Parlamentarnom skupštinom BiH zavladao je trend predlaganja ušteda budžetskog novca.
Klubovi političkih stranaka utrkuju se ko će inicirati "sveobuhvatnije rješenje" koje će dovesti do smanjenja primanja parlamentaraca. Pogođeni čudnom epidemijom racionalizacije, traže da plate i ostala primanja budu svedeni na razumnu mjeru i u drugim bh. institucijama, kako se ne bi više dešavalo da neki direktori ili pomoćnici ministara budu plaćeniji od zakonodavaca. Štedljivost im na papiru, na kojem su sročene inicijative, ide tako daleko da za članove Predsjedništva BiH ubuduće sugerišu plate od najviše 2.500 KM, duplo manje od sadašnjih.
Motivi inicijatora, bez obzira na njihova različita objašnjenja, isti su. Izborna je godina, a u dijelu države demonstranti na ulicama traže da se vlastodršcima na svim nivoima ukine bar dio, uglavnom, nezasluženih privilegija. Da ne bi bilo još spaljenih zgrada i smijenjenih vlada, za političke stranke mudro je da saopšte kako su svjesne nesrazmjera poslaničkih i delegatskih plata od po 5.000 maraka sa prosječnom u državi koja je jedva 830 KM.
Otud i prijedlozi za promjenu Zakona o platama i drugim naknadama u institucijama BiH, o ukidanju paušala koji je duplo veći od prosječne plate trgovaca i radnika u tekstilnoj industriji. Ovo prilagođavanje stranaka zastupljenih u državnom parlamentu zahtjevima demonstranata ne bi bilo toliko ni licemjerno da su parlamentarci bili bar malo savjesniji kad su usvajali budžet institucija BiH za ovu godinu. Poslanici i delegati vladajuće petorke skrojili su budžet po vlastitim željama i prohtjevima, pa je Parlamentarna skupština ostala jedna od rijetkih institucija koju ne samo da su zaobišle javno proklamovane odluke o štednji, nego su i povećali sumu novca koja im je na raspolaganju do kraja mandata. U odnosu na 2013. godinu, svoj budžet su povećali za 754.000 KM, pa je ovogodišnji 16,2 miliona KM. Ova sredstva za sebe planirali su u godini kada je u državi bio gotovo isti broj nezaposlenih kao i sada. Oko pola miliona je, zvanično, radno sposobnih ljudi što ne primaju nikakvu, pa ni onu prosječnu platu s kojom bi sada funkcioneri, navodno, rado usklađivali svoja primanja.
Takmičeći se ko će ispasti socijalno osjetljiviji iz nekih stranaka predložiše i radikalne mjere oduzimanja službenih vozila, budžeta za reprezentaciju i mobitela, a sve to nakon što se parlament BiH izuzeo iz pravilnika koji bi za sve institucije BiH trebalo regulisati propise i troškove u ovim oblastima. Ako ikada ovi pravilnici, na čijem usvajanju insistiraju državni revizori, i stupe na snagu, sasvim sigurno neće pogoditi šestoricu članova kolegija državnog parlamenta kojima mjesečno pripada 6.000 KM za podmirenje troškova razgovora putem mobilnih telefona. Pravilnici se, isto tako, neće odnositi na Ured za reviziju institucija BiH koji je toliko nezavisan u svom radu da može najlošiji rad ministarstava ocijeniti prolaznom ocjenom i za sebe izboriti poštedu od primjene kolektivnih mjera štednje i pokušaja uvođenja reda.
Kod nas nisu problem zakoni i ostala pisana pravila, problem je njihovo neprovođenje i zaobilaženje
Naravno, uz nezavisnost neophodno je sačuvati i dignitet institucija. O tome su poslanici Predstavničkog doma bh. parlamenta na zadnjoj sjednici, kad su se zaklinjali u iskrenost svojih prijedloga o štednji, najvatrenije govorili. Ugled Parlamentarne skupštine BiH bio im je na prvom mjestu dok su nabrajali budžetske stavke sa kojih (godinama) nepotrebno previše novca odlazi. U poslaničkoj raspravi o odbrani digniteta institucije, u kojoj mnogo manje rade nego što zarađuju, rečeno je i da je privilegija samo po sebi biti član najvišeg zakonodavnog organa države. Da lakovjerni ne bi pomislili da su zastupnici, poneseni popularnom pričom o smanjenju primanja, spremni i besplatno obavljati poslove u okviru mandata, potrebno je podsjetiti kako se u praksi "čuva" ugled parlamenta. Nezadovoljan limitom od hiljadu maraka mjesečno za mobitel, jedan član rukovodstva doma od Komisije za administrativne poslove zatražio je da mu se odobre i troškovi mobilnog interneta. Službenim automobilima izabrani funkcioneri idu na svadbena veselja tokom vikenda. Službeni vozači njihovu djecu i ostale članove porodice voze u školu, u kupovinu, na popodnevne kafice...
Ove primjere rastrošnosti i neiživljenosti, koji su postali praksa u svim institucijama vlasti na svim nivoima u BiH, gledaćemo i ubuduće kakve god da mjere štednje na kraju usvoje parlamenti ili vlade... Kod nas nisu problem zakoni i ostala pisana pravila, problem je njihovo neprovođenje i zaobilaženje. Ni važeći zakoni i odluke ne propisuju da se novac rasipa po nahođenju izabranih ili imenovanih, niti sprečavaju za to osnovane institucije da kazne svako nepropisno ili nezakonito raspolaganje javnim novcem. Kroz ruke državnih parlamentaraca prošlo je bezbroj revizorskih izvještaja s pobrojanim nepravilnostima i nezakonitostima u bh. institucijama. Brojni izvještaji su dostavljeni i Tužilaštvu BiH, a optužnica ni na vidiku, iako su državni tužioci, kao i parlament BiH, u ovoj godini dobili veći budžet nego u prošloj godini.