Na današnji dan, prije petnaest godina, Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, nakon mukotrpnog pregovaranja u Dejtonu, potpisan je u Parizu. Mnogi od vas sjetiće se dana kada je rat zaustavljen. Neki od vas tada nisu bili ni rođeni. Ali svi ste imali koristi od ovog sporazuma. Od 1995. godine Bosna i Hercegovina uživa u miru za koji su neki mislili da je nemoguć.
Vaša zemlja je odmakla od tih mračnih dana u različitim poljima. Bosna i Hercegovina sada ima slobodne i pravedne izbore. Dobar napredak ostvaren je na provedbi mnogih dijelova Dejtona, uključujući i napredak na povratku raseljenih lica i povratu imovine. Formirane su jedinstvene oružane snage koje su dale značajan doprinos međunarodnim vojnim operacijama u Iraku i Avganistanu. Bosna i Hercegovina napredovala je do prvih faza u procesu pridruživanja EU i NATO-u, a narednog mjeseca će preuzeti predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN-a.
Mnogi talentovani mladi ljudi iz Bosne i Hercegovine ostvarili su značajna postignuća u sportu i kulturi. Najveći evropski klubovi pregovaraju u vezi s vašim najboljim fudbalerima, a režiseri iz Bosne i Hercegovine osvajaju nagrade poput "Oskara" za najbolji film na stranom jeziku i "Zlatnog medvjeda" na Berlinskom filmskom festivalu. Oni su uticajni ambasadori vaše zemlje.
Ali, Bosna i Hercegovina može i treba da uradi više, za dobrobit svih svojih građana, koji bi trebalo da očekuju savremenu, demokratsku i prosperitetnu evropsku državu, a ne državu zauvijek uhvaćenu u tragičnoj nedavnoj istoriji.
Pregovarači u Dejtonu 1995. godine radili su na ispunjenju jednog najznačajnijeg cilja: okončanju užasnog konflikta koji je uzeo hiljade života. Ali, Dejton je, sasvim razumljivo, bio manje fokusiran na to da bi Bosna i Hercegovina jednog dana trebalo da ispuni svoju zadaću neophodnu za njeno pridruživanje Evropskoj uniji.
Svaka zemlja koja želi da se pridruži Evropskoj uniji treba vladajuće strukture sposobne za usvajanje, provedbu i očuvanje ogromnog broja zakonskih odredaba koje čine EU acquis. Ulazak u EU je poput sticanja diplome. Ako niste spremni da uradite svoju zadaću, nećete položiti ispite. A, ako se ne pripremate za ispite, tako što ćete nabaviti udžbenike, pohađati časove i naporno učiti, onda nećete ni položiti ispit.
Bosna i Hercegovina u ovom pogledu mora mnogo toga da uradi. Postojeće ustavne strukture zahtijevaju promjenu jer krše Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. Nedavna presuda u slučaju "Sejdić-Finci" je veoma značajna. To je prvi put da je ustanovljeno da Ustav sadrži odredbe koje nisu u skladu s ovom konvencijom. Razočaran sam što je gotovo godinu dana od presude tako malo urađeno. Mogu shvatiti da je predizborna klima tokom većeg dijela 2010. godine otežala mogućnost uspostavljanja dogovora. Ali, ne mogu shvatiti zašto se parlamentarna radna grupa koja ima zadatak da izradi prijedloge amandmana u nekoliko navrata nije mogla sastati usljed nedostatka kvoruma. Vanjskom posmatraču ovo djeluje opasno blizu političkoj ravnodušnosti na veoma ozbiljno kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Postoji veći razlog zašto je promjena potrebna. Postojeće ustavno uređenje omogućava opstrukciju i radi na štetu građana BiH i njihovih težnji ka članstvu u EU.
Dok građani ove zemlje sanjaju o dobrim školama, bolnicama i putevima, političari mogu lako naći brojne načine da blokiraju zakone koji im se ne dopadaju. Ova ogromna kočnica u napretku u provedbi reformi znači da je Bosna i Hercegovina počela zaostajati za svojim susjedima na putu ka EU. Izvještaj o progresu Evropske komisije za 2010. godinu pokazuje da zemlje koje su donedavno bile na istom mjestu kao i Bosna i Hercegovina sada sigurno idu naprijed.
Građani Bosne i Hercegovine ne zaslužuju da se ovakav trend nastavi. Oni su pokazali ogromnu snagu i odlučnost tokom protekle dvije decenije i imaju pravo na ekonomske i društvene prednosti koje bi proistekle iz eventualnog članstva u EU. Vaši političari su dužni da omoguće ove povlastice, ali bez ustavnih promjena taj će put trajati znatno duže nego što je potrebno.
Uvjeren sam da trenutni aranžmani mogu biti preinačeni i unaprijeđeni - bez narušavanja interesa bilo kojeg od konstitutivnih naroda - na način koji će promovisati efikasnije donošenje odluka. Ravnopravnost zagarantovana Dejtonom i sigurnost koju on pruža svakom od konstitutivnih naroda mora biti očuvana. Ali, isto tako se mora unaprijediti funkcionalnost države kako bi došlo do napretka u zakonodavstvu koji je neophodan kako bi Bosna i Hercegovina ostvarila svoje težnje ka EU.
Na bosanskohercegovačkim političarima je da odluče koji je najbolji način da se ovo postigne. Međunarodna zajednica sada treba da podstiče, omogućava i daje smjernice. Britanija će biti na čelu zemalja koje podržavaju nastojanja Bosne i Hercegovine da uđe u EU. Sigurno će biti teško obezbijediti konsenzus s obzirom na podjele u BiH. Ali, ja bih želio da podstaknem političare u Bosni i Hercegovini da ostave po strani maksimalistički pristup i opredijeljenost na igre u kojima niko ne dobija, te da ovom pitanju pristupe u konstruktivnom duhu kompromisa i pragmatičnosti.
Nije kritika Dejtonskog sporazuma iznošenje stava da isti treba unaprijediti. Svijet ne miruje u mjestu, pa tako ni države. U Velikoj Britaniji, u periodu od 1995. godine do danas, desile su se značajne promjene našeg institucionalnog uređenja, uključujući donošenje Sporazuma na Veliki petak u Sjevernoj Irskoj, uspostavljanje zasebne administracije u Škotskoj i Velsu, izbor gradonačelnika Londona i reformu Doma lordova.
Dejtonski sporazum je bio uspjeh za Bosnu i Hercegovinu. Sada je izazov unaprijediti ga tako da ne postane prepreka daljem razvoju Bosne i Hercegovine. Ustavne promjene su istovremeno međunarodnopravna obaveza i neophodan korak u praktičnom smislu. Vjerujem da ustavna reforma mora biti najvažniji prioritet nove koalicione vlade formirane nakon izbora. Nadam se da ćemo za godinu dana - kada budemo obilježavali narednu godišnjicu Dejtonskog sporazuma - vidjeti ustavne promjene koje će preinačiti i unaprijediti Dejton koji će time i dalje biti sigurna osnova, ali će ujedno omogućiti zemlji da napreduje ka članstvu u EU.