Neke reforme su, razumljivo, osjetljive i politički teške, ali neke ne bi trebalo da budu.
Energetska transformacija upravo je takva reforma: stvar zdravog razuma i predugo odgađana. Diljem Evrope, kao i u ostatku svijeta, svi se ubrzanim korakom okreću čistoj, održivoj i obnovljivoj energiji. Bespravna invazija Rusije na Ukrajinu samo je učvrstila našu odluku. Diljem Evrope, pa tako i u BiH, osjetan je rast cijena energenata. Istovremeno, obnovljivi izvori energije postaju jeftiniji od energije proizvedene sagorijevanjem uglja, nafte ili gasa.
Bosna i Hercegovina, nesumnjivo, mora započeti s dekarbonizacijom s ciljem smanjenja ovisnosti o uglju i gasu. Razlozi za to su brojni i trebalo bi da uvjere sve skeptike: energetska tranzicija će osigurati pristupačnu i sigurnu energiju, pomoći u borbi protiv klimatskih promjena i osigurati čist zrak te povećati ekonomsku konkurentnost BiH u svijetu koji se ubrzano mijenja.
Evo nekoliko konkretnih primjera. Za proizvodnju jednog evra BDP-a u BiH potrebno je skoro četiri puta više energije u odnosu na prosjek u Evropskoj uniji. Nedavne studije pokazuju da emisije iz prljavih i zastarjelih termoelektrana na ugalj na zapadnom Balkanu uzrokuju 12.000 prijevremenih smrti. Takođe, elektroprivrede u BiH zasad mogu držati niske potrošačke cijene samo zato što je izvoz energije i dalje isplativ, a u cijenu nisu uračunate kolateralne posljedice sagorijevanja uglja na okoliš i zdravlje. Ovo će se uskoro promijeniti nakon što EU počne naplaćivati naknade za klimatski utjecaj svih proizvoda koje uvozi. Time će svaki novi projekat proizvodnje električne energije na bazi uglja (prevenstveno Blok 7) momentalno zastarjeti, a njegovi ogromni troškovi se nikada neće moći nadoknaditi.
Nerješavanje ovog pitanja ne znači samo stagnaciju. Ostatak Evrope nastavlja ići naprijed. Izostanak bilo kakvog djelovanja značit će nazadovanje.
Da budem jasan. Izazov je ogroman, ali isto možemo reći i za potencijal. Često govorimo o neiskorištenom potencijalu Bosne i Hercegovine. Taj je potencijal prepoznat u mnogim oblastima, a naročito u oblasti energetske tranzicije. Zahvaljujući geografskom položaju i prirodnim resursima, Bosna i Hercegovini bi u cijelosti mogla počivati na obnovljivoj energiji sunca, vode i vjetra. Štaviše, i dalje bi mogla biti neto izvoznik čiste energije. Ovo je konkretna vizija oko koje bi se svi akteri mogli ujediniti.
Da bi se to ostvarilo, potrebni su osjećaj hitnosti i politička volja da se ovaj potencijal aktivira te tehnička pomoć i ulaganja u njegovu operacionalizaciju. Međunarodna zajednica spremna je ponuditi tehničku pomoć, višemilionske grantove i jeftine kredite. Sama EU ponudila je, među ostalim prioritetima, devet milijardi evra bespovratnih sredstava, uz mogućih dodatnih 20 milijardi evra ulaganja privatnog sektora za podršku Zelenoj agendi na zapadnom Balkanu. Ali ne možemo nadomjestiti nedostatak volje da se krene u ovu tranziciju, uključujući i kod usvajanja novih zakona i strategija.
Svjestan sam da će dekarbonizacija početi utjecati na sektor rudarstva, kao važan element lokalne ekonomije u određenim dijelovima BiH. Ali spremni smo, takođe, pomoći nadležnim organima u tranziciji radnika na nova radna mjesta i pružanju drugih oblika podrške. Brojna su iskustava iz evropskih zemalja, poput Poljske i Slovačke, koje i same prolaze kroz tranziciju.
Šta je potrebno kratkoročno? Vlasti FBiH trebalo bi da slijede primjer Republike Srpske i Distrikta Brčko i da usvoje potrebne zakone. Zakon o energetici i zakon o električnoj energiji su pripremljeni i brzo se mogu usvojiti. Vlasti na nivou BiH treba da donesu Zakon o električnoj energiji i gasu te da usvoje nacionalni energetski i klimatski plan. Konkretni koraci koji dovode do konkretnih rezultata, koji bi također omogućili BiH da ispuni svoje obaveze iz Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama, Sofijske deklaracije i Ugovora o Energetskoj zajednici.
To su takođe važni koraci u smislu evropskih integracija. Uprkos nepostojanju dogovora o ustavnoj i izbornoj reformi, Evropska unija i dalje je opredijeljena da Bosni i Hercegovini pomogne u njezinoj ekonomskoj tranziciji i pripremi za članstvo u Evropskoj uniji.
Učestvovaću na Energetskom samitu u Neumu, što je prilika da se razgovara o tome kako se Bosna i Hercegovina, iz države u kojoj otrovne emisije iz termoelektrana na ugalj prerano ubijaju na hiljade ljudi, može transformirati u državu koja u potpunosti koristi prednosti jeftine, dostupne, obnovljive energije. Pravac je jasan. EU će podržati BiH na ovom izazovnom putu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.