnosti da se umiješa u sporove i riješi probleme koje bh. političari ne rješavaju sami usvajanjem i sprovođenjem prijeko potrebnih reformi, uključujući i one koje su neophodne za članstvo u EU.
Otpor prema obavljanju posla u ime izabranih zvaničnika ove zemlje bio je težak, ali neophodan izbor.
OHR više ne interveniše u svakodnevnoj politici - ali djeluje konstruktivno i otvoreno kako bi pomogao političkim liderima u BiH da riješe nesuglasice i pomognu građanima BiH da ostvare svoje težnje.
Umjesto da se iskoristi prilika i naprave pomaci u vezi sa pitanjima koja se odnose na pristup ove zemlje u Evropsku uniju, ili drugim pitanjima koja su bitna za građane, proteklih pet godina je pokazalo da se političari radije upuštaju u bespredmetne rasprave u vezi sa implementacijom Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kao rezultat toga, životni standard građana i dalje opada. Izgubljeno je na hiljade radnih mjesta i desetine miliona evra u pomoći i investicijama.
Politička neslaganja o najosnovnijim pitanjima jedne države, koja traju već pet godina bez ikakvih naznaka rješenja, jasno pokazuju da mandat visokog predstavnika ostaje od suštinskog značaja za BiH kako bi ova zemlja mogla obezbijediti potpuni oporavak.
Razdvajanje OHR-a i Kancelarije specijalnog predstavnika EU - koje će biti formalno okončano 1. septembra - ima cilj da poveća efikasnost partnerstva koje postoji između međunarodne zajednice, te građana i lidera ove zemlje.
Ovaj potez će ojačati kapacitet EU da pojača svoje aktivnosti u BiH. U isto vrijeme će omogućiti visokom predstavniku da se usredsredi na svoje osnovne zadatke, a posebno da obezbijedi da se u potpunosti poštuje Sporazum o implementaciji civilnih aspekata Mirovnog sporazuma. Međutim, razdvajanje OHR-a i EUSR-a takođe znači da će koordinacija njihove podrške za BiH biti tješnja nego ikada ranije. Obje institucije imaju zajednički cilj da BiH učini funkcionalnom državom i da se obezbijedi mir za njene građane. Uloga OHR-a je da očuva okruženje u kojem se poštuju civilni aspekti Mirovnog sporazuma, okruženje u kojem političari BiH mogu raditi posao za koji su izabrani. Bez obzira na to sa koje strane dolazili izazovi, građani mogu biti uvjereni da visoki predstavnik, zasad, ostaje na svojoj funkciji u cilju rješavanja tih izazova.
BiH nije protektorat, već suverena država u kojoj je, zbog jasnih istorijskih razloga, predviđeno postojanje međunarodnog zvaničnika sa čvrstim mandatom za rješavanje razlika i suštinskih državnih pitanja, te obezbjeđivanje poštivanja Sporazuma o implementaciji civilnih aspekata Mirovnog sporazuma. Sve dok ne prestane osporavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i osnovnih struktura države, visoki predstavnik će imati ovu ulogu.
Sada ulazimo u period koji će biti pun izazova. Neophodno je pozabaviti se osnovnim uzrocima političkog neuspjeha i pronaći rješenje. Vrijeme je da stranke počnu gledati naprijed, a ne unazad, da se pokrene politički dijalog koji će donijeti zdrave kompromise i, što je najvažnije, konkretne rezultate u interesu građana ove zemlje. OHR će stoga djelovati na dinamičan i efikasan način, kako bi njegovao okruženje u kojem je moguće voditi i uspješno okončati teške političke razgovore.
OHR neće riješiti probleme BiH tako što će raditi posao domaćih političara - na ovaj ili onaj način, politički lideri će to morati uraditi sami. Njihova obaveza neće nestati i sa svakim novim danom ta obaveza će postajati sve veći teret. Kako se institucije u državi vraćaju na posao nakon godišnjih odmora, politički lideri imaju priliku da se vrate političkom procesu koji u potpunosti poštuje Dejtonski mirovni sporazum, odnosno procesu zasnovanom na stvarnom dijalogu i kompromisu koji rezultiraju reformama i koji zemlju vode naprijed.
To je proces koji i visoki predstavnik i EU žele podržati. To je ono što očekujemo od političkih lidera.
(Autor je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH)