Irska je preuzela predsjedavanje Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), najvećim i najuspješnijim regionalnim bezbjednosnim tijelom, koje se prostire sjevernom hemisferom od Vankuvera do Vladivostoka. Iako nije tako dobro poznat kao EU ili UN, OEBS igra ulogu od vitalne važnosti za bezbjednost i stabilnost Evrope i svih država članica OEBS-a.
Tokom hladnog rata, on je bio jedan od ključnih foruma za izgradnju povjerenja i smanjenje tenzija između Istoka i Zapada. Njegov kontinuirani rad u oblastima kontrole naoružanja i vojne transparentnosti i dalje je od centralne važnosti za bezbjednost Evrope, kao što je bio i prije više od trideset godina.
OEBS se ne bavi samo izgradnjom povjerenja o bezbjednosnim pitanjima. OEBS-ova velika inovacija je ideja da bezbjednost nije samo vojno pitanje, već pitanje koje je povezano sa ekonomijom koja funkcioniše na ispravan način, održivom životnom sredinom i time da svi uživaju ljudska prava. OEBS je ponudio paralelan put onima koji nisu vidjeli alternativu konfrontaciji između dva ideološka bloka. Snažnim fokusiranjem na ljudska prava pritekao je u pomoć onima čija su prava bila kršena i doprinio izgradnji demokratskih društava. OEBS je, takođe, dao značajan doprinos postkonfliktnoj rehabilitaciji i izgradnji država u jugoistočnoj Evropi.
Otkako sam preuzeo ovu funkciju, često su me pitali zašto je Evropi još potreban OEBS, više od dvadeset godina nakon kraja hladnog rata, i čime Irska može da doprinese Organizaciji. Možda je hladni rat završen, ali ostalo je još mnogo posla na nadgradnji OEBS-ovog cilja sveobuhvatne bezbjednosti. Globalna finansijska kriza imala je jak uticaj na Evropu i pokazala da je potrebno kolektivno djelovati, pošto se nijedna pojedinačna država ne može izolovano pozabaviti uticajem krize. Isto važi za transnacionalne prijetnje kojima se OEBS sada bavi. Bez obzira na to da li je u pitanju organizovani kriminal ili terorizam, informatička bezbjednost ili trgovina ljudima, nijedna pojedinačna država ne može da se pozabavi tim pitanjima bez saradnje sa svojim susjedima. OEBS, takođe, pruža pomoć u rješavanju tzv. dugotrajnih sukoba: mi podržavamo napore Grupe iz Minska u vezi sa sukobom u Nagorno-Karabahu, učestvujemo u razgovorima 5+2 u vezi sa postizanjem sporazuma u regionu Transdnjestra i u Ženevskim međunarodnim diskusijama koje se bave sukobom iz avgusta 2008. godine u Gruziji. Njegove terenske operacije od Albanije do Uzbekistana, uključujući Misiju OEBS-a u Bosni i Hercegovini, su obavljanje zadataka od ključne važnosti za pružanje podrške državama domaćinima da bolje reaguju na potrebe svojih građana.
OEBS-ova velika inovacija je ideja da bezbjednost nije samo vojno pitanje, već pitanje koje je povezano sa ekonomijom koja funkcioniše na ispravan način, održivom životnom sredinom i time da svi uživaju ljudska prava
Svaka irska vlada bila je zagovornik djelotvornog multilateralizma. Ozbiljno shvatamo svoje članstvo u međunarodnim organizacijama i ponosimo se svojim uspješnim predsjedavanjima Evropskom unijom i izborom za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti UN-a. Preuzimanje predsjedavanja OEBS-om predstavlja snažan izraz predanosti Irske, kako održanju međunarodnog mira i bezbjednosti, u skladu sa Poveljom UN-a, tako i poštovanju međunarodnog prava.
Prioriteti koje sam naznačio u svom obraćanju OEBS-u u Beču, 12. januara 2012. godine, predstavljaju jedan ambiciozan, ali uravnotežen, pristup izazovima s kojima se suočavamo. Radiću zajedno sa svim državama članicama OEBS-a na izgradnji konsenzusa o određenom broju odluka koje će ponovo potvrditi centralnu ulogu OEBS-a kao garanta osnovnih sloboda. Naročito vjerujem da građani treba da imaju pravo da uživaju davno uspostavljena ljudska prava, kao što su sloboda izražavanja i sloboda medija, bez obzira na oblik u kome se ona ostvaruju. Biću domaćin konferencije o slobodi Interneta, koja će biti održana u Irskoj, koja je internetski centar Evrope, u junu ove godine da bismo razmotrili to pitanje. Takođe, imam namjeru da iskoristim jedinstveno iskustvo koje Irska ima u rješavanju sukoba, putem organizovanja konferencije u aprilu, na kojoj će biti analizirani aspekti primjera Sjeverne Irske.
Dok se približavamo četrdesetoj godišnjici Završnog dokumenta iz Helsinkija, potpisanog 1975. godine, koji je doveo do stvaranja OEBS-a, obavezujem se da ću sarađivati sa državama koje će u budućnosti predsjedavati OEBS-om kako bismo opremili Organizaciju sredstvima kojima će se pozabaviti sadašnjim i budućim prijetnjama. Baš kao što je i izvorni tekst obavezao hladnoratovske protivnike na jedan novi način ostvarivanja uzajamnih odnosa, mi moramo obezbijediti da OEBS, četrdeset godina nakon toga, bude spreman za izazove nestalnog svijeta.
(autor je zamjenik premijera i ministar spoljnih poslova i trgovine Irske. Od 1. januara 2012. godine obavlja dužnost predsjedavajućeg OEBS-a)